Pregled bibliografske jedinice broj: 193438
Male bentičke foraminifere u eocenskim klastitima zapadne Hrvatske: paleoekologija taložnog bazena
Male bentičke foraminifere u eocenskim klastitima zapadne Hrvatske: paleoekologija taložnog bazena, 2004., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 193438 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Male bentičke foraminifere u eocenskim klastitima zapadne Hrvatske: paleoekologija taložnog bazena
(Smaller Benthic Foraminifera in the Eocene Clastic Sediments of the Western Croatia: Paleoecology of the Sedimentary Basin)
Autori
Živković, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
16.01
Godina
2004
Stranica
101
Mentor
Gušić, Ivan
Ključne riječi
male bentičke foraminifere; planktonske foraminifere; eocen; fliš; paleoekologija; biostratigrafija; paleoceanografija; stabilni izotopi; Istra; Hrvatska
(smaller benthic foraminifera; planktonic foraminifera; Eocene; flysch; paleoecology; biostratigraphy; paleoceanography; stable isotopes; Istria; Croatia)
Sažetak
Male bentičke i planktonske foraminiferske zajednice istražene su iz eocenskih klastičnih naslaga radi biostratigrafskih i paleoekoloških analiza u geološkim stupovima Gračišće, Sv. Križ, Ipši, Bazjaki, Šterna-Butori i Buje. Prema učestalosti i rasponu pojavljivanja planktonskih foraminifera utvrđeno je 5 planktonskih foraminiferskih zona: Globigerapsis kugleri/Morozovella aragonensis (P 11), Morozovella lehneri (P 12), Globigerapsis beckmanni (P 13), Acarinina rohri-Morozovella spinulosa (P 14) i Porticulasphaera semiinvoluta (P 15). Postotak planktonskih foraminifera u zajednici planktonskih i epifaunskih bentičkih foraminifera, zajedno s karakteristikama bentičke foraminiferske zajednice pokazao je da su se klastični sedimenti u Istri taložili na dubinama od 400 do 1200 m, što odgovara dubinama između gornjeg i donjeg batijala. Rezultati primjenjenih kvantitativnih i paleoekoloških metoda provedenih na zajednicama bentičkih foraminifera omogućile su interpretaciju oksičnih i trofičkih uvjeta okoliša. U zonama P 11 i P 12 trajala je izmjena oligotrofičnih (visoki udio kisika i ograničeni donos organskog ugljika na morsko dno) i mezotrofičnih uvjeta (povećani donos organske tvari na morsko dno što uzrokuje umjereni do niski udio kisika u vodi). U zonama P 13, P 14 i P 15 vladali su mezotrofični uvjeti na svim istraživanim lokalitetima. Odnosi kisikovih izotopa pokazala su tri jake negativne ekskurzije koje su interpretiranre kao prodori toplih dubokomorskih vodenih masa povišenog saliniteta koje su formirane na niskim geografskim širinama, u Tršćansko-pazinski bazen. Vrijednosti odnosa ugljikovih izotopa na kućicama bentičkih foraminifera, u razdobljima donjeg i srednjeg dijela zone P 12 i gornjeg dijela zone P 13, poprimaju niske vrijednosti što ukazuje na eutrofikaciju dubokog okoliša. Smanjenjem udjela toplih pokazatelja planktonskih foraminifera, idući iz starijih naslaga u mlađe, registriran je trend zahlađenja, a povećanjem udjela r-stratega postepeni prijelaz iz oligotrofičnih u mezotrofične uvjete u vodenom stupcu nastanjenom planktonskim foraminiferama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
Napomena
U radu je napisan sažetak na engleskom jeziku
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb