ࡱ> 9 4bjbj%Hl , $       M ۯsy e0m,\ ^\ Tanja Grade ak-Erdelji Pedagoai fakultet, Osijek Metonimija kao izlaz - eufemizmi u jeziku politike Rad e se baviti ulogom metonimije u strukturi eufemizama kao bitnih imbenika u jeziku politike. Primjeri eufemizama u engleskom jeziku tipa: 'collateral damage' ili 'air support', ekstrahiranih iz dnevnog tiska i pisanih dokumenata, biti e promatrani u svjetlu kognitivne teorije koja metonimiju promatra kao dio 'Idealiziranog kognitivnog modela' ili scenarija u kojemu ovaj kognitivni proces omoguuje mentalni pristup konceptu u kojemu eufemizam zamjenjuje politi ki nekorektniji izraz. Sveprisutnost metonimije i metafore u svakodnevnoj jezi noj uporabi istovremeno je i o ita, ako se malo dublje pogleda u strukturu jezi nih izraza koji se svjesno ili nesvjesno koriste u viae-manje konvencionalnoj meuljudskoj komunikaciji, ali je upravo zbog te svoje o itosti i zanemarena i ostaje i nadalje neprimjeena. Jedan od razloga mogao bi se nai i u stavu prema ovim jezi nim izrazima, koji se u veini slu ajeva smatraju upravo i jedino izrazima, dakle gotovim proizvodima, ne~ivim produktima davno zaboravljenog procesa koji je u sadaanjoj jezi noj situaciji postao neva~an za njihovo razumijevanje. A upravo su ti procesi, u samoj svojoj biti na razmeu i su-djelovanju kognitivne i jezi ne razine ljudske prirode ono ato metaforu i metonimiju ini ~ivima te i nadalje vrlo plodonosnim izvorom novih jezi nih umotvorina. Oni ne samo da daju pozadinu nastanka danas ve uvrije~enih figurativnih izraza, ve mogu pomoi i kod razumijevanja sposobnosti tih izraza da ulaze i izlaze iz zadanog konteksta i pojavljuju se u posve novom jezi nom okru~enju. Kreativnost jezi nog izraza postaje o ita upravo na primjeru kako metafora i metonimija dobivaju (u nekim slu ajevima i gube) na zna enju pri interakciji s drugim jezi nim izrazima u novim ili druk ijim konceptima. Aristotel u svojoj Retorici isti e kako se pronala~enje metafora ne mo~e nau iti od drugoga, te je tim svojim opa~anjem pru~io potvrdu onome ato kognitivni lingvisti i psiholingvisti neprestano isti u kao neoborivu istinu: proces metaforizacije, a samim time i metonimije kao pretpostavke mnogih metafora, je konceptualne, a ne isto lingvisti ke prirode. On je duboko usaen u kognitivnu, tj. spoznajnu strukturu ljudskog uma, ali samim time ini i sastavnicu ljudske kulture koja opet svojim utjecajem na strukturu ljudskih spoznaja o svijetu utje e i vraa se na onu po etnu, kognitivnu razinu. Eufemizmi koriste, konceptualno govorei, iste mehanizme u prenoaenju mentalnog sadr~aja u lingvisti ku formu kao ato to ine i metafora i metonimija. Izvjesni nefigurativni jezi ni sadr~aj izra~ava se drugim jezi nim sadr~ajem, u slu aju metafore i metonimije glavnu ulogu igraju figurativni neizravni izrazi, dok u slu aju eufemizama u obzir dolazi i nefigurativni jezik. Pri uzimanju ove pretpostavke ipak treba razlu iti koje su razine meuigre metonimije i eufemisti kog izraza, te koji pristup treba uzeti kada se prou ava eufemizme; radi li se tu o isto stilisti kom promatranju, dakle o nekoj vrsti sociolingvisti kog okvira ili je u pitanju isto jezi ni sadr~aj. Najjednostavniji, a samim time i najbolji odgovor bio bi da je potrebno nai sredinu, dakle okvir u kojemu se susreu lingvisti ke i sociolingvisti ki zakonitosti, dakle potrebna nam je izvjesna razina pragmatike kako bismo naali ravnote~u koja bi nam pomogla u nala~enju uzorka koji prati uporabu eufemizama, koji su govorni inovi uklju eni pri njihovoj uporabi i slijede li se neka pragmati ka na ela pri njihovoj uporabi. Eufemizme mo~emo promatrati i na razini funkcionalnog jezi nog stila, gdje oni igraju vrlo bitnu ulogu u tzv. novinarskom, ali i u administrativnom stilu, dakle kao stilske figure, ali unutar kojih metafora i, osobito, metonimija ine gotovo najzna ajniji zna enjski dio strukture. Dakako da ne smijemo zanemariti i injenicu kako eufemizmi koriste i doslovna zna enja svojih strukturnih jedinica, npr. He has lived in a culturally deprived environment for years. There is a tendency of creating ethnically homogenous areas in large American cities. gdje su eufemisti ki izrazi o ito iskoriateni kako bi se ubla~ila prava injenica izra~ena neeufemisti kim izrazom 'slum', tj. 'ghetto' ali koji isto tako vjerno opisuje stvarno stanje stvari. Mora se primijetiti, meutim, kako je pojava nefigurativnih izraza u korpusu eufemisti kih struktura vrlo rijetka, injenica koja joa jednom podcrtava prirodu eufemizma, prikriti stvarno obli je stvari, doslovnost zamijeniti neizravnim, figurativnim zna enjem. Mnogobrojni primjeri metafora i metonimija u suvremenom politi kom diskursu jasno upuuju na figurativnu narav politi kog mialjenja (Gibbs, 1994 :140) gdje ove kognitivno-lingvisti ke strukture o ito slu~e sasvim razumljivoj svrsi: kako bi se apstraktni i slo~eni, ponekad i neuhvatljivi sadr~aji pribli~ili opoj javnosti ali i samim politi arima. Kao potvrdu ovoj Gibbsovoj tvrdnji mo~emo pridodati definiciju koju B.Warren (1992:135) rabi kao kriterij za prepoznavanje eufemizama: ...we have a euphemism if the interpreter perceives the use of some word or expression as evidence of a wish on the part ofthe speaker to denote some sensitive phenomenon in a tactful and/or veiled manner. Fenomeni koje Warren svrstava kao tipi ne kandidate za eufemisti ke izraze su u principu druatveno prihvaeni tabui: smrt, zlo in, nepopularne politi ke i vojne injenice, zlouporaba droga, tjelesni ili duaevni poremeaji, neugodne tjelesne izlu evine, seks. Mnogobrojne su strategije za stvaranje eufemizama, pri emu metafora i metonimija zauzimaju vrlo zna ajno mjesto, osobito u procesima semanti kih inovacija i vrlo su plodonosne kada promatramo diskurs politi kog govora. Neke od ovih semanti kih inovacija postaju vrsto ukorijenjene u korpus politi kog govora, tako da su nedavna ratna dogaanja u svijetu u engleskom jeziku neizbrisivo obilje~ena izrazima kao ato su collaterral damage, air support, body count itd., neki od kojih e biti naknadno rastuma eni. S druge strane, pak, imamo konceptualno usaene metafore tipa POLITI KO NADMETANJE JE SPORTSKO NADMETANJE ili POLITI KO NADMETANJE JE VOENJE RATA. One su stalni izvor novih metafori kih struktura, inovacija, koje vrlo esto za rezultat imaju iste eufemisti ke izraze koji se mogu jednokratno uporabiti, ali koji, vremenom takoer mogu postati i opeprihvaeni kliaeji. Samim time dolazimo do onih opih mjesta kada se smatra da su upravo ove strukture ono ato jezik politike ini nerazumljivim, ali kao i kod veine konceptualno utemeljenih jezi nih pojava, one su dvosmjerna ulica, one razjaanjavaju, ali istovremeno i udaljavaju, stvaraju potrebnu distancu kako bi se sr~ stvari mogla uistinu sagledati. Metafori ko mialjenje samo po sebi nije ni dobro ni loae, ve je jednostavno prirodno i neizbje~no u na inu na koji mi razmialjamo u svakodnevnom ~ivotu. (Lakoff, 1991:Metaphor and war: The metaphor system used to justify war in the Gulf. In B. Hallet (Ed.), Engulfed in war: Just war and the Persian Gulf. Honolulu: Matsunaga Institute for Peace.) I dok metafora slu~i kao sredstvo kako bi se poduprlo svoje tvrdnje ili ih se konkretiziralo na primjeru koji u metafori slu~i kao izvoriate (source), te se na taj na in ili naglasilo: (1) Saddam Hussein is like a glutton. gdje se naglaaava Husseinova, u o ima ameri kih politi ara glavna karakteristika, nezasitnog diktatora u nezaustavljivom osvaja kom pohodu na susjedne mu zemlje, ili personaliziralo: (2) And isn't it great to see the American team, instead of punting on third down, scoring touchdowns again? Ovdje se o ito kroz metaforu POLITI KOG NADMETANJA KAO SPORTSKOG NADMETANJA, naglaaavanjem jedinstva nacije kao sportske mom adi, pokuaava personalizirati ideja potrebe k jedinstvu i istomialjeniatvu, pokuaava se pribli~iti jedna viae-manje apstraktna politi ka ideja jezikom mnogo prizemnijeg, direktnijeg i svakodnevnijeg pojma - sporta. U klasi noj teoriji retorike metafora i metonimija smatraju se jednim od tropa, koji se opet definiraju kao slikoviti izrazi nedoslovnoga, prenesenoga, logi ki nepreciznoga ili ak 'nepotrebnoga' zna enja (`kari, 2000:119). `kari, meutim, isti e i kako je uporaba tropa motivirana iz duboka (ibid:119), tj. po naaem bi shvaanju atribut 'nepotrebnog' zna enja bio pobijen upravo tom unutarnjom potrebom govornika da misao izrazi neizravno, kroz sliku koja je refleksija podsvjesnog kognitivnog modela, geatalta ili scene (u Fillmoreovom smislu). U veini primjera slikovitost tropa sudjeluje u stvaranju jasnije slike o referentu, ali mi emo na primjeru eufemizama pokazati da proces mo~e ii i suprotnim smjerom, dakle uporaba tropa, u naaem slu aju metonimije, mo~e imati za cilj i udaljavanje od zna enja referenta, dakle, stvaranje opskurnije slike koja prenosi nejasniju poruku kako bi se stvorilo odreeno odstojanje u odnosu izmeu primatelja i sadr~aja poruke. To odstojanje je u slu aju uporabe eufemizama potrebno kako bi se stvorio odreeni obrambeni mehanizam koji bi upravo neizravnoau puta kojom poruka te e od poailjatelja poruke ka njenom primatelju ubla~io utjecaj koji bi sadr~aj poruke mogao imati na primatelja. Odnos metafore i metonimije jedna je od kontraverznijih tema kognitivne lingvistike. Iako se, promatrajui povijest ove lingvisti ke grane, mo~e ustvrditi da se sam njen po etak mo~e nai u prou avanju metafora i metaforijskih procesa u sada ve slavnim djelima Lakoffa i Turnera (1980) i Lakoffa (1987), novije su tendencije da se, dijakronijski gledano, u velikoj veini metafora mo~e otkriti njihovo metonimijsko porijeklo. Uzrok tomu je ato, za razliku od metafore koja po klasi noj Lakoffovoj definiciji preslikava sadr~aj izvoriane domene na ciljnu domenu i samim time nazna ava izvjesnu udaljenost izmeu pridru~enih koncepata, metonimija vrai proces preslikavanja unutar jedne te iste domene, dakle izmeu zna enjskih jedinica koje pripadaju istom konceptu, pa je samim time i bliskost izmeu tih jedinica vea i put k razumijevanju metonimijski izra~enog sadr~aja krai. 'have teeth' (organization, law) to have the necessary authority or power to make people obey it Trade union committees should have teeth, and not be convenient partners for management. 'at one another's throats' MPs are at one another's throats all the time, and it's not functioning as a very effective government. Debt-servicing paying back money owned on loans Primjer iz Goossensa, 1990: (2) She caught the Minister's ear and persuaded him to accept her plan. govori nam dovoljno o metonimijskoj motiviranosti nekih metafora. Ovdje metafora PA}NJA JE FIZI KI ENTITET u izrazu 'catch sb's ear' (privui pa~nju) dakle fizi ki entitet koji se mo~e uhvatiti, privui, izgubiti, ima dijakronijski promatrano za podlogu metonimiju DIO TIJELA UMJESTO FUNKCIJE ili konkretnije UHO UMJESTO PA}NJE (Barcelona, 2000), dakle fizi ki objekt koji je poticaj za gore navedenu metaforu. Kako bismo prepoznali metonimiju unutar strukture eufemizma, moramo biti svjesni nekih od karakteristika metonimijskih koncepata. Vrlo iscrpan opis tih koncepata mo~e se pronai u radu Gnthera Raddena i Zoltana Kvecsesa Towards a Theory of Metonymy (1999) gdje oni vrlo detaljno razrauju razli ite razine na kojima metonimija djeluje (u odnosima dijelova semioti kog trokuta: koncepta, simbola i referenta, npr.), ali i ono ato je za samu lingvisti ku formu metonimije bitno a to je odnos izvoriata i cilja unutar idealiziranog kognitivnog modela ili ICMa. Oni tako razlu uju metonimije koje oslikavaju odnos cijelog ICMa i njegovih dijelova, a koji se tipi no odnosi na stvari i njihove dijelove i uklju uju jedno od naj eaih metonimijskih preslikavanja a to je CJELINA UMJESTO DIJELA ('America' umjesto 'US') ili DIO UMJESTO CJELINE ('England' umjesto 'Great Britain') (ibid.:31), te odnos izmeu pojedinih dijelova unutar jednog ICMa, a koji naj eae opisuju odnose koji nastaju unutar jednog dogaaja ili stanja i u engleskom jeziku je naj eae zastupljeno u procesu konverzije glagola u imenice ('to summer in Opatija'). Neki temeljni preduvjeti koji diktiraju izbor metonimijskog procesa su oni kognitivni (kao to su preferencije ka vidljivim referentima u odnosu na nevidljivim, ka konkretnim u odnosu na nekonkretne itd.), iskustvo govornika gdje postoji sklonost ka izboru ljudskih u odnosu na neljudske referente (pa se i stvarima pripisuju ljudske osobine), kulturni utjecaji (tipi noj, stereotipnoj ili idealnoj pojavi daje se prednost nad netipi nom, nestereotipnom i nesavraenom). 'constructive engagement'>> waging war 'body count' >> deaths Ono ato uporabu metonimije u eufemizmima ini osobitom su upravo kraenja ovih principa, a koji su uvjetovani nekim socioloako-komunikativnim faktorima Prvenstveno se tu misli na izbjegavanje govornika da koristi izravne izraze kako bi sprije io mogunost da se sluaatelj osjeti povrijeenim, ali se isto tako mo~e primijetiti i tendencija da se eufemizmi rabe i kako bi se smanjio rizik na strani govornika. Ovo je takoer o ito i ako se usporede pisani i govorni diskurs: eufemisti ki izrazi nai e se u mnogo veem broju u govornom diskursu, kada postoji odnos licem u lice izmeu govornika i sluaatelja i kada je vea mogunost druatvene interakcije. Jedan od kognitivnih preduvjeta SREDI`NJE-ISPRED-PERIFERNOG vrlo se esto krai tako ato u eufemisti kim izrazima nalazimo marginalni dio istaknut u svrhu zamjenjivanja cjeline, koja mo~e imati prili no negativne konotacije. Tako umjesto 'bombing' imamo eufemizam 'air support' koji metonimijski preslikava periferni dio dogaaja - (oru~anu) podraku iz zraka vojnim snagama, koje, usput, i ne moraju biti prisutne, na ciljani koncept, a to je uniatavanje ciljeva na zemlji bombama ba enim iz zraka. Isto tako bismo za ovaj eufemizam mogli ustvrditi da se tu radi o kraenju kognitivnog principa SPECIFI NO-ISPRED-GENERI KOG jer se upravo opi, generi ki koncept 'support'/'podraka' pretpostavlja samoj specifi noj i konkretnoj aktivnosti kao ato je bombardiranje. Ovdje takoer imamo i metonimiju DIO SCENARIJA- UMJESTO-CJELINE ili PO ETAK SCENARIJA-UMJESTO-SREDINE ali je kognitivni princip RELEVANTNO-ISPRED-NERELEVANTNOG zanemaren nauatrb postizanja eufemisti kog efekta ubla~avanja stvamih posljedica takvog ina. Radden i Kvecses isti u kako su ova kraenja kognitivnih principa razlog zaato se ovakve, po njihovim rije ima 'vivid' ili '~ivahne/~ivotne' metonimije smatraju netipi nim primjerima. Njima se krae i neke komunikacijske zakonitosti koje se u veini slu ajeva poklapaju s kognitivnim principima koji u na elu i upravljaju i omoguavaju komunikaciju samu, a sve u cilju ostvarivanja inicijalno dobronamjernog druatvenog konteksta. Put kojim ide poruka izre ena eufemizmom mogao bi se opisati kao put s povratnom spregom, od apstraktnog ka konkretnom i ponovno u apstraktno. Dakle, od neke apstraktne ideje kao ato je, npr. neizravna potvrda, a daljnjom metafori kom ekstenzijom i nelegalna i nepoatena radnja, putem metonimije dolazimo do izraza 'a nod and a wink': (3) The newspaper report suggested that he had given a 'nod and wink' for machine tool makers to break the spirit of the arms embargo by emphasising that their equipment was for peaceful and not military purposes. (COBUILD) (4) There has been so-called 'nod and wink' diplomacy on the sidelines. (COBUILD) u kojemu izvoriate - 'source' daje jezi nu jedinicu koja ozna ava pokret i koji sugerira konkretnu radnju, a koji stoji umjesto verbalnog iskaza potvrivanja ili suglasnosti u svom cilju - dakle kao 'target'. Metonimija POKRET UMJESTO RIJE I nas dakle ponovno dovodi do apstraktne razine neizre enog, u gore navedenom primjeru, verbalnog iskaza kojim se izra~ava suglasnost. Pragmati ki gledajui, izraz se daljnjom metonimijskom ekstenzijom proairio na izra~avanje negativnog konteksta, tako da se izraz 'to give a nod and a " wink for sth' u veini slu ajeva iz prikupljenog konteksta koristio za izra~avanje neodobravajueg stava prema izre enom. METONIMIJA: POKRET UMJESTO RIJECI ICM: approval APSTRAKTNO: neizravna potvrda n KONKRETNO: rije i/gesta ^ APSTRAKTNO: metonimijski izraz 'to give a nod and a wink for sth.' -eufemizam-  Metonimija u slu~bi eufemizama se u kontekstu politi kog govora mo~e smatrati jednom od strategija izbjegavanja direktnog, doslovnog konteksta. To je i jedna od strategija koja djeluje ka ekonomi nijem, vremenski kraem trajanju jezi nog izraza. S druge strane ona mo~e hotimice odvesti i u posve nepreciznu uporabu jezika, gdje, mehanizmom 'zamagljivanja' sadr~aja, okolianog na ina predstavljanja sadr~aja izbjegavamo direktan 'kontakt' sa sluaateljem, naravno u onom nefizi kom, verbalnom smislu. Primijeena je i o ita razlika izmeu razine jasnoe u uporabi eufemizama u odnosu na medij kojim se komunikacija vrai. Kod pisanih tekstova o ita je potreba da se eufemizmima pru~i ipak neka viaa razina jasnoe i izravnosti, dok u govornom diskursu postoji tendencija ka gomilanju eufemisti kih fraza, tvorbi pleonazama, a sve u svrhu dobivanja na vremenu.> PRIMJERI Ta strategija slijedi jednu od Griceovih maksima govornih inova koja nala~e da se u komunikaciji ne mora biti precizniji ili odreeniji nego ato je potrebno. O ito je da su politi ari vrlo esto u suglasju s tom maksimom, jer se iza gomile lingvisti kog sadr~aja vrlo esto mo~e nai vrlo malo stvarnog sadr~aja. Ono ato mi kao lingvisti mo~emo pokuaati prepoznati je koje su to strategije kojima se ovi modemi arobnjaci slu~e i u kolikoj su mjeri te njihove strategije opravdane. SUMMARY Metonymy as a way out - euphemisms in the language of politics The paper deals with the role metonymy tends to play in the structure of euphemisms as an important factor in the language of politics. English examples of the structurally more complex euphemisms ofthe type: 'to tum over a new leaf, extracted from the articles in daily newspapers and from the BNC corpus, will be studied in the light of the cognitive theory which considers metonymy to be a part of the 'Idealized Cognitive Model' or a scenario where this cognitive process facilitates a mental access to a concept where a euphemism replaces politically 'incorrect' expressions. References: Lakoff, George (1991). Metaphor and war: The metaphor system used to justify war in the Gulf. In B. Hallet (Ed.) Engulfed in war: Just war and the Persian Gulf. Honolulu: Matsunaga Institute for Peace. Warren, Beatrice. (1992) What Euphemisms Tell Us about the Interpretation of Words. Studia Linguistica 46 (2) d4 6 r t   P R x z J###$+R-22:;;J;N=b=d=f=6?Z?xylyy {<{<>BprvȌDHlwx234mH sH 5 jU OJQJ^J6OJQJ]^JCJaJ6]CJaJ5\N0df<Xz ^L$#&#$.dh7$8$H$].a$ $dh7$8$H$a$ $7$8$H$^a$ $7$8$H$a$ $p7$8$H$]pa$4&##L$N$'*++P-R-D6<9;==d=f=>>$dh7$8$H$]^a$$.dh7$8$H$].^a$ $dh7$8$H$a$$.dh7$8$H$].a$$ & F.dh7$8$H$].a$>??BDL&SSSRToTT U U'U)UrUsUX`xeeeflp`vyy$ & F.dh7$8$H$].a$ $dh7$8$H$a$yzz{{>Brv $7$8$H$]a$ $P7$8$H$^Pa$ $7$8$H$a$ $dh7$8$H$a$$dh7$8$H$^a$ƌȌFHŐ34$a$ $7$8$H$^a$ $7$8$H$]a$ $7$8$H$^a$ $7$8$H$a$ $7$8$H$a$#0P/ =!"#$%Ddj 0  # AbgDYz2-툠)_gGW1w`waY%*E>Sݦ lKV+6-oRlZjƠ,*A7YlkT@ZM"tPhҎ/ׅ*TЂIO+>-0cAshjqPbvLpO]AE z Zd]-zb{hJha}d=[uYG^+t2ꢅLnZD*~%CEKQ9wj];A MХ =:bYAw.S}A Z(Z{HK|h-F&:[!Zl125hȊBbF#D-F;=ga1pax,C.@Q.b(* (0Xt%P'0Ftܻٞ5 g\Qv.ie}, e 9:#~-p 7͊r!ZW#Q.DS9Z9WVt쒩t첦S.v#]tDp=]A;Xy,#]1,PATIKpAGZQˆNX2ftd ̂= pFGYМ4TCF69@CND#':՚knP耕-8ڇniYk=0 ?yx?zy'*Թ,ʴKpYZU+ՏNsR_,VViԠT|VYݪB }sn:T?K}D3{V/͹*ԳĠ_CA]AEҞnIrh?UkmꙦy'm2Mz4Cpٟ4|yjoZǸ>V9b'E͈ϡ6K5uD3lYEփEwمVVSWt+@WlF[w=O)=p7ht*4̠O3jTޥ^6Nם*N \/&L\TRЕ)ALL&=фUo6Fإs>=#J%Q]1hEfEgFaکjIy>ƫV*vA&)6YMIQA=G֏R,گRݩB4:яOVRw_ڤ^uCϓqbiAwUUW:G7-eЩ&taG"(tFhz~A- R߼["U-mF/Xj 6|.v!1 :zfrhV#:z>U|%^m=󫡻 NAY8wcxFswC =q44g*9fлqmĤOj8RC * ^ B95^л{]i^;GBN<@Vn'3pCgU@"Xu:tk^]@3Q4ӯCaH}EpzF@BpX=9)>\ݱE]m2"V".h~hn>:qBx?|0n쿊hcW'mo-XT[jE"ࣵw#: xȧxrcSlз6^Z~e>Mo[uJ\ߠ3#:I:F=7I Oƥ.ά*^yA2["4|a8z0 ~֨JotjegX:T1:ߢlwf.?{(^ոs~E#J@롃#%돪ѝڏNB5PJ`jz+<ߙA]49_>$ &лSݏB;p@2zGLX]FԜGtkm zEֽ @8n Ժ=F7ţEѵZ-ߎ{fsQtc|;E-Z=fOt4ve,vD&!ZO*}eUؤ2ybHh;hfA`lb˶#. z>π3;==g2#lZ7Q=w^P A&Gf&DU>/'f4Z`&s..}o2}|tiS~ڦMz犯s+CV;˩ ^zLGf>z -? 96|0ѝ!D<:эEgL\ѕEsݮ^{.k(MKNznk2DO 1aJ-I衁 h[4Ep,q\4Hš e spC hBo#9\k&#Ckh&ucFn}fFۣ3hscvA-NARkh'6)r4 Lv @l^N1j?Eɬ}4z\R8ٶzک!Ȋ&s%vEGEZBJZў7czM ʠF4qE{K_-M$+U/4:ԡ ڟ&ѓVgj,hDOДb/z'h꬘~LMN]~GD gf>ItgH>;!K[hK NaRhM،Eo m w!ItA^ƲE9ZҢ&lfB#/Htg&lfB#Q25][lS 1!4n S(ڢ sػT }q'9Q%3ƋN=Cl+:зB(t YQShMQ/b9g=vNNcAcOAcC@O X)t=sBj4:BN?i4:o,rp.gK~%[m0?0n |nB[Odw~`?m h˯,tGY8k̐k(' bL [dz/y`aԂδݟo >[\P/8uF{UNUˍBpFlк_ Ψmʠ1 e˴ۻZG(({P p4CGaE{_Aʑ2u\/wH1h̨5^Ì 9)%#qt=;O S=qhzeSx 4=qhzSx^ &ׁ o/BoNؐhX3hD;v J;ddm[1͜[%GA!'C۩E ɣ84U2fُz]k9/KSFoX4P ˣˣ I2zNNb._-ɋ IAϲ3;qh^W;lL^_yš5uNkA3CoN4gљ!oj;C ~z[F4$ؑM=ɨ3vg gLagEe+/2 Dr%0 ѫ}oEoW^C03vN6?O?@*RLAs>&.[ĢPiSE9OjA]֜qd;o0N]y}6@G;Uy"+0=~2܉Nεsٽc *ˣw'zE{@DhWˢ[ E{oXtD zoƠ ( +KLJ?a)>\}< /X<:2xڥh-~âm*@j ^ n*k-эIf)wV )iF5?kUD]45jC$ k`љ hr]'ur49ՖqB uҤ|McO<.GRv]9%89W]clvK>&u\gG.ON}Gܦp4׋Z-:~p5D iCYtfO'`A6ݤמ.|OcD_WL20]縠]@.ˣ_Sek%[-i1+Ȣ_ys3/'ӥizP4{WkFkѮ@Z@Fv]؂nzޟa7Vv ͍AkDhG.)u9fgtT(:HO;jFWEk'idh>t]Ρ bhMd\3?GA3Ϟ$Bhz|ßol!<rGv+DUX1:w?hC<2Q$ZRw 3mAg2c$"Q=2rKۅD79cb )m w|Mکh ZkhZ4Cv$ZΆ(~+ ~ECGzX(nEE6d :CnvHy\vTj! 4Q +qY|T 2`48ehG!:S,CE9p!lXt {DâD9p! eGsw:@C!TАC4t"9EC!Ph1u.'8"1>-Ǡ7eV 6C445/2F 7` #.0hJ2zU(1"] aEP )h(>-Actау1+ ~/hۤUe#ܡjA7 A1Wd ?l@9b3^T"X?At 1 (P6;bФBa5c r]tX^DG˫5l;& XWb@ ydpŮ@@e[k(­zOݗ_k(9w_׌M ,?>sˈ$ >FFRXExJɻXj$t<I禩@;PdrR#Rk֌Y$jV{jp" :)YzsB'SzLZCkv% GYChVQ>V7hHp6CEj=*vK v;[?\D4>X;2ۢAB3-囌}@r]4l# R8* , Έ"{@ O[A[s=?Qkh&24ק ȼ.T/Lj졽~g݂V:'L NO^N2  ﭧE0TA0SoZMDAQkz)@\IP1pVAp4<@TAsr^lZ`ӋLSp Jh7[ $[EsI͜8KIڊG3۶BG 䍖"fZފxٞ@> 4i"Z@SI*$ mF0"4%9)@n"ZB)$R45,А6I˅7NЁRW%j#5clFg[hm.NtD8՛wH$TJC)zVSEʃҝ56N]Hy)Օ3`j`#Aw*jM;$#i/f̑ ybt?/i-:^aw֍XC W0 kN IENDB` i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH@`@ Naslov 1$$7$8$@&H$a$5\6A@6 Zadani font odlomkadC`d Uvu eno tijelo teksta'$.dh7$8$H$].`a$ZT`Z Blok teksta)$<7$8$H$]^`> ??7?9?Q?S?r?????A CDDDDD;Ey4KMNOP4L  +AM $NYZ`befmosty]i'''''''''''''''''''''''''''((((((((!('(*(+(-(.(8(9(A(B(E(F(P([(d(e(l(p(s(((((((((((((((((((((((((((((()) )))U1a1b1l1p1v1x1{1}111111!;*;+;1;2;;;<;@;A;C;H;M;Q;T;Y;];_;b;c;j;k;o;v;|;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;DE E EEEEE&E.E2E:E@EEEFEKELEPEZEbEcEhElEpExEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFF FFFFFFF F$F&F/F0F4F9FAFEFJFKFUFZF^FgFmFoFsFtFvFwF~FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGGGGGGGG#G&G,G-G3G9G@GAGFGIGRGSG[G\GgGiGrGtGGGGGGGGGHHHHHH3H4H\H]HHH13ehz{+,TW % ' R T %'NP!"z}GI!$#$''''Q(S(n(p((( ) )&)*)q)t)++..S1T1{1|111446699;; < <\<_<>> ? ???6?7?P?Q?q?r?????AA CCDDDD:E?@ABCDEFGHIJKLMNOPQSTUVWXYZ[\]^_`acdefghijklmnopqrtuvwxyz|}~Root Entry FsyData R1Tableb\ WordDocument%SummaryInformation(sDocumentSummaryInformation8{CompObjkObjectPoolsysy  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q