Pregled bibliografske jedinice broj: 197612
Austrijski katastar kao izvor za istraživanje povijesti urbanizma – digitalizacija i stvaranje baze podataka: primjer Trogira
Austrijski katastar kao izvor za istraživanje povijesti urbanizma – digitalizacija i stvaranje baze podataka: primjer Trogira // Knjiga sažetaka, II. kongres hrvatskih povjesničara / Matković, Stjepan ; Benyovsky, Irena (ur.).
Pula: FF Press, 2004. str. 125-126. (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 197612 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Austrijski katastar kao izvor za istraživanje povijesti urbanizma – digitalizacija i stvaranje baze podataka: primjer Trogira
(Austrian cadastre as a source for the research in urban history - digitalisation and building of a database: the example of Trogir)
Autori
Benyovsky, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka, II. kongres hrvatskih povjesničara
/ Matković, Stjepan ; Benyovsky, Irena - Pula : FF Press, 2004, 125-126.
Skup
Hrvatska i Europa - integracije u povijesti
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 29.09.2004. - 03.10.2004
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
katastar Franje I; Trogir; urbanizam; baza podataka
(Cadastre of Francis I; Trogir; urbanism; database)
Sažetak
U Arhivu mapa za Istru i Dalmaciju u Splitu čuvaju se katastarski planovi dalmatinskih gradova iz vremena austrijske vladavine. Ovi su planovi, kao i dodatni opisi čestica, poznati istraživačima kao vrijedan izvor za analizu stanja dalmatinskih gradova u 19. stoljeću. Ipak, premalo su korišteni i za istraživanje starijeg razdoblja. Naime, katastri pokazuju mnoge strukture koje do danas nisu očuvane, a koje se nisu mijenjale od srednjovjekovnog razdoblja. Na primjeru Trogira izložit će se mogućnost prezentacije ovih podataka: digitalizacijom katastra i aplikacijom na plan današnjeg stanja grada možemo stvoriti bazu podataka koja bi služila lakšem istraživanju urbanog razvoja grada. Osim opisa čestica i objekata iz 19. stoljeća, u bazu bi se unijeli i stariji popisi nekretnina, odnosno podaci iz različitih srednjovjekovnih i novovjekovnih dokumenata. Ovaj bi sustav omogućavao praćenje dinamike gradskih čestica tijekom dužeg razdoblja, izgradnje i rušenja u određenim dijelovima grada, analizu socijalne topografije grada itd.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Napomena
Autor je i predsjednik organizacijskog odbora II. kongresa hrvatskih povjesničara
