Naslov
Iz opusa Federica Benkovića
(From the Oeuvre of Federico Benković)

Autori
Cvetnić, Sanja

Izvornik
Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti (0553-6707) 47 (2004), 47; 67-82

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Federico Benković; 18. st.; slikarstvo
(Federico Bencovich; 18th century; painting)

Sažetak
U članku su razmotrene atribucije triju djela koja je Peter Oluf Krückmann u monografiji Federico Bencovich 1677-1753 (1988.) prvi puta postavio, ili promijenio, a u prethodnim kritičkim osvrtima na monografiju i u studijama o djelima iz predložena Benkovićeva opusa nisu obrađena. Analizom atributivnoga problema slike Sv. Cecilija u cistercitskom samostanu u Stamsu kraj Innsbrucka, autorica dolazi do zaključka da barkorez Andreasa i Iosepha Schmutzera, za koji Krückmann tvrdi da je nastao po slici, zapravo bio predložak za sliku. Za ovalnu slika Sv. Petra u The Cummer Gallery of Art u Jacksonvillu na Floridi, koju je Antonio Morassi pripisao Tiepolu još 1958. godine, što je vidljivo iz muzejske dokumentacije, a Krückmann je smjestio u Benkovićev opus, autorica upozorava na uvjerljivu atribuciju jednome od Gandolfia koju je postavio Egidio Martini (1982.), a prihvatili su je Massimo Gemin i Filippo Pedrocco (1993.) u monografiji Giambattista Tiepolo. Po impostaciji figure i rukopisu, slika Sv. Petar mogla bi se približiti poznatim djelima Ubalda Gandolfia. Minijatura Sv. Kajetan, koja s iznimno raskošnim okvirom tvori kućni oltarić, zadržala se u obitelji Benković kroz stoljeća. Osim spomena na sveca, čije se ime u obitelji javlja, i na slikara Federica, oltarić je bio u religioznoj uporabi, o čemu svjedoče tipična oštećenja (paljenje svijeća) prema izvještaju o restauriratorskim zahvatima u prilogu. Kao atributivni problem Sv. Kajetan je srodan Sv. Ceciliji u Stamsu, jer se ponovno bakrorez Andreasa i Iosepha Schmutzera javlja kao najvjerojatniji predložak. Međutim, autorica smatra da oltarnu cjelinu kao povijesno i kulturno iznimno svjedočanstvo treba uvrstiti u istraživanje o Benkoviću, jer su sadašnji vlasnici izravnim podrijetlom vezani uz slikareva brata Leopolda. Na početku boravka u Milanu, Federico mu povjerava sva svoja dobra u Dalmaciji, što je vidljivo iz transkripta i prijevoda dokumenta u prilogu, do sada poznata po sažetku koji je objavio Vittorio Caprara (1980.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA