Pregled bibliografske jedinice broj: 194016
Stanje kukuruzne zlatice na području Slavonije u 2004. godini
Stanje kukuruzne zlatice na području Slavonije u 2004. godini // Glasilo biljne zaštite : sažeci 49. seminara biljne zašite / Maceljski, Milan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2005. str. 121-121 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 194016 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stanje kukuruzne zlatice na području Slavonije u
2004. godini
(State of corn rootworm at the county of Slavonija
and Baranja)
Autori
Ivezić, Marija ; Raspudić, Emilija ; Džoić, Dražen ; Krip, Zlatka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Glasilo biljne zaštite : sažeci 49. seminara biljne zašite
/ Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2005, 121-121
Skup
49. seminar biljne zaštite
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.02.2005. - 11.02.2005
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kukuruzna zlatica ; štete ; feromomski mamci
(corn rootworm ; demage ; pheromon trap)
Sažetak
Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) u posljednjih deset godina od kada je prvi puta registrirana u istočnoj Slavoniji , proširila se na velike površine pod kukuruzom. Od 2002. bilježe se značajnije ekonomske štete pod ovom vrijednom kulturom i to ponajprije na poljima gdje je kukuruz sijan u monokulturi, a zaraza je već postojala. Proizvođaće kukuruza se nastojalo educirati putem javnih medija, tećajeva, seminara i dr, ali dok prve štete nisu bile uočljive, problem se tek tada ozbiljno i shvatio kod naših poljoprivrednika. U 2002. i 2003. godini štete se uočavaju u Baranji i Slavoniji. Situacija u 2004. godini, po mnogima je bila povoljnija odnosno smatra se da zalatica nije napravila značajne ekonomske štete. Moramo nažalost pojasniti situaciju odnosno upozoriti proizvođaće kukuruza da je kukuruzna zlatica prisutna u sve većim populacijama, štete na korijenu se bilježe, ali polijeganje nije bilo značajno, jer su na uspješnu proizvodnju kukurza imali utjecaja povoljni drugi čimbenici , prvenstveno vremenske prilike. Tijekom 2004. godine pratila se brojnost i štete na korijenu od kukuruzne zlatice na tri lokaliteta i to: na području Osijeka, Gunje i Magadenovca. Postavljeni su feromonski mamci PALs i redovno mjenjani. Polovicom srpnja očitan je napad ličinki na korijenu, te pred berbu bilježeno je polijeganje i mjerenje prinosa. Na području Osijeka uhvćeno je ukupno 2361 imago po mamcu što iznosi 22, 92 imaga po mamcu /dan. Oštećenje korijena kretalo se od 1, 25 do 1, 86 oštećenja nodia. Na području Gunje broj ulovljenih imaga iznosio je u prosjeku 827 imaga po mamcu što iznosi 8, 99 imaga po mamcu/dan. Oštećenje korijena kretalo se od 1, 44 do 2, 56 oštećenja nodia. Na području Magadenova uhvaćen je 1723 imago odnosno 17, 4 po mamcu/dan. Oštećenje korijena od ličinki kretalo se od 0, 5 do 1, 19 oštećenog nodia. Na ovom području u 2003. godini uočen je samo prelijet kukuruzne zlatice, a 2004. pokazuje njenu visoku populaciju uhvaćenu na mamcima na kukuruzu tih polja. Agronomi odnosno proizvođaći kukuruza moraju biti svjesni prisustva kukuruzne zlatice na našim poljima te ne smiju zanemariti osnovne mjere borbe protiv ovog štetnika, a to je obvezna plodosmjena na više godina, ili primjena insekticida, ovisno o jačini zaraze.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)