Naslov
Prikaz knjige "Društvena promocija bezakonja-Uvod u sociologiju devijantnosti" od Renata Matića
(Social promotion of the misrule - introduction to the sociology of deviant behavior (Review of the book))

Autori
Peračković, Krešimir

Izvornik
Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja (1330-0288) 14 (2005), 1-2; 336-340

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
sociologija devijantnosti ; socijalna odgovornost ; sociologija kriminala ; društvo i kriminal
(sociology of deviance ; social responsibility ; sociology of criminal ; society and criminal)

Sažetak
U izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, objavljena je knjiga dr.sc. Renata Matića: "Društvena promocija bezakonja - Uvod u sociologiju devijantnosti". Uz uvod, knjiga od 230 stranica je podijeljena na četiri glavna dijela: Teorijski okvir devijantnosti, Devijantnost: suprostavljenost pojedinačnih i općih ciljeva?, Osvrt na rezultate istraživanja, Što je socijalna odgovornost? Već u uvodnom dijelu Matić ističe kako sociologija već više od sto godina sustavno proučava raznolike aspekte kriminala i druge oblike devijantnosti, što je rezultirao širokim spektrom različitih teorijskih koncepata o toj temi, prikazanih u prvom dijelu knjige. Temeljni pristup koji autor zastupa u konceptualizaciji sociologije devijantnosti, jest insistiranje na razlikovanju pojmova ponašanje i djelovanje: ako je ponašanje shvaćeno isključivo u sklopu reakcija na izvanjske i ili unutarnje podražaje, čovjekova aktivnost se ne može svesti samo na ponašanje. Svaka pojedina osoba, ističe autor, ima mogućnost i sposobnost promisliti, planirati, osmisliti djelovanje, usmjeriti ka k cilju, izabrati putove i sredstva njegova postizanja te konačno preuzeti ili odbaciti odgovornost za posljedice (što je zapravo primjena definicije pojma društveno djelovanje Maxa Webera kao temeljnog sociološkog pojma). Izvedena iz navedene definiciji djelovanja, autorova glavna hipoteza je da se osobni i društveni ciljevi mogu promatrati prema kriteriju usmjerenosti djelovanja u dva smjera: od isključive usmjerenosti na vlastitu korist bez obzira na posljedice (egoistična orijentacija), do orijentacije koja uključuje svijest o odgovornosti za osobe i dobra oko sebe, zajedničke ciljeve i interese (altruisička orijentacija). Koji od ta dva smjera je prisutniji u hrvatskom društvu, te kako je ta usmjerenost povezana s devijantnim odlukama i postupcima, pokazalo je istraživanje prezentirano u drugom i trećem dijelu knjige. U zadnjem djelu autor promovira i predlaže pojam socijalne odgovornosti kao sadržajnu suprotnost koja se nalazi na drugoj strani vrijednosnog kontinuuma od pojma devijantnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA