Naslov
Utjecaj oborinskog režima i svojstava tla na prinose kukuruza u istočnoj Hrvatskoj
(Influences of precipitation regime and soil properties on maize yields in the eastern Croatia)

Autori
Kovačević, Vlado

Izvornik
Agroznanje (1512-6412) 5 (2004), 3; 51-57

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kukuruz ; oborinski režim ; svojstva tla ; Istočna Hrvatska ; prinos zrna
(maize ; precipitation regime ; soil properteis ; Eastern Croatia ; grain yield)

Sažetak
Kukuruz je najrasprostranjenija ratarska kultura na oranicama Republike Hrvatske (RH). U posljednjih pet godina (1998.-2002. g.) površine pod kukuruzom u RH su iznosile 393 000 ha godišnje. Variranja prosječnih prinosa kukuruza po godinama vrlo su velika (1996.-2002. g.: od 3, 93 do 5, 88 t ha-1) i najvećim dijelom su rezultat količine i rasporeda oborina tijekom vegetacije. Istočna Hrvatska zauzima oko 20% državnog teritorija, a oko 50% površine zasijano kukuruzom u RH otpada na tu regiju. Cilj ovoga rada je ustanoviti vezu između prinosa kukuruza i oborinskog režima u isočnoj Hrvatskoj, te razlike u prinosima između istočnog i zapadnog dijela regije. Pri tome su korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku u Državnog hidrometeorološkog zavoda. U pravilu, niži prinosi kukuruza u uskoj su vezi s manjom količinom oborina, dok su razlike prinosa u istoj godini u različitim područjima rezultat razlika u plodnosti tla. U tri za kukuruz povoljnije godine (1982., 1984. i 1986.) prosječan prinos kukuruza u regiji bio je 6.69 t ha-1, dok je u tri manje povoljne godine (1978., 1980. i 1988.) iznosio 5.11 t ha-1 ili 24% manje. Količina oborina za razdoblje svibanj-kolovoz (prosjeci za Vukovar, Osijek, D. Miholjac i P. Slatina) bila je veća u povoljnim godinama (285 mm, odnosno 237 mm), a osobito više oborina bilo je u srpnju (65 mm, odnosno 40 mm). Također, u istočnom dijelu regije su prinosi kukuruza veći nego u njenom zapadnom dijelu. Tako je za razdoblje 1961.-1990. g. prosječan prinos kukuruza u općini Vukovar iznosio 6, 00 t ha-1, a u Podravska Slatina 4, 14 t ha-1 ili za oko 30% manje. Dugotrajna suša bila je razlogom niskim prinosima kukuruza i u 2000. godini (3, 93 t ha-1 ili 34% manje nego u prethodne četiri godine). Tako je u Osijeku za četiri mjeseca (svibanj-kolovoz 2000.) palo 107 mm kiše ili samo 40% od 30-god. prosjeka. Razlike prinosa kukuruza u 2000. g. u pojedinim dijelovima regije bile su neznatne ( 4, 72 t ha-1 u Vukovarsko-srijemskoj i 4, 30 t ha-1 u Virovitičko-podravskoj županiji). Ova pojava može se objasniti jačim kapilarnim usponom podzemne vode do zone korijena u manje plodnijim i zbijenijim tlima zapadnog dijela u odnosu na više aerirana tla u istočnom dijelu regije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA