Naslov
Transformacija nekih četinjača in vitro posredstvom agrobakterija
(Agrobacterium-mediated transformation of some conifers)

Autori
Mihaljević, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-Matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.12

Godina
1993

Stranica
50

Mentor
Jelaska, Sibila

Ključne riječi
Agrobacterium; čupavo korijenje; kultura kalusa; opini; Pinus nigra; Sequoia sempervirens; Taxus baccata
(Agrobacterium; callus culture; hairy root; opines; Pinus nigra; Sequoia sempervirens; Taxus baccata)

Sažetak
Reznice većine vrsta četinjača teško se zakorjenjuju. Ovaj problem smanjuje mogućnost regenerativne propagacije važnih drvenastih vrsta i često ga nije moguće riješiti tradicionalnim metodama. Onkogeni plazmida Ri agrobakerija, unešeni u biljku domaćina, izazivaju izražen rast adventivnog korijenja i kao takvi mogu se upotrijebiti za transformaciju četinjača koje se otežano zakorjenjuju. Razvijeno kosmato korijenje može poslužiti za proučavanje izoliranog korijenovog sustava i biti dostatan izvor biomase za potrebe sinteze nekog sekundarnog metabolizma, primjerice taksola. Istraživanja su rađena na eksplantatima crnog bora (Pinus nigra Arn.), sekvoje (Sequoia sempervirens (D Don)Endl, klon CA3) i tise (Taxus baccataI L., T. brevifolia). Dva mjeseca stari epikotilni eksplantati crnog bora i dva centimetra dugi vršni izdanci sekvoje vegetativno razmnožavani u uvjetima in vitro, bili su zaraženi na bazalnom dijelu eksplantata divljim sojem A. rhizogenes 8196 ili transkonjugantnim sojem A. tumefaciens C58CI (ArA4abc). Nakon 24-satnog perioda inokulacije, eksplantati su ispirani u otopini karbenicilina (1g/L) i nasađeni na podlogu 1/2xGD (crni bor) ili 1/2xMS (sekvoja), s 2 % saharoze i 500 mg/L karbenicilina. Adventivno korijenje razvilo se na 60-100 % eksplantata (1-3 po eksplantatu), osam do deset tjedana nakon inokulacije. Prisustvo Ri T-DNA u adventivnom korijenju dokazala sam rastom tkiva crnog bora i sekvoje na podlogama bez hormona te sadžajem manopina u tkivu korijena crnoga bora (p8196). Razvijeno korijenje nije pokazivalo morfološka obilježja kosmatog korijenja. Izolirani odsječci korijenja crnog bora supkultivirani su na tekućoj podlozi 1/2xGD s dodatkom 1, 0 mg/L tiamina tijekom dva do tri mjeseca. Prilikom ugradnje dijela plazmida Ri u stanice ovih četinjača vjerojatno nije došlo do ugradnje gena neophodnih za rast izoliranog korijenja u kulturi ili je aktivnost tih gena na neki način promijenjena ili nedovoljna (npr. tkivna specifičnost). Rezultati su pokazali da fizičko stanje podloge (tekuća ili kruta podloga, dodatak aktivnog ugljena) i sezonski periodizam dodatno utječu na razvoj nastalog korijenja. Predtretman s NAA (0, 5 ili 1, 0 mg/L), u trajanju od jednog do četiri dana, nije potaknuo intenzivniji transformacijski odgovor. Pokušaj transformacije odsječka jednogodišnje grančice evropske tise (Taxus baccat) nije dao rezultata. Kultiviranje kalusa induciranog iz embrija ili jednogodišnjih grančica evropske tise na modificiranoj podlozi 1xMS (3, 0 mg/L NAA, 0, 5 mg/L kinetina), uočen je velik jednomjesečni prirast mase svježeg tkiva (1, 3-3, 0 g).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA