Naslov
Funkcionalna struktura makrofaune i meiofaune u makrofitskim zajednicama Kopačkog rita
(Functional structure of macrofauna and meiofauna in macrophyte communities in Kopački rit)

Autori
Bogut, Irella

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.05

Godina
2005

Stranica
136

Mentor
Vidaković, Jasna

Neposredni voditelj
Habdija, Ivan

Ključne riječi
makrofauna; meiofauna; funkcionalna struktura; makrofitske zajednice; kanal Čonakut
(macrofauna; meiofauna; functional structure; macrophyte communities; the Čonakut channel)

Sažetak
Istraživanje sastava, brojnosti populacija i trofičke strukture makrofaune i meiofaune u makrofitskim zajednicama provedeno je tijekom dvije vegetacijske sezone (od lipnja do listopada 2001. te od travnja do srpnja 2002.) na osam postaja u kanalu Čonakut, Park prirode Kopački rit. Fluktuacije vodostaja i temperatura vode bili su osnovni čimbenici koji su utjecali na razvoj i prisustvo makrofitskih zajednica na istraživanim postajama. Analizirani fizikalno-kemijski čimbenici vode (dubina, prozirnost, konc. otopljenog kisika, konc. klorofila a, ukupni Kjeldahlov dušik i ukupni fosfor), te izračunati indeksi stupnja trofije ukazali su na značajnu eutrofikaciju do hipereutrofikaciju u kanalu Čonakut. Ukupno je zabilježno 12 makrofitskih vrsta, koje su činile tri tipa makrofitskih zajednica (monotipski, bitipski i tritipski), i od kojih su najveću učestalost pojavljivanja imale monotipske zajednice submerzne vrste rascijepljenih listova Ceratophyllum demersum i emerzne vrste cjelovitih listova Carex sp. U makrofitskim zajednicama u kanalu Čonakut zabilježeno je 35 taksonomskih skupina makrofaune, od kojih su ličinke Chironomidae, ličinke Ceratopogonidae, Oligochaeta i Hirudinea bile prisutne na svih osam istraživanih postaja i u sva tri tipa makrofitskih zajednica. S najvećom brojnošću bile su zastupljene skupine Chironomidae (ličinke) i Oligochaeta. Fitofilnu meiofaunu činilo je 18 taksonomskih skupina, od kojih je 11 bilo prisutno na svim postajama i u sva tri tipa makrofitskih zajednica. Cladocera, ličinke kukaca (Insecta), Oligochaeta i Nematoda bile su najbrojnije skupine meiofaune. Najveća brojnost jedinki obje veličinske kategorije fitofilnih beskralježnjaka utvrđena je u asocijaciji sa submerznom vrstom rascijepljenih listova - C. demersum (bilo u monotipskim zajednicama ili u bitipskim s flotantnim vrstama cjelovitih listova Nymphoides peltata, odnosno Potamogeton lucens). Najmanja brojnost jedinki makrofaune i meiofaune utvrđena je u monotipskim zajednicama emerznih vrsta cjelovitih listova - Carex sp. i Phragmites communis. Najveći broj skupina makrofaune i meiofaune pripadao je u hranidbenu grupu sakupljači-procjeđivači i sakupljači-sabirači čiji je primarni izvor hrane obraštaj na makrofitima. Rezultati istraživanja fitofilne faune beskralježnjaka u makrofitskim zajednicama u kanalu Čonakut, a na temelju provedene statističke analize, ukazali su da promjene kompleksa hidroloških varijabli i fizičko-kemijskih čimbenika staništa značajno utječu na pojavljivanje i razvoj makrofitske vegetacije, te da različiti tipovi makrofitskih zajednica, kao i različita morfologija listova pojedinih makrofitskih vrsta značajno utječu na sastav, brojnost i trofičku strukturu makrofaune i meiofaune.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA