Pregled bibliografske jedinice broj: 193247
Psihičke reakcije žena na balansiranu kromosomopatiju jednog od supužnika
Psihičke reakcije žena na balansiranu kromosomopatiju jednog od supužnika // V. jugoslavenski simozij iz humane genetike : knjiga sažetaka
Zagreb, 1989. str. 26-26 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 193247 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psihičke reakcije žena na balansiranu kromosomopatiju jednog od supužnika
(Psychological reactions of women to the balanced chromosomopathy in one of the spouses)
Autori
Barišić, Ingeborg ; Zergollern, Ljiljana ; Markić, Mira
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
V. jugoslavenski simozij iz humane genetike : knjiga sažetaka
/ - Zagreb, 1989, 26-26
Skup
Jugoslavenski simozij iz humane genetike (5 ; 1989)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.05.1989. - 27.05.1989
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
psihičke reakcije; balansirana kromosomopatija
(psychological reactions; balanced chromosomopathy)
Sažetak
Anketirana je skupina od 31 ispitanice u kojoj su one ili njihovi supruzi mirni (balansirani) nosioci promjene kromosoma. Cilj ispitivanja bio je utvrditi njihov psihički doživljaj vezan uz to saznanje. Rezultati pokazuju da je većina žena (92.4%) doznala za postojeću kromosomsku promjenu u jednog od bračnih drugova ispitivanjem radi ponovljenih pobačaja ili rođenja djeteta s anomalijama. U trenutku saznanja, žene svoj emocionalni doživljaj izražavaju strahom (50%), očajem i užasnutosti. Emocije su značajno više izražene uz žene – mirne nosioce kromosomopatije, nego uz njihove supruge. Na osnovu odgovora se može zaključiti i da su žene više frustrirane kad su one nosioci promjene ; 34.6% anketiranih žena misli o tome povremeno, 57.7% u vezi sa trudnoćom, a kad su muževi nosioci, žene misle o tome isključivo u vezi s prokreacijom. Naglašen je realan stav prema kromosomskoj promjeni: 90% žena smatra da je to oštećenje koje utječe na zdravlje potomstva, ali ne na njihovo. Većina ispitanica se slaže da je mnogo bolje da je razjašnjen problem u vezi roditeljstva, jer uz suvremene mogućnosti prenatalne dijagnoze mogu izbjeći rađanje bolesnog djeteta. Oko 90% žena smatra da bi pobacile kad bi saznale da nose oštećeno dijete, a one koje su pobacile uz medicinsku indikaciju smatraju da su postupile pravilno. Ovakav realan stav rezultat je dobre informiranosti. Interesantan je podatak da bi 73% žena željelo više informacija kad su one nosioci genetske promjene, dok su zadovoljne obaviještenošću kad su njihovi supruzi mirni nosioci. Najučestalija psihička stanja kod anketiranih ispitanica bili su strah, anksioznost, frustracija i njezino perzistiranje koje je prestajalo uglavnom rađanjem zdravog djeteta. Izraženo je formiranje adaptabilnog ponašanja kao rezultat adekvatne informiranosti dobivene u genetskom informacijskom centru.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinički bolnički centar Zagreb