Naslov
Otočni izazovi: život na periferiji, odlazak ili revitalizacija otočnog mikrosocijalnog ambijenta
(Island challenges: life on periphery, leaving or revitalisation of island mycro social atmosphere)

Autori
Babić, Dragutin ; Lajić, Ivan ; Podgorelec, Sonja

Izvornik
Sociologija sela : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja (0038-0326) 42 (2004), 165/166; 255-276

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
otoci; mladi otočani; stariji otočani; periferija; inzularnost; revitalizacija otoka
(islands; young islanders; older islanders; periphery; island revitalisation)

Sažetak
Autori u ovom radu analiziraju život otočana na trima zadarskim otocima, Ižu, Ugljanu i Dugom otoku. Život na otocima ima uglavnom obilježja egzistencije ljudi na periferijskim prostorima. Posebno se to odnosi na Iž i Dugi otok, dok je život otočana na Ugljanu dinamičniji i manje opterećen periferijskim sindromom. Teškoće otočnog življenja, problem veza s kopnom, izoliranost, starenje otočne populacije i drugi nepovoljni čimbenici utječu na depopulaciju otoka i odlazak mladog stanovništva u izvanotočne destinacije. U mnogim otočnim sredinama odlazak ima razmjere pravog egzodusa, a posljedice tih procesa naposljetku vode k izumiranju otočnog mikrosocijalnog sustava. Empirijsko istraživanje na tri zadarska otoka provedeno je u listopadu 2001. godine. Istraživanjem su obuhvaćeni mladi otočani učenici osnovnih i srednjih škola, te stariji otočani u dobi od 60 i više godina.Ukupno je na sva tri otoka anketirano 107 učenika i 151 ispitanik starije dobi. Podaci su obrađeni programom za osobna računala i tamo gdje je to bilo statistički opravdano, statistička značajnost razlika provjerena je X2 testom. U analizi rezultata preglednog istraživanja nezavisne su varijable bile: otok, dob, bračni status, samačko ili višečlano kućanstvo, obrazovanje, zanimanje i djeca na otoku ili u emigraciji. nalazi istraživanja mladih otočana pokazuju da oni prepoznaju glavne prednosti otočnog života uglavnom kao ekološke, što može u narednom razdoblju biti i generator razvoja na novim temeljima. Naglasak bi pritom mogao biti na postmodernim vrijednostima, kao što je očuvana priroda, mir, tišina, kvaliteta življenja i slično. Najvećim se nedostatkom doživljava upravo odlazak mladih s otoka, što stvara depresivno i mučno sociopsihološko ozračje. najteži su problemi starijih otočana osamljenost, pokidanost mreža primarnih društvenih odnosa (prije svih obiteljskih) i strah od socijalne izolacije. Stoga se nameće pitanje kako revitalizirati otočne lokalne zajednice i zaustaviti depopulaciju otoka. Uloga države je u tom mogućem/poželjnom procesu nezaobilazna i svakako najznačajnija. Same otočne lokalne zajednice, pa ni županije kojima pripadaju, nemaju dovoljno resursa za obnovu i dinamiziranje otočnog života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Demografija

POVEZANOST RADA