Pregled bibliografske jedinice broj: 193439
Kulturni diskontinuitet i traženje identiteta: Slučaj post-komunističke Hrvatske
Kulturni diskontinuitet i traženje identiteta: Slučaj post-komunističke Hrvatske // Ukraine and Croatia: Problems of Post-communist Societies / Kukoč, Mislav ; Polokhalo, Volodymyr (ur.).
Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, 1997. str. 103-114 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 193439 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturni diskontinuitet i traženje identiteta: Slučaj post-komunističke Hrvatske
(Cultural discontinuity and search for identity: The case of post-communist Croatia)
Autori
Spajić-Vrkaš, Vedrana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Ukraine and Croatia: Problems of Post-communist Societies
/ Kukoč, Mislav ; Polokhalo, Volodymyr - Zagreb : Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, 1997, 103-114
Skup
Ukraine and Croatia: Problems of Post-communist Societies
Mjesto i datum
Kijev, Ukrajina, 27.06.1996. - 29.06.1996
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hrvatski kulturni identitet; opozicijski idntiteti
(croatian cultural identity; opposed identities)
Sažetak
Oslanjajući se na Ogbuovo tumačenje odnosa između opozicijskog identiteta, kulturnog diskontinuiteta i opozicijskog referentnog kulturnog okvira, autorica se u ovom radu bavi pitanjem oblikovanja kulturnog identiteta post-komunističke Hrvatske. Njezina temeljna teza jest da se nacija i državnost pojavljuju ne samo kao temeljne odrednice (markeri) suvremenog hrvatskog kulturnog identiteta nego i kao najvažniji čimbenici njegova dualizma. Prateći promjene u oblikovanju hrvatskog identiteta tijekom dvadesetog stoljeća, autorica dokazuje da su suvremeni opozicijski identiteti u Hrvatskoj posljedica nekoliko razdoblja kulturnog diskontinuiteta u kojima su ključne odrednice hrvatskog identiteta bile manje ili više prisilno marginalizirane. Diskontinuiteti su utjecali na pojavu opozicijskih identiteta među Hrvatima koji su u različitim periodima bili različito usmjereni: prema članovima svoje grupe, ili prema članovima drugih grupa. Bipolarnost hrvatskog identiteta zadržana je i nakon političkih promjena početkom devedesetih, osobito po pitanju određivanja nacionalnih markera, kao što su jezik, povijesti, vizualni simboli grupe i dominantne kulturnih vrijednosti. U zaključku autorica ističe da bipolarnost hrvatskog identiteta potiče (re)kreiranje društvenih i kulturnih ograda koje prijeko potreban društveni dijalog svode na puku retoriku. Rad predstavlja jedinstven primjer propitivanja uzroka bipolarnosti hrvatskog identiteta na predlošku antropološke teorije kulturnog diskontinuiteta u društvenim znanostima kod nas. Njegov originalni znanstveni doprinos antropologiji odgoja i obrazovanja ogleda se u tomu što pruža temelje za dublje razumijevanje kulture suvremene hrvatske škole i uzroka prosvjetno-političkih, stručnih i znanstvenih nesuglasica koje u posljednje vrijeme prate izradu programa i nastavnog materijala kod nas.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija