Naslov
Uloga i doprinos Hrvatskoga liječničkog zbora u osnivanju prosekture javnih zdravstvenih zavoda grada Zagreba g.1913.
(Role and Contribution of the Croatian Medical Association in the Fpunding of the Pathoanatomic service of the Public Health Divisions in the City of Zagreb in 1913)

Autori
Belicza, Biserka ; Šain, Snježana

Izvornik
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora (0024-3477) 120 (1998), 10-11; 349-355

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Patologija-povijest; Društva; medicinska -povijest; Javno zdravstvo-povijest; Hrvatska
(Pathology-history; Societies; medical-history; Public health -history; Croatia.)

Sažetak
Odluka o osnivanju prosekture javnih zdravstvenih zavoda u gradu Zagrebu i imenovanje dr. Ljudevita Juraka prvim prosektorom 1913. godine smatra se početkom organiziranog razvoja patološke anatomije u Hrvatskoj. Cilj je našega rada bio da istražimo zašto je takva odluka donesena istom g. 1913, odnosno da potražimo dosad nepoznate odgovore na pitanja tko je, kada i s kojim motivima pokrenuo inicijativu za osnivanje ove značajne institucije. Rezultati i zaključci koje iznosimo temeljeni su pretežno na podacima koje smo prikupile pretražujući Liječnički vjesnik od 1877. do 1914. godine, a koji su dopunjeni s nalazima u raspoloživoj arhivskoj građi kao i s podacima objavljenim u javnim glasilima i povijesnomedicinskim prilozima. Na temelju provedenog istraživanja proizlazi da se početkom 20. st. potreba za javnom prosekturom i prosektorom u gradu Zagrebu najsnažnije nametnula u sklopu kliničke prakse, prvenstveno one u bolnicama, te zahtjevima sudskomedicinskih djelatnosti, a znatno manje isključivo zbog administrativno propisanog prikupljanja podataka o statistici uzroka smrti uvedenog u kr. Hrvatskoj i Slavoniji krajem 19.st. Neosporno najznačajniju ulogu u osnivanju organizirane patološko-anatomske službe u gradu Zagrebu, važnu i za razvoj patološke anatomije u Hrvatskoj, imao je Zbor liječnika kr. Hrvatske i Slavonije. Evidentirane predstavke koje je Zbor liječnika od g. 1903. do g. 1911. upućivao zemaljskoj vladi i objavio u Liječničkom vjesniku otkrivaju da su stavovi tadašnjih liječnika o važnosti patološke anatomije za razvoj suvremene patološko anatomske i bakteriološke dijagnostike, za istraživanje uzroka smrti uključujući i nasilnu smrt, kao i razvijanje znanstveno-istraživačkog rada u Hrvatskoj bili u skladu sa najmodernijim shvaćanjima njihovih kolega u Europi. Povijest borbe za osnivanje javne prosekture u Zagrebu osvjetljava nastojanja i potrebe hrvatskih liječnika za osuvremenjivanjem rutinskog stručnog, javnozdravstvenog i znanstvenog rada, koja su istovremeno bila povezana i s njihovim težnjama za osnivanje kliničkih baza i znanstvenih zavoda neophodnih za otvorenje medicinskog fakulteta u Zagrebu. Rad prosektora i prosekture opetovano se razmatra u funkciji nastave patološke anatomije na medicinskom fakultetu u Zagrebu kao i u funkciji nastave sudske medicine na razini Sveučilišta u Zagrebu, to jest postojećeg Pravnog i budućeg medicinskog fakulteta. Teškoće u realizaciji tih nastojanja mogu se djelomično objasniti nerazumijevanjem i nezainteresiranošću nadležnih upravno političkih vlasti. No kao jedan od mogućih razloga odlaganja odluke za osnivanje prosekture u gradu Zagrebu do g. 1913, može se smatrati i činjenica da u redovima hrvatskih liječnika do godine 1911. nije bilo stručnjaka patološkog anatoma koji bi udovoljavao svim ovim zadaćama, iako u to doba nisu postojale prepreke da se takva služba u Zagrebu povjeri bilo kojem stručnjaku državljanu Austrougarske monarhije. Po svemu sudeći dr. Ljudevit Jurak (1881-1945) bio je jedini Hrvat koji je u razdoblju od 1911. do 1913. godine, kada je izabran za prosektora javne prosekture u gradu Zagrebu, ispunjavao visoke preduvjete kako za stručni i znanstvenoistraživački, tako za visokoškolski nastavni rad u području patološke anatomije i sudske medicine.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA