ࡱ>     5@bjbj22 4XX0 ```t&&&84'(tt^H)^)")))*** \ \ \ \ \ \ \$0`RbD/\`*****/\))H^131313*L")`) \13* \13(13Y3R Rr`T)<) &'+S \^^0^Sb1b<Tttb`T@**13*****/\/\tt 8&y2tt8&SVEU ILI`TE U RIJECI Filozofski fakultet Odsjek za pedagogiju Dr.sc. Jasminka Zlokovi, doc. Omladinska 14, Rijeka NASILJE MEU VR`NJACIMA - PROBLEM OBITELJI, `KOLE I DRU`TVA Sa~etak: Razli ita su glediata o tome ato je to druatveno (ne)prihvatljivo ponaaanje i koji su njegovi uzroci. Humanisti ki pristup prevenciji druatveno neprihvatljivog ponaaanja i stru noj pomoi podrazumijeva uva~avanje razvojnih procesa, bioloakih i geneti kih osobina , kao i kulturalnih i druatvenih imbenika koji utje u na ponaaanje individue. U nizu druatveno neprihvatljivih ponaaanja posebno napominjemo pojavu nasilja koje se dogaa nad djecom i meu djecom u razli itim socijalnim sredinama kako u obitelji, akoli, na ulici, airoj okolini. Rezultati ispitivanja kojeg smo proveli na uzorku 161 u enika aestih i sedmih razreda etiriju osnovnih akola upuuju na potrebu razvijanja programa prevencije nasilja. Osim rezultata koji upuuju na zaklju ak o razli itim oblicima nasilja meu djecom u akoli, zapanjujui su podaci o u iteljevu ne reagiranju u situacijama nasilja koje se dogaa meu djecom. Ovo je jedna od pojava na koju je nu~no upozoriti kako bi se mijenjali neki neprimjereni postupci i stavovi odraslih prema problemima djece. Jednu od mogunosti vidimo i kroz sustavne programe prevencije i educiranja ne samo djece, ve i odraslih koji su s njima u svakodnevnom kontaktu. Polazei sa stajaliata suvremene pedagogije u radu se sukladno temeljnim ciljevima Povelje UN o zaatiti i razvoju djece predla~u neki sadr~aji i metode programa prevencije nasilja meu djecom. Navode se i argumenti prema kojima se osim stru ne utemeljenosti u radu na prevenciji nasilja va~nim pokazuje i socijalna osjetljivost za probleme djece. Klju ne rije i: neprihvatljivo ponaaanje, nasilje meu djecom, u itelji i roditelji u prevenciji nasilja Druatveno neprihvatljivo ponaaanje djece - tradicionalni i suvremeni pogledi Postoje li dobra i zlo esta djeca? `to je uzrok nekom specifi nom prosocijalnom ili druatveno neprihvatljivom ponaaanju? `to je to uope dobro, prosocijalno, druatveno prihvatljivo ponaaanje? Ovo su neka od brojnih pitanja na koje se pokuaava odgovoriti sa razli itih stajaliata  filozofije, pedagogije, psihologije, etike, religije i aire. Iako postoje razli ita glediata - prosocijalnim ponaaanjem smatraju se postupci koje druatvo smatra po~eljnim i koje dijete mora usvojiti tijekom odgojno-obrazovnog procesa. Primjerice, u nizu istra~ivanja dijeljenje s drugima, pomaganje i meusobna suradnja smatraju se trima va~nim oblicima prosocijalnog ponaaanja. Druatveno prihvatljivo ponaaanje odreeno je djelomi no individualnim osobinama, povijesnom, kulturnom datoau, te stupnjem gospodarskog razvoja. Prosocijalno ponaaanje smatra se va~nim aspektom razvoja, te je izu avan ne samo kod ovjeka ve i brojnih ~ivotinjskih vrsta. Suprotno prosocijalnom ponaaanju je druatveno neprihvatljivo ponaaanje, koje prvenstveno shvaamo kao antisocijalnu pojavu  namjernog nanoaenja povrede ljudima ili vlasniatvu. Druatveno neprihvatljivo ponaaanje meutim nije uvijek usmjereno na namjerno nanoaenje povrede ili atete. Stoga va~no je istaknuti intencionalnost ponaaanja. U psihologiji nalazimo dinstinkciju izmeu instrumentalnog antisocijalnog ponaaanja kojim se mo~e nanijeti ateta ili povreda osobi, ali in nije bio namjeran i hostilnog neprijateljskog ponaaanja koje za cilj ima namjerno izazivanje boli ili ozljede. Razlikovanje tipova agresivnog ponaaanja va~no je stoga ato se dogaa u razli itim proporcijama u djece razli ite dobi i spola. Predpostavlja se da je instrumentalno i fizi ki agresivno ponaaanje eae u mlae djece, a verbalno i neprijateljsko smatra se karakteristi nim za akolsku dob. U injene su brojne studije (Svare, 1983, Eagly i Steffen, 1986, Bates, 1987 i dr. u: Vasta, 1998, 546-550) druatveno neprihvatljivog, nasilni kog i agresivnog ponaaanja, te je o uzrocima ovih pojava nu~no vrlo oprezno raspravljati. Spolne razlike s obzirom na ponaaanje djece pokazuju se zna ajnima. Dje aci izmeu ostaloga pokazuju viae antisocijalnog ponaaanja u predakolskoj dobi koje se donekle nastavlja i kasnije (Crowell, 1987; Eagly i Steffen, 1986, u: Vasta, 1998, 546). Djevoj ice pokazuju manje fizi kog antisocijalnog ponaaanja i njihova je agresija uglavnom socijalne prirode namjenjena istom spolu. Razlike meu spolovima mogu se interpretirati na viae na ina, pa tako i sa stajaliata ohrabrenja, odnosno penaliziranja odreenog ponaaanja, modeliranja ponaaanja ili bioloakih odrednica kao i kulturnih obi aja. Znano je kako i hormonalne razlike meu spolovima djelomi no determiniraju razlike u ponaaanju (Svare, 1983, u: Vasta, 1998, 549). Kad se raspravlja o agresiji valja razmotriti i ulogu temperamenta, kao dimenzije li nosti koja je relativno stabilna, ato je karakteristi no i za agresivno ponaaanje. Longitudinalna studija koju su na aestomjese nim bebama proveli A. Thomas i S. Chess (1986, 47) ukazuje na temperament kao jedan od prediktora agresivnosti (Vasta, 1998, 548). I studije identi nih blizanaca pokazuju vee slaganje agresivnog ponaaanja nego ato je to naeno kod fraternalnih blizanaca. Iako se ne mo~e ustvrditi kako i okolinski faktori nisu mogli djelovati na razvoj li nosti, veliki udio agresivnog ponaaanja pripisuje se genetici. Agresivno ponaaanje, koje se openito smatra druatveno neprihvatljivim, mo~e biti odreeno socijalno kao i situaciono. Teoreti ari socijalno observacijskog u enja promatraju agresiju kao ponaaanje regulirano procesima u enja (Bandura,1989, u: Vasta, 1998, 546). Roditelji su esto modeli agresivnog ponaaanja s obzirom da djeca procesom identifikacije i imitacije usvajaju isto ponaaanje. G. R. Paterson (1989, 329) uo ava kako u obitelji agresivne djece prevladavaju tzv. prisilni obiteljski procesi. U takvoj obitelji agresija se koristi kao sredstvo izbjegavanja averzivnih situacija. Djeca koja pribjegavaju ovom stilu ponaanja umjesto prosocijalnog ponaanja sa pozitivnijim interpersonalnim vjetinama, sklonija su razvoju antisocijalnog i delikventnog ponaanja. Koliko e biti uspjeaan proces modeliranja ovisi i o osobinama modela kao i onog koji model opa~a i u i kao ato su karateristike li nosti, inteligencija, pamenje, osjetne karakteristike, izra~ajnost i uo ljivost ponaaanja modela. Brojni autori istra~ivali su i utjecaj sredstava masovnih komunikacija na agresivno ponaaanje. A. Bandura (1986, 50) smatra kako djeca mogu nau iti neka nasilni ka ponaaanja, te ih film nasilnog sadr~aja mo~e stimulirati da ga koriste kao osobni model. Meutim, mogunost prihvaanja agresivnog ponaaanja i njegove kontrole odrediti e socijalna kognicija, na in na koji dijete razumije vanjski svijet i koliko je u stanju razumijeti socijalne klju eve po kojima se druatvo ponaaa. Smatra se kako je neki agresivni postupak esto rezultat nerazumijevanja socijalne poruke, a ne intencionalni in. Osim agresije, pod terminom asocijalnog ponaaanja podrazumijevaju se i razli ita druga rizi na ponaaanja djece i mladih ljudi koji ne pokazuju zrelost potrebnu za preuzimanje odgovornosti odraslih (Dryfoos, 1991, 630). Eggert i suradnici (1990, 773) visoko rizi nom djecom sa druatveno neprihvatljivim ponaaanjem smatra onu koja posti~u kroni ni neuspjeh u akoli, vode neproduktivan ~ivot, atete vlastitome zdravlju, skloni su besposli arenju, izbjegavanju obaveza i zavisnosti o drugima. Tradicionalni pristupi problemima koji se mogu pojaviti kod djece, uglavnom nisu uva~avali injenice kako je tranzicija iz djetinstva u mladost i odraslu dob osjetljiva i za neku djecu gotovo bolna. Uslijed nekih jednostranih pristupa imbenici kao ato je ~ivot djeteta s jednim roditeljem, siromaatvo i problemi koji su ponekad iz njega uslijedili, smatrali su se gotovo nepobitnim prediktorima kriminogenog druatveno neprihvatljivog ponaaanja (Bursick, 1988, 519). Iako je i danas na temelju mnogih studija znanstveno potvreno kako se radi o bitnim imbenicima u promatranju razli itih oblika rizi nosti, te o moguoj tranziciji problema iz djetinstva u odraslu dob, ipak u suvremeno vrijeme postaje neprihvatljivo smatrati ih initeljima koji determiniraju ne ije asocijalno ponaaanje, posebice ukoliko dijete navrijeme dobije primjerenu pomo i zaatitu. Izostankom razli itih kriti kih pristupa i grube podjele (na koju se ponekad i danas u praksi nailazi) na dobre tj. djecu prosocijalnog ponaaanja i zlo este tj. djecu rizi na ili asocijalna ponaaanja u tradicionalnim modelima esto se svrstavalo u skupinu trajnih problema koji e se nastaviti i u odrasloj dobi. Vjerujui u nu~nost kontinuiteta li nosti uspostavlja se prognoza budue neproduktivne odrasle osobe (O'Sullivan, 1990, 209). Jedna od konzekvenci je bila stigmatizacija i etiketiranje druga ijih, socijalno neprilagoenih, a dobar dio tretmana bio je usmjeren na socijalnu izolaciju. Brojni rani radovi kognitivisti ko-razvojno usmjerenih teoreti ara, na rizi no ponaaanje djece (delikventnost, konzumiranje alkohola i droga, rana seksualna aktivnost i dr.) gledali su kao na problem iji su uzroci u samoj individui, te ju se smatralo neobi nom, udnom, a legalni dio tretmana ove djece involvirao je sankcioniranje ponaaanja. Razli itost pristupa problemima druatveno neprihvatljivog ponaaanja kao pojave koja podrazumijeva ozbiljnije probleme u djece, o igledna je i u praksi gdje se ponekad ovaj termin neopravdano koristi ak i za uobi ajene dje je nestaaluke ili specifi na ponaaanja djece s posebnim potrebama. Mogli bismo navesti itav niz primjera i studija koje upuuju na potrebu kriti kih pristupa i redefiniranja specifi nih promjena koje se dogaaju na individualnom i socijalnom planu, te o tome ato je to druatveno neprihvatljivo, asocijalno i rizi no ponaaanje i kako ga prevenirati. Nesumnjivo je kako se osim multidisciplinarnih pristupa problemima druatveno neprihvatljivih ponaaanja djece (i odraslih) u suvremeno vrijeme o ekuje i od pedagogije da kao znanost o odgoju iznalazi primjerene i pravovremene odgovore na neka aktualna druatvena i pedagoaka pitanja kako kroz prevenciju tako i kroz programe kojima se pokuaava djeci pru~iti pomo ukoliko se problemi pojave. Uloga moderne i humanisti ki usmjerene pedagogije razvidna je i s obzirom na trendove razvoja i novijih oblika rizi nih ponaaanja, te tendenciju porasta problema nasilja nad djecom, pa tako i nasilja koje se dogaa meu vranjacima.. 2. Humanisti ki pristup problemima djece Za razliku od tradicionalnih pristupa u kojima se pokuaavala razvijati ideja o univerzalnim potrebama djece, u danaanje vrijeme sve viae se respektira humanisti ki pristup koji promatra dijete kao jedinstveno bie sa individualnim potrebama (Hendrick, 1997, u: Skourtes, 2000, 9). Humanisti ki pristup rizicima u djece uva~avaju barem tri temeljne dimenzije - govori se o rizi nim imbenicima (negativne kondicije), rizi nom ponaaanju (negativno ponaaanje) i rizi nim posljedicama (dugotrajne konzekvence)  ime se mijenja i konstrukt diskursa rizi nosti. Suvremeni diskurs rizi nosti usmjeren je ne samo ka specifi noj historijskoj i individualnoj osobitosti, ve i ka specifi noj socio-politi koj i institucionalnoj konstrukciji koje ponekad reproduciraju ponaaanja koja se u airoj javnosti mogu smatrati neprihvatljivim (Guba i Lincoln, 1994, u: Skourtes, 2000, 3). Recentni radovi usmjereni na humanisti ki i liberalan pogled (kako to kriti ari ponekad navode) spram problema asocijalnog ponaaanja u djece, upuuju i na injenicu da se kod mnoge djece osim brojnih moguih uzroka neprihvatljivom ponaaanju javlja i kontrast izmeu potreba za individualnoau i kontrole njihova ~ivota (u obitelji, akoli, susjedstvu, kasnije i na poslu i sl.). Djeca pokazuju potrebu za kvalitetnijim individualnim pristupom kao i potrebu za prihvaanjem novog, dok istovremeno od strane odraslih do~ivljavaju pritisak za zadr~avanjem nekih stereotipnih, ustaljenih i dobro provjerenih ponaaanja. Ovo upuuje na potrebu iznala~enja kompromisa izmeu nekih aktivnosti adolescenata, temeljnih uvjeta zdravog razvoja, kvalitete ~ivota i onoga ato se mo~e smatrati asocijalnim ponaaanjem kojim se krae druatvene norme i pravila, te nanosi ateta zajedni kim ciljevima i interesima grupe. U razli itim studijama (Benokraitis, 2002, 347; Bursik, 1988, 50; Buljan-Flander, 2003, 1-10 i dr.) pokazuje se stalan porast nekih oblika rizi nih i asocijalnih ponaaanja djece koji su identificirani i tijekom davne proalosti kao ato je: nasilje (u obitelji, akoli, na ulici); zlouporabe alkohola i droga, seksualni delikti i seksualne zlouporabe maloljetnika, maloljetni ka delinkvencija, sklonost besposli arenju, iskazivanje agresivnosti prema sebi i drugim ljudima, uniatavanje tuih stvari, bijeg od kue, izbjegavanje i napuatanje akole, iznuivanje, izazivanje nereda, tu njava i dr. Dosadaana razvojna istra~ivanja (Jessor, 1998, 25) ukazuju na enormne promjene u ponaaanju koje su nastale izmeu 1980-1990. godine, ukoliko se one kompariraju sa vremenskim razdobljem od 1920-1930. godine. Uo ava se i trend razvijanja novijih oblika rizi nih ponaaanja i preuzimanje razli itih riskantnih i nezdravih ~ivotnih stilova kao ato je:  nepotrebno ili pretjerano konzumiranja tableta i opijata, puaenje; preprodaja droge ak i od strane maloljetnika kao izvor brze i sigurne zarade; uspostavljanje riskantnih socijalnih odnosa; riskantne vo~nje kao pomodnog stila mobilnosti djece i mladih ljudi; sve ranija seksualna aktivnost u djece i istovremeno pokazivanje nezadovoljavajueg znanja iz podru ja spolnosti i reprodukcije (prva seksualna iskustva dje aka otpo inju sa 12 godina, a djevoj ica sa 14/15 godina; Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i, 2004; `kola narodnog zdravlja Andrija `tampar); nekvalitetna i insuficijentna prehrana, pretjereno ili nedovoljno spavanja i dr. Ovo su neke pojave koje su u daljnjem porastu i upuuju na riskantne ~ivotne stilove i neprihvatljiva druatvena ponaaanja na koje se uglavnom mo~e utjecati odgovarajuim odgojnim, obrazovnim i zdravstvenim preventivnim i edukacijsko-informativnim mjerama u obitelji, akoli i aire. ak prometne nesree koje su jedan od vodeih uzroka smrtnosti djece i mladih ljudi danas se smatraju preventibilnim smrtima (Nacionalni program djelovanja za mlade, 2002, 23). I nasilje nad djecom u obitelji, akoli, na ulici, putem medija (televizije, interneta i dr.), jedna je od trajnih druatveno nepo~eljnih pojava koja u suvremenom svijetu poprima najrazli itije nove oblike od kojih su neki ponekad laicima teako prepoznatljivi (izostanak nadzora nad djetetom, izlaganje djeteta rizicima u obitelji i izvan nje, pretjerani pritisak na dijete, ignoriranje djeteta i dr. (Bili i Zlokovi, 2004, 27). Mnogi problemi u djece i mladih ljudi esto uslijed ignoriranja ili neprimjerene pomoi i zaatite u obitelji, akoli ili airoj okolini, a ato je u suprotnosti sa humanim ciljevima zaatite djece, mogu izazvati razli ite oblike rizi nih i asocijalnih ponaaanja. Navodimo neke probleme i rezultate istra~ivanja pojave nasilja meu djecom *1 (Zlokovi, 2004, 1-15) kao jednog od oblika nasilja i va~nog druatvenog problema na individulanoj i socijalnoj razini. ____________________________ 1 Neobjavljeni rezultati istra~ivanja dionice ("Nasilje nad djecom"; Zlokovi, 2004) znanstvenog projekta "Pedagoaki aspekti curriculuma inovativne osnovne akole" glavnog istra~iva a dr.sc. M. Muaanovi, red. prof. 2.1. Neki rezultati ispitivanja nasilja meu djecom Kako se nasilje meu djecom kao nehumana i necivilizirana pojava smatra jednim od sve izra~enijih sindroma asocijalnog ponaaanja, te na koje valja primjereno reagirati kako prema ~rtvi tako i prema nasilniku (obitelj, akola, okolina) pokuaali smo ustanoviti kakva su iskustva u enika s obzirom na do~ivljaj nasilja i reagiranja njihovih u itelja. Cilj istra~ivanja bio je utvrditi intenzitet i oblike nasilja meu u enicima u akoli kao i u eni ku percepciju u iteljevih reakcija na samu pojavu nasilja meu djecom. Cilj istra~ivanja bio je i utvrditi u enikov do~ivljaj nasilja, izostajanje iz akole usljed nasilja te ponavljali se nasilje i tijekom duljeg vremenskog perioda. Prigodni uzorak ispitivanja obuhvaao je 161 u enika (6 razred; 87 u enika i 7 razred; 74 u enika) u etiri osnovne akole Primorsko-goranske ~upanije. Dje aka je sveukupno bilo 47,5%, a djevoj ica 52,5%. Raspon ~ivotne dobi ispitanika bio je od 11 do 13 godina. Kao metoda za prikupljanje podataka koriaten je upitnik (pitanja zatvorenog i otvorenog tipa) kojeg smo izradili za potrebe ispitivanja pojave nasilja meu djecom. Ispitivane varijable ovim upitnikom su: izlo~enost nasilju, oblici nasilja kojeg su do~ivjeli, mjesto gdje se nasilje dogodilo (obitelj, dje ji vrti, akola, izvan akole), reagiranje u itelja na nasilje, do~ivljaj nasilja, izostajanje iz akole uslijed nasilja, ponavljanje nasilja tijekom duljeg vremenskog perioda i dr. U ovome radu interpretiramo rezultate o izlo~enosti djece nasilju u akoli, oblike nasilja i reagiranje u itelja na ovaj problem. Rezultati pokazuju kako je veliki broj djece izlo~en nasilju u akoli: Izlo~enost nasilju Ispitanici su u velikom broju odgovarali kako su esto izlo~eni nasilju (60 ispitanika; 37,3%), dok je do~ivljaj povremenog nasilja imalo 59 ispitanika (36,3%). Neke od tjelesnih ili verbalnih oblika nasilja smatra da nikada nije do~ivjelo 42 (26%) ispitanika, ato bi moglo ukazivati na stvarno stanje nenasilja u ~ivotu ovih u enika, ali i mogunost da nisu prepoznali nasilje kojim su bili izlo~eni. Mogua je i jedna u nizu pretpostavki da su neki u enici zbog osjeaja srama ili straha (unato  anonimnosti upitnika) ~eljeli prikriti ovu pojavu (tablica 1). Tablica 1. Izlo~enost nasilju  EMBED MSGraph.Chart.8 \s  Rezultati ispitivanja pokazuju kako su u enici sedmih razreda (47,3%) bili izlo~eniji razli itim oblicima nasilja od u enika aestih razreda (28,7%). Ovo bi moglo ukazivati na pojavu porasta nasilja ato su djeca starija, a time na jednu od moguih posljedica  primjenu i te~ih oblika nasilniatva (ozbiljnija tjelesna agresija, ranjavanje i dr.). Pokuaali smo doznati o kojim se oblicima nasilja radilo. Oblici nasilja Odgovori upuuju na zaklju ak o velikom broju ispitanika koji su tijekom akolovanja izlo~eni razli itim oblicima verbalnog nasilja (uvrede, la~i, izrugivanje, omalova~avanje i dr.) i to njih 47 (29,2%). Tjelesno nasilje (tjelesne povrede, udarci, tu njave i dr.) do~ivjelo je 38 ispitanika (23,6%), ato se takoer mo~e smatrati velikim brojem s obzirom da se radi o gotovo svakom etvrtom ispitaniku. Meu djecom dogaaju se i razli iti oblici prisila. Prisiljavanje na neke poni~avajue aktivnosti ili na ponaaanja zbog kojih je dijete bilo izlo~eno nekoj ~ivotnoj opasnosti, do~ivjelo je 27,9% ispitanika (45). Prisile koje se javljaju meu djecom esto prate mnoge teake posljedice, te je ovo pojava na koju osim tjelesne agresije i verbalnih oblika nasilja valja obratiti posebnu pozornost (tablica 2). Tablica 2: Oblici nasilja  EMBED MSGraph.Chart.8 \s  Socijalna izolacija kao ato je odbijanje komunikacije, izoliranje u enika iz zajedni kih aktivnosti, igre, izleta i dr. jedan je u nizu razli itih oblika nasilja koje se pojavljuje meu djecom. Socijalno izoliranim smatralo se 24 ispitanika (14,9%), ato izmeu ostaloga ukazuje na loae socijalne odnose kod nezanemarivog dijela u enika. Otvorenu mogunost da ispitanici eventualno navedu i druga nasilniatva koja su do~ivjeli koristilo je 4,4% ispitanika (7). S obzirom na uzrast ispitanika pokuaali smo ustanoviti koje oblike nasilniatva najviae do~ivljavaju u enici sedmih odnosno aestih razreda. Ispitanici sedmih razreda najviae su bili izlo~eni tjelesnim oblicima nasilja (22; 29,7%) i razli itim prisilama (20; 27,0%), dok su ispitanici aestih razreda najviae do~ivljavali verbalno nasilje (28; 32,2%) kao i prisile (25; 28,7%). Veliki broj ispitanika i to njih 69 (42,9%) izjasnilo se da su nasilje do~ivjeli u osnovnoj akoli (preostali ispitanici navodili su nasilje u obitelji (34; 21,1%), dje jem vrtiu (5; 3,1%), izvan akole (11, 6,8%), pa je zanimljivo obratiti pozornost na pitanje kojim smo pokuaali ispitati do~ivljaje ispitanika o tome - je su li njihovi u itelji pokuaali zaustaviti nasilje nad djetetom i pru~ili im pomo da se obrane od nasilnika (tablica 3). Ponaaanje u itelja u situacijama nasilja meu djecom Najvei broj ispitanika odgovorio je kako u itelji nisu nikada reagirali na nasilje koje su do~ivjeli u akoli (50 ispitanika; 31%). Percepciju da su nastavnici esto reagirali imalo je 32 ispitanika (19,3%). Slijedili su odgovori o povremenom reagiranju u itelja (18%; 29 ispitanika), rijetkom reagiranju (11,8%; 19 ispitanika), dok 13 ispitanika (8,8%) nije znalo odgovoriti je su li nastavnici reagirali ili nisu (tablica 3). Tablica 3. Reagiranje u itelja na nasilje meu djecom  EMBED MSGraph.Chart.8 \s  Rezultati pokazuju kako su neato viae zastupljeni odgovori o nereagiranju u itelja (27; 36,5%) ili rijetkoj reakciji (11; 14,9%) ato su u enici stariji. Iako se radi tek o jednoj godini razlike meu ispitanicima, ovo izmeu ostalog mo~e upuivati na neprepoznavanje nekih situacija nasilja, ali i na mogue mialjenje u itelja o tome da su u enici sedmih razreda dovoljno stari da se obrane sami ili pak na ignoriranje problema ili strah u itelja da se umijeaa u tui problem. Kako su sli ni podaci o u estalosti nasilja meu djecom u akoli, te o zabrinjavajuoj indiferentnosti i izostanku reagiranja u itelja (viae od 70% u itelja ne reagira) dobiveni na mnogo veem uzorku od 5000 u enika (Buljan-Flander, 2003, 4) neminovno je ozbiljno istra~iti ato se dogaa u odnosima u itelja i u enika koji su izlo~eni nasilju. Nereagiranje na problem, ignoriranje i minoriziranje problema mo~e predstavljati i oblik preautnog podr~avanja nasilja (Bili i Zlokovi, 2004, 75) kao pojave koja se mo~e smatrati gotovo jednako opasnom kao i neposredno sudjelovanje u nasilju. Neprimjereno reagiranje ili izostanak o ekivane reakcije mo~e biti i posljedica ne prepoznavanja problema usljed nedovoljne bazi ne edukacije nekih u itelja. Z. Cugmes i K. Samboli, (2002, 85) upozoravaju na ulogu u itelja u prevenciji nasilja kao i u primjerenom reagiranju ukoliko se nasilje pojavi. Rezultati provedenog ispitivanja ukazuju na nedostatno bazi no znanje i izostanak stru nih usavraavanja u kojima bi se posvetila vea pozornost ovome problemu. I u nekim istra~ivanjima koja su se provodila u nas (Zlokovi, 2000, 431) u itelji su i sami iskazali potrebu za usavraavanjima koja bi pratila aktualne pedagoake probleme, a nasilje koje se dogaa nad djecom pa tako i ono meu djecom u akoli isticali su kao jedan od prioriteta. Postoji mnogo razloga za sustavnijim i stru nim humanisti kim pristupom problemima u djece, a jedna od mogunosti nazire se i kroz razvijanje programa za u inkovitiju prevenciju nasilja. Primarna prevencija razli itih problema asocijalnih ponaaanja kod djece, kao ato je to i problem nasilja, obuhvaa sustav intervencija u kojem sudjeluje osim obitelji i akola, lokalna zajednica, sportski klubovi, vjerske i nevladine organizacije i dr. ato upuuje na potrebu jasnih i dugoro nih opredjeljenja u stvaranju socijalnih, obrazovnih, kulturnih, materijalnih i politi kih kao i drugih uvjeta za trajnu dobrobit djece, te njihovo aktivno i odgovorno sudjelovanje u druatvenoj zajednici. Iako se pod terminom preventivnih programa uglavnom podrazumijevaju kompleksnije aktivnosti, prevencija u estalijih asocijalnih ponaaanja u djece, kao ato je nasilje podrazumijeva i gotovo svakodnevne postupke u itelja kroz sve nastavne predmete i akolske aktivnosti. 2.2. Prevencija nasilja meu djecom U   0 4 8 H X Z f z |   ֲֿֿֿ̲򔃔ufZNZNh6CJ\]aJhF6CJ\]aJhFhF6CJ\]aJh1H56CJ\]aJ hNhN56CJ\]aJ hNhC56CJ\]aJh6nhq5B*phh6nhq5B*phh6nhP5B*phhq5B*phh6nh6n5B*ph hq5 hP5 h`a5 hE05h+Oh`a5*R|| ^ *$a$gdF$a$gdw $7`7a$gdF $7`7a$gd/$a$gd,]$a$gdqgdP$a$gd`a   0 2 D x  ( D R X h l z |   Z \ ^ t 󺮢xlhShw 6CJaJhFh] 6CJ\]aJhF6CJaJhL6CJaJh+O6CJaJhShN6CJaJhSh.0E6CJaJhu6CJaJhShF6CJaJhu6CJ\]aJhk6CJ\]aJh6CJ\]aJhF6CJ\]aJ&t   . ^ ` Ҵᥙ~r^JrJ&h6nh6n6B*CJ\]aJph&h6nhm6B*CJ\]aJphh6n6CJ\]aJhShm6CJ\]aJhF6CJ\]aJhe-6CJ\]aJhSh!6CJ\]aJhShrS6CJ\]aJhSh<6CJ\]aJhShN6CJ\]aJhSh] 6CJ\]aJhShw 6CJ\]aJBfjl$(*468:άɥmYmYmE&hBh6n6B*CJ\]aJph&hBhsx6B*CJ\]aJph&hBh6B*CJ\]aJphh6CJ\]aJh6CJ\]aJhA6CJ\]aJhsx6CJ\]aJh X6CJ\]aJhF6CJ\]aJhO[6CJ\]aJhS6CJ\]aJhShm6CJ\]aJhSh6n6CJ\]aJZt  >R^`fhĸ|qiaYiaQFQaih_uh_u5\]h{5\]h-b5\]h,5\]hP5\]h_uhB5\]&hqhN5B*CJ\]aJph&hqh_s5B*CJ\]aJph&hqhB5B*CJ\]aJphhB5CJ\]aJhBhB5CJ\]aJhB5\]hF6CJ\]aJhO[6CJ\]aJh6CJ\]aJ t$ &'*,29>jB$FDI*S $dha$gd@Z\nvz z!!!!"""~"#N#d#####%%&&&&&&&&'''(D(b(h((((($)l))ռ㮏 h4\]hBhB\] hx"\] h>?X@Z@hBjBrBxBBBBC(C,CDDDPDE$F&F0FNFHH붲䡺hJh hJ\] h7ih7ihBh7i hJ\] h!\] hjK\] hO\] h0e@\] h[\] hh>B*CJaJphh>hHmB*phh>h|v9B*phh>h@B*phh>huBaB*phh>h>B*CJaJphh>h>B*phh>h7OB*phh>h KHB*phh+G hoFhJ h+RShJhJhchNUh4$hC h6t.hC&ԀNRTV`‚24҅܆$&Ᾱti^ViNFhWYB*phhqB*phh$jB*phh&h$jB*phh&hWYB*phh&hWY5B*phhRhWYh4 hWY5hWYh o5B*phhWYhWY5B*phhWYh:5B*ph h|v95h Xh>CJaJhqB*CJaJphh>B*CJaJphh>h>B*CJaJphh>h KHB*CJaJphTV‚&>$<:”ĔƔȔʔF$dh]a$gdJ$dh`a$gdJ$dh]^`a$gd|v9 $dha$gdHm&.d>DLVX&Ƌ&4Z^ 48ùùН۝ÐЅzozdzYzdh#%1h"d"B*phh#%1hjB*phh#%1h|v9B*phh#%1hFB*phh#%1h^B*phh#%1hZ5B*phhFhRB*phh$jB*phh#%1B*phh#%15B*phh#%1h#%15B*phh#%1h#%1B*phh#%1h&h&B*phh&h&5B*phh&B*ph 8 "6:P<֏؏ (8:Prz~̐ΐސ ¾}vokokokokgcgc_ghXqhFh hKi hlnhF h@hF h@5hjΞ ,.02DFHڟܟޟ|ġڡޢhŽų{wh*h+$ h@hFh"d"hFhu jHhPSh*5Ujz' B h*CJUVaJ hMB5jhMB5Uh@CJaJh5NhMBCJaJ hqhQ h|v9h@ h|v9hMB h|v9hdh JhQhdh|v9h,.~HL^bh~<>P\`bnptȦҦ ȧ.0BHTި Zn~ɾ hg25h@BDXZ&(*,.@DFR>V$HļIJڃ{whu h ThYhu h*CJaJh5NhF5j hPShY5UjkD B hYCJUVaJjhF5UhYCJaJh5NhFCJaJ hqhYhhQh?h"h*ho!hF h khF hF5 hY5.αб,.R~  024L^tv"FHzе(,ж޶ fhзBDZtvʸԹ4Lbٽ͵ٵɵh0hhuh4$h h,Noh=?hNUhhQhXh$jh2 h Xh2h*h|v9hYh ThFGԵLNt<>$(//J7J::>>?$dh]a$gd$dh]a$gdSJ=$dh]a$gd<t$dh]a$gd2"46<BZ\rzмԼ^`6: (*PRTzFHLNολʷƷʳƷʨhS'hS'5hS'hv.5h Xhq(CJaJhhv.h X hjOhjOhq(h hjOh$jh$jh$jB*phh$jh0B*phh0h=?hXh hNU<&(  , : < N f    f       b p &r>R &8:ŹŦzzh+Pah$jB*phh+PahSJ=B*phh+Pah B*phh+Pah3zB*phh+PahtcB*phhh3zh$jh hs}htcUhjOhSJ=hSJ=hjO5h$jhq(5B*phh$j5B*phhS'hv.5 hq(50odgojnim ustanovama nasilje se javlja u rasponu od vrtia do srednje akole i nadalje (bulliying; seksualno uznemiravanje ili zlostavljanje, nasilje u tinejd~erskim ljubavnim vezama, seksualni i tjelesni, te verbali napadi i dr.) Preventivne prosocijalne strategije u odnosu na probleme nasilja uglavnom se usmjeravaju na podu avanje djece odgovarajuim metodama rjeaavanja konflikata. Rjeaavanje konflikata (conflict resolution), izra~avanje mialjenja o rjeaenju (peer mediation) i miroljubiva akola (peaceable school) tri su u meunarodnim krugovima stru njaka uvrije~ena pristupa prosocijalnim strategijama. Programi sprije avanja nasilja meu djecom pozivaju u itelje da interveniraju uvijek kada uo e da konflikt meu djecom nije stvar rasprave ili uobi ajenog sukoba, ve da jedno dijete ili viae njih manipulira, zlostavlja i iskoriatava drugo dijete ili ga prisiljava na neato ato dijete ~rtva ne ~eli. Donedavno su odgajatelji i u itelji esto ignorirali takve situacije, shvaajui ih kao konflikt s kojim se maloljetnici mogu boriti i rjeaavati ih sami i meusobno. U ranim pokuaajima prevencije nasilja meu djecom najviae se pa~nje posveivalo najmanjoj djeci (uglavnom do 5. razreda osnovne akole). Proairivanjem spoznaja i definiranjem prirode nasilja, programi su proaireni i za djecu u viaim razredima osnovnih, te srednjih akola. Navodimo neke ciljeve takvih programa, osnovne sadr~aje i metode rada, ulogu u itelja i roditelja u prevenciji nasilja meu djecom, te neke uo ene efekte preventivnih programa nasilja kao asocijalnih pojava. Ciljevi programa prevencije nasilja meu djecom: Sukladno s Poveljom UN i ostalim meunarodnim deklaracijama temeljni ciljevi programa prevencije nasilja podrazumijevaju osigurati djeci i mladim ljudima (kao i svim ostalim graanima) ~ivot uz potpuno u~ivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Jedan od glavnih opih ciljeva prevencije nasilja je poboljaati kvalitetu ~ivota svih graana i uklju iti ato viae djece u procese odlu ivanja, dakako prema svojim sposobnosima i interesima. U odgojno-obrazovnim ustanovama aktivnosti usmjerene na prevenciju nasilja uglavnom imaju temeljne ciljeve koji su usmjereni na: smanjivanje agresivnog ponaaanja; razumijevanje i pou avanje o sadr~aju i oblicima nasilja; postavljanje pravila i sustava za brzo i dosljedno prepoznavanje i reagiranje na nasilje; modeliranje vrijednosti i na ela nenasilnih rjeaenja konflikata, pou avanje o tome kako ne postati ~rtvom; pou avanje strategijama prepoznavanja i izbjegavanja neugodnih (neprijateljskih) situacija; pou avanje samopoatovanju te poativanju razli itosti kako kroz akolsku politiku, akolsko ozra je tako i kroz sve aktivnosti u kojima sudjeluju u enici, akolsko osoblje i roditelji. Kroz neke preventivne programe i potencijalne promatra e nasilja poti e se da osjete empatiju prema ~rtvama i primjereno reagiraju ukoliko se nau u takvim situacijama. Sadr~aji programa: Kako bi se zadovoljili temeljni ciljevi prevencije nasilja meu djecom valja udovoljiti specifi nim zahtijevima razli itih socijalnih sredina i individualnih potreba u enika. Neke uobi ajene sadr~aje prevencije nasilja ipak mogue je navesti kao one koji e poslu~iti kao airi znanstveno i stru no utemeljen koncept. Uobi ajenim sadr~ajima, namjenjenim i posebno prilagoenim uzrastu od vrtia do srednje akole smatraju se informacije o: osjeajima i njihovom upravljanju, moguim razlikama i pravilima za rjeaavanje sukoba razli itosti, dopustivim i nedopustivim dodirima, razumijevanju mogunosti da i odrasli kojima vjeruju mogu postupiti na na ine koji su nepo~eljni. U viaim razredima osnovne i srednje akole nadograuju se i profiliraju teme koje podrazumijevaju upravljanje ljutnjom, uspostavljanje samokontrole, razumijevanje dinamike konflikta, iznala~enje rjeaenja u specifi nim konfliktnim situacijama, odnos prema nasilnicima, vjeatine pregovaranja i komunikacije; mogunosti poboljaanja meuljudskih odnosa; izbjegavanje i obrana od nasilnika, spoznavanje druatvenih vrijednosti prihvatljivijih od nasilja kao i u enje govora upuenog samom sebi s ciljem umanjivanja stresa i umirivanja napetosti osobe koja je izlo~ena nasilju. Nadopunjujui znanje ste eno u ni~im razredima, programi za starije u enike podrazumijevaju i: dimenzije istra~ivanja i razvijanja sposobnosti uo avanja uzroka i posljedica nasilja; uo avanja razli itih tipova problemati nih odnosa i sukoba meu ljudima; uo avanje stavova koji promoviraju nasilje; ispitivanje situacija napada; razotkrivanje mitova i razli itih stereotipa o nasilju; otklanjanje stereotipa o ~rtvinoj odgovornosti; razvijanje stavova i osjeaja empatije sa ~rtvama; sposobnosti uo avanja i smanjivanja stanja visokog rizika, kao ato su utjecaji droga, alkohola, posjedovanja oru~ja. Strategije sprije avanja eskalacije konflikata u ne~eljenim smjerovima, razvijanja pozitivnih komunikacijskih vjeatina i mogunosti promicanja jednakosti u meuljudskim odnosima neki su od moguih sadr~aja prevencije nasilja meu djecom. Metode rada u prevenciji nasilja: Nova perspektiva u tretmanu i intervenciji nasilja zahtijeva i razli ite metode u prevenciji nasilja. Uglavnom se koriste multidimenzionalni pristupi i interaktivne tehnike u enja. U ni~im razredima to podrazumijeva: pri anje pri a i igranje uloga (posebice u konfliktnim situacijama); koriatene lutaka ili kazaliane produkcije; uvje~bavanje prihvatljivih ponaaanja; primjenu tehnike crte~a i promatranja slika; verbalne instrukcije i savjete kako se u nekim situacijama nasilja snai. Starijim se u enicima mogu ponuditi razli iti zadaci kao ato su intervjuiranje odraslih o nasilju i rjeaenjima konfliktinih situacija. esto se koriste i diskusije u veim ili manjim grupama koje se upotpunjuju videosnimkama iz stvarnog ~ivota, te zadacima za samostalno istra~ivanje o uzrocima i posljedicama nasilja. Posebice u srednjim akolama prijenjuju se i metode vranjaka edukatora kao jedan od modela koji pokazuje pozitivne efekte meu djecom. Kako bismo odr~ali svoje mentalno zdravlje, te ostvarili neke svoje potrebe, ~elje i i deje, upueni smo jedni na druge. Stoga, primjena metoda kojima se stvara i podi~e razina kvalitete prevencije nasilja je i metoda pozitivnog razrednog zajedniatva, zajedniatva preispitivanja, te primjena razli itih suradni kih modela pou avanja nenasilju (Bili i Zlokovi, 2004, 116). Uloga i edukacija u itelja u prevenciji nasilja: Kako bi veina prevencijskih programi nasilja meu djecom bila uspjeano izvedena uglavnom se ne zahtijeva posebna edukacija u itelja. Educiranje se obi no sastoji od podu avanja u itelja tehnikama koje bi im mogle biti korisne pri provoenju programa, informacija ato sve podrazumijevaju termini nasilja nad djecom i meu djecom, kako ih prepoznati, te ato se od u itelja u nekim tipi nim situacijama o ekuje. Veina programa omoguava ili poti e obuku u itelja primjenom videa, priru nika ili neposrednog pou avanja. Uklju ivanje roditelja u programe prevencije nasilja: S obzirom na va~nost uloge roditelja i u itelja u ~ivotu djeteta, programi namjenjeni prevenciji nasilja podrazumijevaju strategije kojima se ~eli postii kvalitetnije povezivanje roditelja i akole. Sadr~aji namjenjeni roditeljima uglavnom se odnose na educiranje roditelja o oblicima nasilja, uzrocima i posljedicama nasilja, te mogunostima prevencije nasilja u obitelji i meu vranjacima. Tiskani i audiovizuleni mediji koriste se u prezentaciji sadr~aja koji se provode putem roditeljskih sastanaka, radionica za roditelje, individualnih informacija, formiranih roditeljskih odobra za razvoj i provedbu akolskih aktivnosti koji promoviraju temeljne ciljeve preventivnog djelovanja. Meutim, kako se uo ava problem teakoa sudjelovanja i viae od 10% ukupnog broja roditelja u informacijskim ili edukacijskim programima ( HYPERLINK "http://www.childthai.org/ciec/c431.htm" www.childthai.org/ciec/c431.htm, 3, i dr.) stvaranje bolje povezanosti obitelji i akole jedna je od permanentnih zadaa svih subjekata odgojno-obrazovnog procesa. Neki rezultati prevencijskih programa nasilja: Autoriteti u ispitivanju rizi nih ponaaanja djece i mladih ljudi ukazuju na novu perspektivu koja zahtijeva promjene u konvencionalnim pristupima. L. Steinberg i S. Avenevoli (Jessor, 1998, 392) fokusirani su na akolu i obitelj, te na potrebu interaktivnog rada s obzirom na njihov utjecaj na probleme rizi nih ponaaanja. Rano anga~iranje akole ima pozitivne utjecaje na razvoj djeteta i prihvaanje pozitivnih neriskantnih ~ivotnih stilova s obzirom da se mnoge intervencijske metode nisu pokazale toliko uspjeanima (Jessor, 1998, 528). Iako valja spomenuti i neka ograni enja u praenju efekata programi usmjereni na sprije avanje nasilja nad djecom i meu djecom uglavnom su rezultirali poveanjem znanja i svijesti o tim problemima kao i smanjivanjenjem nasilja. Uo eno je zna ajno manje u enikovih pritu~bi u vezi s nasiljem, manje tjelesnih sukoba, vei osjeaj sigurnosti u akoli, manje akolskih kazni, manje prijetnji oru~jem, viae prijava problemati nih situacija od strane u enika ili u itelja, manje sukoba sa braom ili sestrama, manje agresivnih namjera ili razmialjanja o agresiji. Pozitivni efekti prevencijskih programa pokazuju se posebno kod mlae djece iako se ta razlika smanjuje u sljedeim intervalima, ato ukazuje na potrebu ponavljanja razli itih oblika prevencijskih programa (Finkelhor i sur www. ucalgary.ca/resolve/violenceprevention/English/index.htm, 1-4; Eggert, L i sur., 1990, 773-801). Roditelji koji su bili uklju eni u prevencijske programe davali su konstantno pozitivna mialjena, te ih je 40% izjavilo kako su im prevencijski programi bili od pomoi u konkretnim ~ivotnim situacijama, u u enju socijalno prihvatljivih uloga, u prihvaanju zdravih ~ivotnih stilova, boljem funkcioniranju, te reduciranju rizi nih ~ivotnih situacija (Finkelhor i sur., 1995, 4). Osim stru ne utemeljenosti u radu na prevenciji nasilja, u brizi o zdravom razvoju djeteta pa tako i o usvajanju pozitivnih modela ponaaanja va~nom se pokazuje i socijalna osjetljivost za neke probleme djece. 3. Prevencija nasilja i odgovornost prema djeci ili ignoriranje i socijalna neosjetljivost? Nedostatak razli itih sustava zaatite djece, nedovoljne institucionalne i stru ne popraenosti problema, neki su problemi zbog kojih je ponekad mogue postaviti pitanje marginalizacije problema djece i razli itih preventivnih programa druatveno neprihvatljivog ponaaanja. Ignoriranje teakoa koje se permanentno uo avaju ne samo u pedagoakoj praksi, ve i u airoj okolini zna ilo bi pristajanje druatva na reducirano pru~anje pomoi djeci kada im je ona najpotrebnija, a dugoro no gledano posljedice se reflektiraju na razvitak i funkcioniranje druatva u cjelini. Ovo nije samo pitanje gospodarskog i druatvenog razvitka ve i razine druatvenog morala i openito stava druatva spram ovih problema. Promicanje visokog stupnja brige i otvorenosti prema djeci, te u usvajanju prosocijalnih ponaaanja smatramo jednom od bitnih zadaa druatva i suvremene pedagogije. Iako nije posve jasno kakva nam budunost slijedi usporeujui stanje koje se mo~e primjetiti u pedagoakoj praksi, ali i aire, ini se da su promjene odnosa prema djeci i mladim ljudima unutar obitelji, akole, i djetetove okoline ne samo znanstveni i stru ni izazov ve neminovnost kako bismo napustili neke stare ~ivotno gotovo neupotrebljive postavke odnosa prema djeci i barem postupno prelazili na nove koji su dio aktualnog vremena. Neke razloge ovakvom stavu nalazimo i u sljedeim injenicama: 1. Djeca izlo~ena nasilju u obitelji ili akoli zbog manifestiranja svojih problema na razli ite na ine sve do agresivnosti i destruktivnog ponaaanja, predmetom su kritike i etiketiranja u obitelji, akoli ili okolini, ne uzimajui dovoljno u obzir injenicu kako su to djeca kojima su zapravo odrasli uskratili njihovo prirodno pravo na razvitak i napredak. 2. Djeca koja uslijed nedovoljne brige i pomoi okoline kumuliraju probleme i viae godina uzastopce kao jedini izbor koji im preostaje, gdje ih se razumije i nudi im pomo odabiru vranjake (ili starije osobe) sebi sli nima, nerijetko kreui se ka marginama druatva. Istovremeno njihovo ponaaanje druatvo smatra neprimjerenim. Stoga, koliko u takvim nepovoljnim okolnostima ne za uuje, ali ipak zastraauje jedna od mnogobrojnih poruka ispisanih na zidovima zgrada - Kriminal je smisao naae mladosti (grafit nepoznatih autora, Rijeka, 2004). 3. Ponekad je neshvatljivo koliko se u obitelji, akoli i u javnom mnjenju iskazuje ravnoduanost ili nemo prema ozbiljnim problemima djece. Tako neke odrasle osobe (roditelji, pa ak i sami u itelji, odgajatelji, treneri i dr.) smatrati e kako problem nasilja nije njihov problem. Drugi e vjerovati kako nisu kompetentni ili pak kako e se problem rijeaiti bilo sam od sebe ili e ga rijeaiti netko drugi. Mnogo je subjektivnih ali i objektivnih razloga zbog ega prevencija (nasilja, ovisnosti i dr.) esto zapo inje prekasno, kada su negativne posljedice ve dulje vrijeme prisutne. Smatra se kako je i veliki je broj djece i adolescenata koji nisu uklju eni u stru ni tretman zbog uvjerenja kako se radi o prolaznosti problema dok se istovremeno njihovo ponaaanje mo~e smatrati druatveno neprihvatljivim. 4. Kao mogui primjer neodgovornosti, ignoriranja ili pak i socijalne neosjetljivosti mogli bimo navesti brojne slu ajeve nasilja djeteta nad drugim djetetom (ili odraslim osobama) koje se smatra asocijalnim ponaaanjem koje valja penalizirati, dok e odrasli imati pravo to isto ponaaanje primjeniti prema djetetu (ali i drugim odraslim osobama) i esto puta biti neka~njeni. Svako civilizirano druatvo koje poatuje ljudska prava ne prihvaa stavove koji bi mogli implicirati ato je dopuateno meni nije tebi. Primjerice maloljetni ka trudnoa esto ne slijedi samo usljed rane seksualne aktivnost ve je ovo na~alost i posljedice seksualnih iskoriatavanja maloljetnika. 5. Neki odrasli ak smatraju kako se o problemima riskantnih ~ivotnih stilova djece i nasilja nad djecom govori nepotrebno previae, da je to tema koja je pretjerano zasiena na razli itim druatvenim planovima, nalazei argumente kako su to problemi koji su postojali od kako je svijeta i vijeka. Ne ulazei u mogue uglavnom ini se subjektivne razloge ovakvih stavova objektivni pokazatelji o problemima djece koji se mogu reflektirati kroz njihovo druatveno neprihvatljivo ponaaanje, govore suprotno - primjerice zabrinjavajui porast pojave pedofilije, dje je pornografije i prostitucije, iskoriatavanje i pokuaaji manipuliranja djecom u razli ite svrhe  komercijalne, socijalne, politi ke ili dr. (Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i, 2004, 5; Izvjeaa MUP-a RH, 2001-2004, 1; istra~ivanja Benokratis, 2002, 373, Buljan-Flander, 2003, 7; Zlokovi, 2003, 10; Bili i Zlokovi, 2004, 45 i dr.) 6. S obzirom na spoznaje o rizi nim ponaaanjima koja pokazuju u nekim sredinama gotovo geometrijski porast mogu se anticipirati mnogi drugi problemi djece koji e eskalirati, pa se o ekuje da se imbenici koji upuuju na socijalnu neosjetljivost zamjene stru no utemeljenim prevencijskim programima, kako onim s podru ja odgoja i obrazovanja, tako i zdravstva, socijalne skrbi i dr. Potrebu za prepoznavanjem problema djece, pru~anjem razli itih oblika pomoi, zaatitom temeljnih prava djeteta, te nu~nim razvijanjem razli itih preventivnih programa (nasilja, ovisnosti i dr.) s podru ja pedagogije i aire, prepoznaje se i u Nacionalnom programu prioritetnih djelovanja za djecu u Rebublici Hrvatskoj (na planu odgoja i obrazovanja, zdravlja, prehrane djece, socijalnoj skrbi, zakonodavstu, promicanja uloge obitelji u ~ivotu djeteta i dr.; 2003-2005. godine) u kojem se iskazuje opredjeljenje za trajnu dobrobit djece i mladih, njihovo aktivno, potpuno i odgovorno sudjelovanje u airoj druatvenoj zajednici. Meutim uo avaju se i neki problemi kao ato je nedostatak dobro organiziranih savjetovalianih slu~bi koje bi bile osposobljene za proaktivno i preventivno djelovanje prema nekim sve u estalijim problemima u enika (Nacionalni program djelovanja za mlade, 2002, 33). Iako posljednjih desetljea dolazi do progresa i respektiranja problema u djece, joa uvijek je nedovoljan broj istra~ivanja i o ekivanih reagiranja kako struke tako i javnosti s ciljem prevencije i zaatite djece na razli itim podru jima ~ivota. Osim sve izra~enijih pojava razli itih oblika nasilja nad djecom (u obitelji, akoli, na ulici) zapanjujui su podaci koji upuuju na zaklju ak o izostanku o ekivanih reakcija u itelja na nasilje meu djecom. Ovo je jedna od pojava na koju je nu~no upozoriti kako bi mijenjali mogue negativne stavove odraslih prema djeci, ali i provodili programe edukacije onih koji su u svakodnevnom kontaktu s djecom. Koliko god ponekad mislili kako djeca ne zapa~aju neke propuste odraslih prema djeci, rezultati ispitivanja ovih problema, ukazuju kako upravo zbog uo enih neprimjerenih odnosa odraslih, mnoga djeca i mladi ljudi smatraju kako neke obitelji tako i neke akole opasnim i nehumanim sredinama (Zlokovi, 2004, 8). Odgovornost prema djeci i briga o njihovu zdravom razvoju pa tako i o usvajanju primjerenih obrazaca druatveno prihvatljivog ponaaanja ne podrazumijeva ignoriranje problema djece, koje bi ponekad moglo upuivati i na socijalnu neosjetljivost i nedovoljno razvijeni sustav brige ne samo o djeci ~rtvama ve i o djeci nasilnicima. Progres na svim planovima razvoja druatva kojima su kompatibilni interesi  razvitak ovjeka i druatva, mora pratiti i progres u odgoju i obrazovanju, a ulogu pedagogije na ostvarivanju ovih zadaa meu kojima je i prevencija nasilja kao oblika druatveno neprihvatljivog ponaaanja, smatramo jednom od respektabilnih. Bibliografija: Bandura, A. (1986), Social foundation of thought and action: A social cognitive theory. NJ: Prentice Hall. Benokratis, N. V. (2002), Marriages and Families. Changes, Choices and Constraints. NJ: Prentice Hall. Bili, V., Zlokovi, J. (2004), Fenomen maltretiranja djece. Prepoznavanje i oblici pomoi obitelji i akoli. Zagreb: Naklada Ljevak doo. Buljan-Flander, G. (2003), Nasilje meu djecom. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i sporta, Poliklinika za zaatitu djece grada Zagreba. Bursick, R. J. (1988), Social disorganization and theories of crime and delinquency: Problems and prospects. Criminology, 26 (4), 519-549. Cugmes, Z., Samboli, K. (2002), Mnenja u iteljic o nasilju nad otrokom v dru~ini. Didactica Slovenica- pedagoaka obzorja, Znanstvena revija za didaktiku, 17, (2), 85-94. XXX. (2002), Nacionalni program djelovanja za mlade. Zagreb: Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i RH. XXX. (2004), Izvjeae o spolnim aktivnostima djece i mladih ljudi. Zagreb: Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i RH, HTV, 1, Dnevnik. Dryfoos, J. G. (1991), Adolescent at Risk: A summation of work in the field. Program and policies. Journal of Adolescent Health, 12 (8), 630-637. Eggert, L., Seyl, C. D., Nicholas, L. J. (1990), Effects of a school-based prevention program for potential high school dropouts and drug abusers. The International Journal of the Addictions, 25 (7), 773-801. Internet (2004), http://www. zinfo.hr/hrvatski/stranice/izdavastvo/pressclipping/mjesec 12/pcl12-4 thm. Dijelovi izvjeaa Ministarstva unutarnjih poslova RH o prijavama i intervencijama obiteljskog nasilja od 2001do 2004 godine. Internet (2004), http://  HYPERLINK "http://www.unicef.org/infobycountry/niger-1420.html" www.unicef.org/infobycountry/niger-1420.html Internet (2004), http.//www. ucalgary.ca/resolve/violenceprevention/English/prevprog.htm#what Internet (2004), http://www.childthai.org/ciec/c431.htm Jessor, R. (Ur) (1998), New Perspectives on Adolescent Risk Behavior. Cambridge: University Press. O'Sullivan, R. G. (1990), Validating a method to identify at risk middle school students for participation in a dropout prevention program. Journal of Early Adolescence, 10 (2), 209  219. XXX, Prioritetne aktivnosti za dobrobit djece od 2003-2005. godine. Zagreb: Republika Hrvatska. Paterson, G. R., DeBaryshe, B. D.; Ramsey, E. (1989), A development perspective on antisocial behavior. American Psychologist, 44, 329-335. Skourtes, S. (2000), The Adoption of a Constructivist Framework Towards the Treatment of Social Problems. Michigan: Michigan State University. Thomas, A., Chess, S. (1986), The New York Longitudinal Study: From infancy to early adult life. U: R. Plomin i J. Dunn (Ur), The study of temperament: Changes, Continuities and Challenges. NJ: Erlbaum. Vasta, R., Marshall, M. H., Scott, A. M. (1998), Dje ja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Zlokovi, J. (2000), Pedagoaki aspekti rada u itelja sa zapuatenom djecom. Obranjena i neobjavljena doktorska disertacija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju. Zlokovi, J. (2003), Znanstvena studija  Obitelji i djeca u riziku , dionica znanstvenog projekta  Pedagoaki aspekti curriculuma inovativne osnovne akole glavnog istra~iva a dr. M. Muaanovi, red. prof. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju. Zlokovi, J. (2004), U enikovo poimanje sigurne i humane akole. Izlaganje na International Conference of Education, 10-14.05.2004, Santiago, Chile. Zlokovi, J. (2004), Nasilje nad djecom. Ispitivanje provedeno u okviru dionice znanstvenog projekta Pedagoaki aspekti curruculuma inovativne osnovne akole glavnog istra~iva a dr. M. Muaanovi, red. prof. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju. SVEU ILI`TE U RIJECI Filozofski fakultet Odsjek za pedagogiju Dr.sc. Jasminka Zlokovi, doc. Omladinska 14, Rijeka NASILJE MEU VR`NJACIMA - PROBLEM OBITELJI, `KOLE I DRU`TVA Sa~etak: Razli ita su glediata o tome ato je to druatveno (ne)prihvatljivo ponaaanje i koji su njegovi uzroci. Humanisti ki pristup prevenciji druatveno neprihvatljivog ponaaanja i stru noj pomoi podrazumijeva uva~avanje razvojnih procesa, bioloakih i geneti kih osobina , kao i kulturalnih i druatvenih imbenika koji utje u na ponaaanje individue. U nizu druatveno neprihvatljivih ponaaanja posebno napominjemo pojavu nasilja koje se dogaa nad djecom i meu djecom u razli itim socijalnim sredinama kako u obitelji, akoli, na ulici, airoj okolini. Rezultati ispitivanja kojeg smo proveli na uzorku 161 u enika aestih i sedmih razreda etiriju osnovnih akola upuuju na potrebu razvijanja programa prevencije nasilja. Osim rezultata koji upuuju na zaklju ak o razli itim oblicima nasilja meu djecom u akoli, zapanjujui su podaci o u iteljevu ne reagiranju u situacijama nasilja koje se dogaa meu djecom. Ovo je jedna od pojava na koju je nu~no upozoriti kako bi se mijenjali neki neprimjereni postupci i stavovi odraslih prema problemima djece. Jednu od mogunosti vidimo i kroz sustavne programe prevencije i educiranja ne samo djece, ve i odraslih koji su s njima u svakodnevnom kontaktu. Polazei sa stajaliata suvremene pedagogije u radu se sukladno temeljnim ciljevima Povelje UN o zaatiti i razvoju djece predla~u neki sadr~aji i metode programa prevencije nasilja meu djecom. Navode se i argumenti prema kojima se osim stru ne utemeljenosti u radu na prevenciji nasilja va~nim pokazuje i socijalna osjetljivost za probleme djece. Klju ne rije i: neprihvatljivo ponaaanje, nasilje meu djecom, u itelji i roditelji u prevenciji nasilja PAGE  PAGE 16 :^:<>0:<$& Z`rt黶{{{w{{wsoshY-KhA5[hhNhjOhtchhSJ=h+PahSJ=5B*phh+Pah3z5B*phh+Pah+Pa5B*ph h+Pa5h3zh3z5htcB*phh+Pah3zB*phh+PahjOB*phhqB*phh+Pah+PaB*phh+PahSJ=B*ph+.t$vx      !!!!""`""""""4#6#\#n$%2%^%d%f%|%%%%&"&:&&&&&&&&'('*'@'B'R'T'''<(>(N(Z(hK*hP9 hNhuhP5|hUqh{UhA5[hA5[5hjOhh+PahtchA5[hY-KMZ(f(r(t((((((((((())\*^****+H+J+++++T,V,X,p,,,,,,,-------B.D.F.\.r../////////z000ɼӸhqhP5|B*phhqhO3#B*phh h+Pah 5B*phh+Pa5B*phh+PahUq5B*phhO3#hK*hNh hT(hY-KhUqhP5|>000000000000011111111111"2$2&2(2z2|2~22222222222233 3"3$3,3.3R3v3333 6"6466686p66H7J7::H:J:V:ھھʶʺh h 5h4$hB7hT(huh h>hS'h hP5|hO3#hqh B*phhqhO3#B*phhqhqB*phCV:n:::::::::&;,;.;P;R;T;=>>>?B?F????2@6@N@@@A,A.A6A8A@AAAAA B B0BVBXBBB CC C.C0CļĴh>h+Pah+PaB*phh+PahB*phhC:hh hP5|hO3#h;mhEUhEU5huh+PahEUhh h h 5h+Pah 5B*phh+Pah+Pa5B*phh h 5 hu530C2C4CHCJC~CCCCCC6D:DNDTDfDvDDDDEEEE$F&F(FfFhFjFpF|FFnGpGGGGGGLLLŷ̨̡镐wlh+Pah;B*phh+Pah+PaB*phh+Pa h+Pa5 hC:5 hP5|5h;mh;m5h i h ih ih ihC:0J>*B*phj h ihC:U h ihC:jh ihC:Uh hC:hC: hC:h9 hC:h;mhC:h>huh;m*>?pGGUWWjXlXb4cfZjp}}$dh]^`a$gdBRt%$ S3 dh]^`a$gdBRt $dha$gdu7 $dha$gdoF $dha$gd+RS $dha$gd2 $dha$gd+Pa$dh]a$gd<t LLLLLM*M>M@MMMjPlPnPpP~PPPPPPPPPPPPQQlQnQQQRR(R*RRRRRRRRRRR SXSZSjSƾƾhqB*phhVdkh&B*phhVdkhVdkhK*B*phhVdkh B*ph h2>hK* h2>h h hM4hb h{:hP5|h`Mh ih;h h;B*phh hC:B*phhC:h+PahC:B*ph2jSlSnSST,TTTTTUUUUUUnVWWWWWWWWWWWXXDXfXhXjXÿʦyynncXccXhkhoF5\]hkh)y5\]hkhk5\]h25\]h^5\] h_\]*h}fh25B*OJQJ\]^JphhwM h2h2h+PahEU\]hVdkh h h h`M h2>h2>h2>h&hK*hVdkhK*B*phhVdkh&B*phhqB*ph!jXlXrXbYdYxYzYFZZ[]2^4^Z^^,_._``(`*`4a@azaaaaaaaaaaaaaaaabb b"b,b.b>b@bRbTbXbZb\bdbfblbtbvbzb|bbbb@cDcJccйййййййййййййййЭ hW+hBRthBRth@mHsHhu7mHsHh@ hu7hu7h&hu7hjh}fhd hoFhj hoFh+$!hoFh+$5OJQJ\]^JAc|ddddfffff4fgg&g*gTgVgggg&h(hhDipi~iiiiijZj\j`jjjrk~kBlDlblllllllm"nXnoopppppۿϵ he^J hBRt^J hBRthBRt h^^J h`M^J h+$^Jh@h^hu7h&h&6h`Mh&hk hW+h+$hwMhDF h+RSh+$h+$hBRt hW+hBRt8pppZrprsssstttt uuu2u@uZu\u^ubuduvuxuuuuu$v&v6v:vDvTvLy zzz{{{ùzokzhVdkhVdkhVdkB*ph hsh+$hh^h+$ he^J h1H^JhheB*\]ph heheh hehhehe\]hB*\]phheheB*\]phhwMB*phheheB*phh`MB*phheB*ph)p&vv}JLjlB&2Hyyyyyyy$a$gdH $dha$gdU| $dha$gdH$dh]a$gd&$dh]^`a$gdVdk!$ S3 dh]^a$gd1H!$ S3 dh]^a$gd{{{{0|2|D|F|X|^|h|j|||||||}}}} }$},}8}<}>}R}T}\}d}r}t}v}z}|}}}&~(~@~B~V~|~~~~~:<JLxz|~̧̟̟h&hkhjh5h(& h?h(&h1H h?hd h?h5h= h( hwMh= hwMhh4$huBah!< hwMhn hwMh+$h+$he:~$&hځHLHĄprtJL<"hr| *(֐ڐ̑Z(DHJźū꣟꟣h0@Brt "$LNPĹĭvnvncUUUIhmhsKCJ\aJhmhsK5CJ\aJhmhCJaJhWCJaJhmh/CCJaJhmh/C5CJ\aJhWCJ\aJh)CJ\aJhmh)CJ\aJhmhs_CJ\aJhW5CJ\aJhmhs_5CJ\aJh5CJ\aJhkrhH5CJ\aJhm5CJ\aJhU|hU|\] "$&XZ,02<>\^`FH\^ҽɘxjxx^hmhhmCJ\aJhmhKu5CJ\aJhmhhm5CJ\aJhdCJ\aJh$CJ\aJhmhCJ\aJhW5CJ\aJhmh5CJ\aJhmh sCJ\aJhWCJ\aJhmhsKCJ\aJhmh?:RCJ\aJhDurCJ\aJhmh)CJ\aJ HƜXn*dޥ֨l6$a$gd$$a$gdKu $]a$gdKu$a$gd s$a$gdwM$a$gdH *ĜƜĸܐxl^SG>h,4CJ\aJhmh,4CJ\aJhW5CJ\aJhmh,45CJ\aJhDurhsKCJ\aJhmhDurCJ\aJhmhsKCJ\aJ hmhsKB*CJ\aJphhmhsK5CJ\aJhDurCJ\aJhDurhDurCJ\aJhDurhwMCJ\aJhmhwMCJ\aJhuBa5CJ\aJhmhwM5CJ\aJhDur5CJ\aJHJr(08>FHTVXhvx´ܨ~pܨ_ShmhC:CJ\aJ jhmhC:CJU\aJhmhkr5CJ\aJhdCJ\aJhDurCJ\aJhmhQCJ\aJhmh/CCJ\aJhmh <^CJ\aJhmh <^5CJ\aJhmhQ5CJ\aJhmh,4CJ\aJhW5CJ\aJhDur5CJ\aJhmh,45CJ\aJjln(*:HJȣʣ:ynbVH=Hn2hmh sCJaJhDur5CJ\aJhmh s5CJ\aJhmhkr5CJaJhmh <^CJ\aJhW5CJ\aJhmh <^5CJ\aJhmhkr5CJ\aJhmhKu5CJaJhmhC:CJaJhW5CJaJhmhC:5CJaJhmhkrCJ\aJhmhC:0JCJ\aJ jhmhC:CJU\aJ&jhmhC:CJU\aJ:<^bdܥޥfvܧާ̃̚wnwbTHhmh,4CJ\aJhmh,45CJ\aJhmhwMCJ\aJh$CJ\aJhmh"CJ\aJhmh"5CJ\aJhDurCJ\aJhmhH CJ\aJhmhH 5CJ\aJhmh sCJ\aJhmhhmCJ\aJhW5CJ\aJhmhhm5CJ\aJhWCJaJhmh sCJaJh$CJaJҨԨ֨l~ʪ̪$&0̾rrrfZQZfEfhmhsKCJ\aJhdCJ\aJhmhdCJ\aJhmh?:RCJ\aJhmh?:R5CJ\aJhW5CJ\aJhmhsK5CJ\aJh$h^CJ\aJh$h^5CJ\aJhDur5CJ\aJh^h^5CJ\aJh,4CJ\aJhWCJ\aJhmh,4CJ\aJh$CJ\aJhmh$CJ\aJ046\^(*,8:<άЬЭB ƾƳƣƍƫƁxmaxVh$h$CJaJhmhg~5CJaJhmhkrCJaJhW5CJaJhmhkr5CJaJhmhg~CJaJhmh?:RCJaJhWCJaJh$CJaJhmh$CJaJhDurCJaJhmh sCJaJhW5CJ\aJhmh s5CJ\aJhmhsKCJ\aJhWCJ\aJ VZBZ`rʳ̳س  "&.v.02:̶ζж辱ymamXaXaXaXayh(t6CJaJhSh(t6CJaJh(t6CJ\]aJhFh(t6CJ\]aJh(t56CJ\]aJ hNh(t56CJ\]aJh(t5B*phh6nh(t5B*ph h(t5 hW5h+OhW5hqCJaJhVnCJaJh CJaJhWCJaJh$a$gd s>@BDFHJLNPRTVXZֲBDFH\^`gd(t$a$gdW$a$gd s  "жxdf2~$a$gd s$7dh`7a$gd(t $7`7a$gd(t$a$gd(tж04x$6HTXbdع,fl~ذبynf^fTjh&0JUh=aXCJaJhWCJaJh_uh(t5\]&hqh(t5B*CJ\]aJphh(t5CJ\]aJhBh(t5CJ\]aJh(t5\]&hBh(t6B*CJ\]aJph&h6nh(t6B*CJ\]aJphh(t6CJ\]aJhSh(t6CJ\]aJhSh(t6CJaJ h]hgdW+ &`#$gdxQ$a$gd shWCJaJhxQh(th(t0JmHnHuh&jh&0JU h&0J$a$gd s21h:p;/. A!"#$7% HDd A b  c $A? ?3"`?"o}=<nD@=fo}=<Ӕ&J: 4xZOlTEە-*P-dQ@+M ERԠ)r(1$?npR/x0dwIܤCDNƚ'B0P{u]Skof{ͼy!.=;Z6 we9&W6?.M@`L[U>U8B_ qVNtE`G~ס7}}ןwߴNv/!Ovǽ( [qldHu5^x/KgG9m/J}ϴJ/+|!}ILq>hȝt%gJMho{zzZT>Z.[ ۫QNC2_nDEwwy,,$0G8vY?eIeO-˖e}eڲ˲?jZ,}V~eֲpeϧ=jAL,-y_Zsl*5.g 73fhy 5N2Ǧα'8 &t3Zo[8L8x!&VK{uαQrV! g@j:duα8 tZo;#pq01,ul'*p_,!#+@j:uyN98TsmcU X:6gԾIvY3Ns̱Tqd9SPq0X1,ulW=1rN/VCj:u^%ȧ^GNc^MKT |Br:]\yӔ9uޗt^QyyNG9u^t\^A5w;Nfq=St^ΪVso3 [km햢-[jEYTUcǛJL2a=e|}~n4enUeCw{cbEfs!~#o7},ow y7j4S\VEU~*UZ_r.py*%..i@3Y[_\wה-_3GُTb|X,31}l7d;I[ooIGk-Uz"z"dQ?ݎ^6{- _:޼Wsoaz57bw _9?mSֱqnߔpF;#b'ӂi|H'ܿ,I>g>h!̇R1dOs6=û̇ZGBP;7z}t,q^D66"/絔i/^~hL] 2WrW>E\Z Dd  b  c $A? ?3"`?" +OCs9ݮ@=+OCs9ݮ@3X@IUM"x[]hTGٟDڊ61Ơ`BhJZMմn)QiI-Z6D(TTl +BB)4`-X(}=ssd7[97gν{#CVABH!z!^b mBH DL2oC? Ac*klIK ro PU @?W3ӟki me$W~5Q*{OPc|Lf1 RIKC͸NzW3Wu<~# @uę nSYY}jjj~~~~~~վj_)o|XqR{{؞-y61bF'7bF?>=0_9alm Ygȡd9LK1r SBIm+32H< _rV a1ZSKNۦ/ͽ7m̪shc0x62)d o3)qLj=;xz<܅,|+ΞHԢl-vXO2;)yxp9BR2k]F)(ϱ)Ä`Ha0hi;b< {<,,|mBnb<6&ye!<Ǫ5@XtAhz9pb9]/3[CYvX}O}G֣ͱM>MϱtS1x̀GvشtG2 Cc!%(sl0rb9vcxAyh;s4q h=aE\?b<aye!<Ǫ5LXtYz9vp`ba࿳w|ciߗ=ߏlaJ>_$^h7bHC0Ʈ'իw|g*$5Gȳoxݢԩ!_fj93}B>G-.6G>G~.o+!~ד>R[wi~߰|qF^7YqU  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ x%p& !"#$,'()*+GN./0123456789:;<=>?@ABCDEFHIJKLMOoqQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnrstuvwyz{|}~Root Entry F/Data GWordDocument4ObjectPool_1109403572 FOle EPRINT&CompObje  !"#$%&'()*+,-./0123458;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoruvwxyz{|}~ FMicrosoft Graph ChartGBiff5MSGraph.Chart.89q :AB"#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_-X8z]5 EMF& F, EMF+@hhF\PEMF+"@ @ $@ !@ 0@?@  !" !" !% " !=% " !=% " !|*  &% % V0//  % V0:j:V0:/:/:/83{&% (   % 66/p6A6/A 66/6q6/q96 6/ 66/j6:6/:% % % " ! |*  % '% V01//&% ( 83{% V08j:V081:/:/% % % " ! |*&% ( 'MM8% (  MM MM% % V0UrWWppW' % (   % V0 Y  WW % (  ss ss'ss8% V0 rWp' W&% ( 'M38% (  M3 M3% % V0J_L'3f % (   3f% V0U]WW__W% (  s&M s&M's&M8% V0UJa_LpLW__&% ( 'f8% (  f f% % V0F[H' % (   % V0Y[[% (   '8% V0F][HH[[&% ( 'MM8% (  MM MM% % V0' % (   % V0WYYY% (  ss ss'ss8% V0WrY&% ( 'M38% (  M3 M3% % V0'3f % (   3f% V0% (  s&M s&M's&M8% V0&% ( 'f8% (  f f% % V03P55NN5' % (   % V0755% (   '8% V0P5N5&% ( 'MM8% (  MM MM% % V0 5"' % (   % V0355% (  ss ss'ss8% V0 75""55&% ( 'M38% (  M3 M3% % V05R77PP7'3f % (   3f% V0977% (  s&M s&M's&M8% V0R7P7&% ( 'f8% (  f f% % V0~QfS' % (   % V05d77ff7% (   '8% V05QhfSPS7ff% ( % (   &% % 6j6p6p 6 69696j6j RL"Arialssttuvwxypzlnmmmmnoorqtmiihhijkkl{nrpn% TT @ @LP0TXW @ @WLP10TX @ @LP20TX @ @LP30TX M @ @ LP40TX @ @LP50TXQ~ @ @QLP60666Z6Z66TXM @ @MLPDATX @ @LPNET} @ @} L`POVREMENO!% % " !=% % " !=% 'h% +83z% % % " !:5y% % % " !:5y&% ( ' % (   % % +FF^^    % T|ia. @ @iaL\6 RAZRED  % % % " !:5y% % % " !:5y&% ( '3f % (   3f% % +F^    % T|i. @ @iL\7 RAZRED  % % % " !:5y% % % " !:5y&% ( ' % (   % % +F^    % Tig @ @i L`SVEUKUPNO % % % " !:5y% % % " !=% ( % ( % % % " =!" !( " F4(EMF+*@$??FEMF+@ ObjInfo WorkbookI _1109403514 FOle 6>)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial=,##0.00\ :A` \ ` \ 883ffff̙̙3f3fff3f3f33333f33333\R3&$ $I $I STU DA NE POVREMENO6 RAZRED9@7@C@7 RAZREDA@3@4@ SVEUKUPNON@E@M@WY(#= b >X4迥3dO  3Q 6 RAZREDQQQ3_ O   MMd4E4 3Q 7 RAZREDQQQ3_ O 3f  MMd4E4 3Q  SVEUKUPNOQQQ3_ O   MMd4E4D$% M*3O&Q4$% M*3O&Q4FAO/ 3OO- 3 b#M!   43*#M! M! M NM43" :dd 93O) % M3OQ4444% M33OQ'4% M33OQ'4% M33OQ'44  FMicrosoft Graph ChartGBiff5EPRINT -X3CompObj7eObjInfo 9Workbook:q XtGA, 4d EMFX3 F, EMF+@hhF\PEMF+"@ @ $@ !@ 0@?@  !" !" !% " !bu% " !bu% " !Ob  &% % V0  % V0XfXV0XXX2B&% (   % 66i6[6[66h6Z6Z66f6X6X% % % " !Ob % '% V0 &% ( 2B% V0VfXV0V XX% % % " ! Ob&% ( 'MM8% (  MM MM% % V0& 2((00(' % (   % V0*((% (  ss ss'ss8% V0 2(0(&% ( 'M38% (  M3 M3% % V0coeemme'3f % (   3f% V0&g((ee(% (  s&M s&M's&M8% V0&oem0(e&% ( 'f8% (  f f% % V0' % (   % V0ceee% (   '8% V0cme&% ( 'MM8% (  MM MM% % V08rD::BtB:' % (   % V0<::% (  ss ss'ss8% V0rD:Btt:&% ( 'M38% (  M3 M3% % V0uww~~w'3f % (   3f% V08y::ww:% (  s&M s&M's&M8% V08w~B:w&% ( 'f8% (  f f% % V0}' % (   % V0uwww% (   '8% V0u}~w&% ( 'MM8% (  MM MM% % V0JULLSSL' % (   % V0 NLL% (  ss ss'ss8% V0 ULSL&% ( 'M38% (  M3 M3% % V0'3f % (   3f% V0JLLL% (  s&M s&M's&M8% V0JSL&% ( 'f8% (  f f% % V0' % (   % V0% (   '8% V0&% ( 'MM8% (  MM MM% % V0\g^^)ee^' % (   % V0'`!!)^)^!% (  ss ss'ss8% V0g+^)e(!)^)&% ( 'M38% (  M3 M3% % V0fvh'3f % (   3f% V0\t^^vv^% (  s&M s&M's&M8% V0\fxvheh^vv&% ( 'f8% (  f f% % V0' % (   % V0% (   '8% V0&% ( 'MM8% (  MM MM% % V0myoowwo' % (   % V01q33oo3% (  ss ss'ss8% V01yow:3o&% ( 'M38% (  M3 M3% % V0'3f % (   3f% V0mooo% (  s&M s&M's&M8% V0mwo&% ( 'f8% (  f f% % V0' % (   % V0% (   '8% V0% ( % (   &% % 6f6i6i6h6h6f6f RL"ArialWueU Rh3`P} uWIF0t,F,ω|$~,uFu@jVj艧3_^]VF,W|$N0  WPf0N,3_@^VjcYt 3u$t$u VP@D$ 03^t% TT @ @LP0 TXtJ @ @tJLP10TXt @ @tLP20TXtI @ @tILP30TXt @ @tLP40TXtG @ @tGLP506666666RL"Arial@@URh|5`PuEU Rh<<`hD`PQ PQ;uE }9x,t+EURSP}E M,PQE PQE;tPQ;u E_u jZ`Y3/9t @ @cL\6 razred  % % % " !4@% % % " !4@&% ( '3f % (   3f% % +@6XN    % T|cQ~ @ @cQL\7 razred  % % % " !4@% % % " !4@&% ( ' % (   % % +@vX    % Tc. @ @c L`sveukupno % % % " !4@% % % " !bu% ( % ( % % % " bu!" !( ( " F4(EMF+*@$??FEMF+@ MSGraph.Chart.89q :AB"#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial=<,##0.00\ :A` J ` J ` V"` #883ffff̙̙3f3fff3f3f33333f33333\R3&$ STUtjelesnoverbalnoprisile izolacijadrugo6 razred0@<@9@.@@7 razred6@3@4@"@@ sveukupnoC@G@F@8@@WY(#= S >X4z3d 3Q 6 razredQQQ3_ O   MMd4E4 3Q 7 razredQQQ3_ O 3f  MMd4E4 3Q  sveukupnoQQQ3_ O   MMd4E4D$% M*3O&Q4$% M*3O&Q4FA >3O ?3 b#M&!  O43*#M! M! M NM43" : dd 3O9 % M3O&Q423 M NM4444% M33OQ'4% M33OQ'4% M33OQ'44 _1109410923FOle pEPRINTP,<CompObjqe FMicrosoft Graph ChartGBiff5MSGraph.Chart.89q :AB"#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_-X#e6]5 EMF,< F, EMF+@hhF\PEMF+"@ @ $@ !@ 0@?@  !" !" !% " ![% " ![% " !|H  &% % V0x  % V06C6V0666Q[f&% (   % 66k6]6]66W6I6I66C6666% % % " !|H % '% V0x&% ( Q[f% V04C6V0466% % % " ! |H&% ( 'MM8% (  MM MM% % V07iM99xKkK9' % (   % V0v;x9x9% (  ss ss'ss8% V0iMz9xKkkx9x&% ( 'M38% (  M3 M3% % V0lnnn'3f % (   3f% V07p99nn9% (  s&M s&M's&M8% V07nK9n&% ( 'f8% (  f f% % V02A4' % (   % V0l?nnAAn% (   '8% V0l2CA44nAA&% ( 'MM8% (  MM MM% % V0&=((;;(' % (   % V0*((% (  ss ss'ss8% V0=(;(&% ( 'M38% (  M3 M3% % V0\qr^^psp^'3f % (   3f% V0&~`((^^(% (  s&M s&M's&M8% V0&qr^ps;s(^&% ( 'f8% (  f f% % V03C5' % (   % V0\A^^CC^% (   '8% V0\3EC5p5^CC&% ( 'MM8% (  MM MM% % V0v,*x*' % (   % V0% (  ss ss'ss8% V0v,*xx&% ( 'M38% (  M3 M3% % V0KMaMM]_O_M'3f % (   3f% V0[O]M]M% (  s&M s&M's&M8% V0Ma_M]_O*O]M]&% ( 'f8% (  f f% % V0' % (   % V0KMMM% (   '8% V0K_M&% ( 'MM8% (  MM MM% % V0' % (   % V0 % (  ss ss'ss8% V0&% ( 'M38% (  M3 M3% % V0:vP<<NxN<'3f % (   3f% V0><<% (  s&M s&M's&M8% V0vP<Nxx<&% ( 'f8% (  f f% % V0oUqqeWq' % (   % V0:cs<<eqeq<% (   '8% V0:UgqeWNW<eqe&% ( 'MM8% (  MM MM% % V0  ' % (   % V0  % (  ss ss'ss8% V0     &% ( 'M38% (  M3 M3% % V0)$@++4>&>+'3f % (   3f% V02-4+4+% (  s&M s&M's&M8% V0$@6+4>&&4+4&% ( 'f8% (  f f% % V0_9uaaIs;sa' % (   % V0)Gc++IaIa+% (   '8% V0)9uKaIs;>;+IaI&% ( 'MM8% (  MM MM% % V0ixk' % (   % V0vxx% (  ss ss'ss8% V0izxkkxx&% ( 'M38% (  M3 M3% % V0[/k-]-'3f % (   3f% V0ikk% (  s&M s&M's&M8% V0[/mk-]]kk&% ( 'f8% (  f f% % V0NdPPbbP' % (   % V0RPP% (   '8% V0dPb-P% ( % (   &% % 6C6k6k6W6W6C6C RL"Arialп3d\ Q 6 razredQQQ3_ O   MMd4E4 z% TT @ @LP0TXK @ @KLP10TX @ @LP20TX7t @ @7LP30TX @ @LP40TX#` @ @#LP506x666666x6xRL"Arial M! M NM43" :dd( [x3O, Y% M3O% Tx 6 @ @ L\Ne znam $Tl  x6 @ @  LXNikad Tx s6 @ @ L\Rijetko  Tx s6 @ @ L\Ponekad  RL@"Arial-LinoprtrRGB Lab %acspMSFTnonenone-Lino descmt% Tl G6 @ @ LX estoBJ  % ( xRL@"Arial  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~% Tp 96 @ @ LXUvijek % % " ![% % " ![% 'h% +Q[e% % % " !S]d% % % " !S]d&% ( ' % (   % % +_nw    % T| @ @L\6 razred  % % % " !S]d% % % " !S]d&% ( '3f % (   3f% % +_w    % T| @ @L\7 razred  % % % " !S]d% % % " !S]d&% ( ' % (   % % +_w    % T R @ @  L`Sveukupno] % % % " !S]d% % % " ![% ( % ( % % % " [!" !( ( " F4(EMF+*@$??FEMF+@ ObjInfosWorkbookt 1TablecSummaryInformation(>)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial=<,##0.00\ :A` J ` J ` # ` b(i883ffff̙̙3f3fff3f3f33333f33333\R3&$$ STUNe znamNikadRijetkoPonekad estoUvijek6 razred"@7@ @5@1@"@7 razred@;@&@ @,@$@ Sveukupno*@I@3@=@?@3@WY(#=  >X4п3d\ 3Q 6 razredQQQ3_ O   MMd4E4 3Q 7 razredQQQ3_ O 3f  MMd4E4 3Q  SveukupnoQQQ3_ O   MMd4E4D$% M*3O&Q4$% M*3O&Q4FA7%3O8#3 b#M&!  O43*#M! M! M NM43" :dd( [x3O, Y% M3O&Q423 M NM4444% M33OQ'4% M33OQ'4% M33OQ'44 Oh+'0h   $ 0 <HPX`sszlokaflokNormal Jasninka 288Microsoft Woêa/zeV&!"!81oy+M݂YQ8w/ށQή\CZCyFoWcIYS0+c^s5w7&ٸ'@qMYUXv1Cpq܍0M `0uY0<s?,y5zgiLJ~z`5+?sLrLq|?>=im\y \ۭ3bٺJ/%\5+M\cX(Nc7aK*z<$f[$$,^?a.]Eaw|_$|ixgֽ/)z'(z T瓙Лl>]!t~וi%qȟ$fy4~byތWh6mtϵf}J?zzcK8 җ9 P Dd Al b  c $A? ?3"`?"M lWζ<_) N@=! lWζ<_<JG! x[kl\GYﮝRW`(qh$Mhq%jɑLAvԡ!J#TKv+ّ#EZ(O,@mDi囙3gg݇{<Μ͙sJ!ē/ր>BN|*ď?!w !zPX|Q>+ŧɵ~aj;w3iq-e K>ϋn\@wQYNm6 A:u~q[/nHeֿl6+6@apώ%uٴѠ@ہE鉼,hَͱt_C.֡]Vm+?E>lQnwiscN1SN>_owڷ3l3Gv|9j/]ɟ[>ZOVo eGQbα ÿuߟ@ %a] <Ӵfx5~(yZ澢>OEߵR_wXfQ}|khdk.pPTв lA>:zKͪl5ja`"Կv?ĎX\]~ uqܠȣu岹L\}pTSӺT_m]&A/2GS(yZvq)]T}pTsxl)SڎWˋOc)޵Y ᔏ`dmiȺtbl.@AgS(<-ccucj͐-ֆctJSAQc Q !K'ƶc q܌Ƞr=10CSF1hc!`084b]16Vg [& yp%P3ꌱ3N0_O608 ΁-͜.Q6q ܒC,ryebm 2J4epq0 dmi@֖fcyNl`8vngyZ2Us8GӜ[Üdmi kK3z?f89WAcN-4|16pq0<4s;)u a6,(K<-G)|1vq0d@֖fc'_IpyZ2=By<&4e=pq04se8[9(XO2v4m`8L8 N-͜Ǟ Ga(X5dK?k;k>c88 ΂-a6 ܧk=S9g\\3==$!9NagtzH;C2?w{,E:C+_!+_ &!z|t|"omR跾"[߫ mϞ\ hjл9DoЛAG_C!zԠw+/<^z%_a/;/;NSSSeYZd^SSwٍ#F_1_QW|mTyЭ17/Bo@ s^kDFcbW_l>Y$^]?B9i.Qa'CY9xlL{ofX}>qqc$ǵu݋ц1.O~< wMu_Gu:/CQz׾8gP\ۺj|̈QxAC߸34sOrW;< o=+4%򬿞yli 9߁4BHw7Vڨ3:gW{?L|wdwd?5%-1V}cP~i/R˥~lڪco ~- 5DyK  www.childthai.org/ciec/c431.htmyK Nhttp://www.childthai.org/ciec/c431.htm7DyK -www.unicef.org/infobycountry/niger-1420.htmlyK hhttp://www.unicef.org/infobycountry/niger-1420.htmlrd 10.0@4䔍@-n@_j@՜.+,D՜.+,0 hp  fakswU`лA  Titlel 8@ _PID_HLINKSA$ DocumentSummaryInformation8CompObjjg% 4http://www.unicef.org/infobycountry/niger-1420.html2e 'http://www.childthai.org/ciec/c431.htm  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q@@@ WNormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List@B@@ ^ Body Text$dh7$8$a$L@L ^ Footnote Text7$8$CJaJmH sH VC@V ^Body Text Indent7$8$CJOJQJ^JaJ4 @"4 W+Footer  p#.)@1. W+ Page Number>Q@B> b Body Text 3xCJaJRR@RR R Body Text Indent 2dx^6U@a6 C: Hyperlink >*B*phHrH | Balloon TextCJOJQJ^JaJ4@4 7OHeader  p# V    V)>]tuvw/`: J {WO>p!%)))H-003467 9:<<==== ?q@}A%BpCCOD^D{DFFFFFFFG GHHHL0LOL'NOlQnQQSSSTUHW6[]__S_c|e}eekg'jjjo'sLswxxzzHW/0bq"fw(S$ +M9ɯQ^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ɴ Ubcdeoƶ, !"#$%&'()*+,-./09:;GHIJKLMNOPQRSTW0000000000p00000000000p0 00000000000p0000 0p0p0(0(00p000000000080800080p0808080800@00@0p000p0p0p000p0p0000H0p0p0p0p0H0p00P00X0X0X0P0P0X0p0p0X0X0p0p00p00p0h0h0p0h0p0p0p0x0x0x0x0x0p0000000p0000p000p00000000p000000000000000000000000000000 0 00 0 0000000000000000000000000000000000000000p0 0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@00000000000000(0(0(000@0@0@0@0@0@00E00000000000nQSWO900O900Oy00 @0`Oy000R  t $)4HXZ]Xio|&8:Z(0V:0CLjSjXcp{~J:0жcfghiklmnoqrstuvxyz{}~*ST>?pH>djpw|eGGG0LKLMLSSS;~q~~#fV:::XX !!l  ,2$ >,S 忼e? @ 0(  B S  ?V 08;FIJTW()=>\]s.: _~9 @ I M zV_NS=Cov !%%))))G-M-00/3033457=7 99::<<<<====?%?p@u@|AA$B-BoCyCCDNDgDzDDFFG#GHHHHLL/LXL&N*NOOkQQQQSSSTUUGWNW5[?[]]_/_R_\_cc{eeeejgqg&j*jjjjjoo&s*sKsQswwxxxxzzz{GLV^.6abƓpx!(efvw'(RS#$ *+LM89ȯɯPQ]ȴɴTenoŶѶ+20IJW~ AAAODgDFGL0L/_\_ӦV9ٰ/0IJWLLSS8eEessssssxx l 0IJWzlokaJasninka l oodnu# /5 94eaC x=+E֪GFaN wFpVzN#rA't]k/}ą hh^h`OJQJo(hH ^`OJQJ^Jo(hHo cc^c`OJQJo(hH 3 3 ^3 `OJQJo(hH   ^ `OJQJ^Jo(hHo ^`OJQJo(hH ^`OJQJo(hH ss^s`OJQJ^Jo(hHo CC^C`OJQJo(hHhh^h`OJQJ^Jo(h88^8`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHtt^t`o(. DD^D`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. TT^T`hH. $$^$`hH. L^`LhH.h))^)`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhii^i`OJQJ^Jo(hHoh99^9`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh\ \ ^\ `OJQJo(hHh,,^,`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohll^l`OJQJo(hHh88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH44^4`o(.   ^ `hH.  L ^ `LhH. ^`hH. tt^t`hH. DLD^D`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH$ $ ^$ `o(.   ^ `hH. L^`LhH. ^`hH. dd^d`hH. 4L4^4`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. dnu#/5l FpVaNk/}=+E9#rA'tGaC ʈPS"6a'tUZJ=?h @S@0e@@r8A*BMB/C.0EpELFoF+GH KH JY-KjKuK(M`MwMN5N+OjOmO P[PhQX!R`1R?:RhSPS+RS:TS T TNU{U X=aX*KY+[A5[] <^e^s_U:`'R`f`{`uBa+Pa`ab-b=b3ecddC?f}f pgiA&iv,i7iIiakkVdk}ki:&^)f#s/OGZatc4 6mQe@&$dKiOo(&rbd@K0:[W+B i| o ^_uQo4z@ m{q+RY_#xO|vP+4e|8UqW/NDFB8quJv J 1UR tD[QxQ XoR8C9jrT"JHl^GF]huW+1Hcjkr!^srTu`'WYbfKu52NCjq3zQ3l4*EU9F!na Ph q,JpN0:4 4>m Ue] b CaEn6nT(v. ipln_A0sKg~Q;6_RST/L8hnH ks9S$j?&7Of}+$O[*NxyNu7Bu.`3LF',/iz= g22>O@ ^^^^^'^*^+^1^2^3^9^:^;^<^@^A^D^E^H^N^P^Q^R^S^T^V^W^Y^Z^_VPP PPPPPP"P&P(P.P0P4Pl@P8P@PDPFPVP\P^PjPlPnPzP|P~PPPPPPPPPPPPPPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial9Garamond5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1'ys&&  `U`U!r4dлл 3QH?`azlokaJasninka<