Naslov
Vrste, brojnost i rasprostranjenost morskih sisavaca u hrvatskom dijelu Jadranskog mora
(Abundance, population size and distrubution of marine mammals in the Croatian part of the Adriatic Sea)

Autori
Gomerčić, Tomislav ; Đuras Gomerčić, Martina ; Gomerčić, Hrvoje ; Škrtić, Darinka ; Ćurković, Snježana ; Lucić, Hrvoje ; Galov, Ana ; Vuković, Snježana ; Huber, Đuro

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 1. hrvatsko-slovenskog simpozija o egzotičnim i divljim životinjama = Zbornik radova 1. hrvaško-slovenskog simpozija o ljubiteljskih in prosto živečih vrstah živali / Vlahović, Ksenija ; Marinculić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko veterinarsko društvo, 2004, 16-16

ISBN
953-99864-0-0

Skup
Hrvatsko-slovenski simpozij o egzotičnim i divljim životinjama (1 ; 2004)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.11.2004. - 27.11.2004

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
vrste; brojnost; rasprostranjenost; morski sisavci; Jadransko more
(abundance; population size; distrubution; marine mammals; Adriatic Sea)

Sažetak
U literaturi je opisano da su se u hrvatskom dijelu Jadranskog mora pojavljivale ili obitavale vrste iz dvije skupine morskih sisavaca, podreda perajara (Pinnipedia) i reda kitova (Cetacea). Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) je jedina vrsta iz podreda perajara. Od kitova zabilježene su vrste iz podreda kitova usana (Mysiceti) i to veliki sjeverni kit (Balaenoptera phvsalus), patuljasti kit (Balaenoptera acutorostrata), crni ledni kit (Eubalaena glacialis), a od kitova zubana (Odontoceti) obični dupin (Delphinus delphis), dobri dupin (Tursiops truncatus), glavati dupin (Grampus griseus), sjeverna kljunasta ulješura (Hyperoodon ampullatus), crni dupin (Pseudoorca crassidens), plavobijeli dupin (Stenella coeruleoalba), glavata ulješura (Physeter catodon), krupnozubi dupin (Ziphius cavirostris). Moguće pogrešno identificirane vrste kitova zubana su obalni dupin (Phocoena phocoena) i bjelogrli dupin (Globicephala melas). Početkom 80-tih godina 20st. započelo je sustavno prikupljanje i bilježenje dojava o svim vrstama morskih sisavca u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, a od 1990. godine pregledane su sve lešine (N=120) kitova koje su pronađene i do kojih smo mogli doći na hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Svaka lešina kita pregledana je prema prethodno izrađenom obrascu koji uz podatke o vremenu i mjestu nalaza, vrsti, spolu, tjelesnoj masi, broju zuba, uzroku smrti sadrži i dvadeset vanjskih tjelesnih mjera. U dva navrata, 1998. godine i 2003. godine, procijenjena je veličina i rasprostranjenost populacije dobrog dupina koja je provedena jednodnevnim letenjem s 4 mala aviona na visini od 200 m iznad hrvatskog dijela Jadranskog mora. U tim preletima zabilježena je prisutnost morskih sisavaca, njihov položaj i broj. Tijekom zadnjih 20 godina bilježena su promatranja životinja izreda kitova iz istraživačke brodice. Na temelju svih prikupljenih podataka zaključujemo da u hrvatskom dijelu Jadranskog more više ne postoji rezidentna populacija sredozemne medvjedice. Zadnja su potvrđena viđenja sredozemne medvjedice iz 1992. godine pored otoka Paga i iz 1993. godine na otoku Palagruži. Jedini stalno prisutna morski sisavac u Jadranskom moru je dobri dupin. Veličinu populacije dobrih dupina procjenjujemo na oko 250 životinja, a rasprostranjeni su po svim područjima hrvatskog dijela Jadranskog mora. U zadnjih šest godina populaciju dobrih dupina smatramo stabilnom s obzirom na prisutni broj životinja. U hrvatskom dijelu Jadranskog mora povremeno borave i vrste kitova koje redovito nastanjuju Sredozemno more, a to su veliki sjeverni kit, jedina vrsta iz podreda kitova usana koja je zabilježena u Jadranskom moru u posljednjih 20 godina. Iz podreda kitova zubana u Jadransko more najčešće zalazi plavobijeli dupin, pa glavati dupin, dok se obični dupin i krupnozubi dupin ovdje pojavljuju znatno rjeđe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA