Naslov
Saveznički izbjeglički logori - jezgre otpora hrvatske političke emigracije komunističkom režimu u domovini (logor Fermo)
(Allied refugee camps the beginnings of Croatian political emigration´s opposition to the communist regime in the homeland (Camp Fermo))

Autori
Jandrić, Berislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
1945. - razdjelnica hrvatske povijesti : zbornik radova sa znanstvenog skupa / Kisić-Kolanović, Nada ; Jareb, Mario ; Spehnjak, Katarina - Zagreb : Hrvatski institut za povijest, 2006, 305-322

ISBN
953-6324-56-3

Skup
'1945.-razdjelnica hrvatske povijesti'

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.05.2005. - 06.05.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
emigracija; izbjeglički logori; komunistička partija; saveznici
(emigration; refugee camps; communist party; allies)

Sažetak
Saveznički izbjeglički logori, kojih je bilo nekoliko stotina, naročito u Austriji, Italiji i Njemačkoj, bila su mjesta u kojima su Hrvati spašavali živote nakon sloma NDH i dolaska komunista na vlast, bježeći pred njihovom odmazdom i represijama. Činili su to i ostali narodi iz Jugoslavije, te srednje i istočne Europe. Nakon proživljenog straha i trauma u logoru Fermo i drugim logorima koji su bili pod engleskim zapovjedništvom, počela je borba za opstanak i preživljavanje. Iako je strah od izručenja u Jugoslaviju bio stalno prisutan u Fermu, Hrvati su se trudili organizirati normalan život. Počeo je raditi dječji vrtić, osnovna i srednja škola, formirana je Matica Hrvatske, Hrvatski akademski klub, sportska društva, klubovi, itd. Usporedo s društvenim i kulturnim djelovanjem /na pozornici Hrvatskih Izbjeglica izvođene su predstave iz hrvatske baštine/, hrvatski emigranti intelektualci započeli su političko djelovanje protiv komunističkog režima u domovini, tražeći pomoć i saveznike na sve strane. Međutim, generalno stajalište Zapada bilo je naklonjeno Josipu Brozu Titu, partizanima i NOP-u, svojim saveznicima, što je bilo vidljivo iz niza postupaka prema Hrvatima tijekom navedenog razdoblja. Ipak, Hrvati su u logoru Fermo nailazili i na podršku pojedinih savezničkih logorskih zapovjednika, dobivši određenu slobodu kretanja i obavljajući razne poslove za Saveznike, uključujući i obavještajne. Dobrovoljačke grupe za izvođenje diverzantsko-terorističkih akcija u domovini nisu pridonijele rušenju komunističkog režima i nimalo nisu uzdrmale njegove temelje, kao što nisu donijele ni boljitak Hrvatima ni u domovini ni u emigraciji. Dapače, imale su suprotan učinak. Naime, jugoslavenske tajne službe našle su saradnike, doušnike među hrvatskim emigrantima, što je dovelo do izdaje i propasti planiranih akcija odnosno do uhićenja i likvidacije velikog broja istaknutijih hrvatskih emigranata. Logor Fermo /i ostali logori/ bila su mjesta u kojima su hrvatski politički emigranti započeli bezuspješni otpor /rušenje/ komunističkog režima u Jugoslaviji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA