|  |
Znanost:
<<< Natrag |
|
Otvorena znanost
|
Piše Duje Bonacci, znanstveni novak na Institutu »Ruđer Bošković«
|
Nova
godina se bliži, pa je s njome stiglo i vrijeme sagledavanja i
propitivanja godine na isteku te predviđanja i planiranja one
nadolazeće. Pa evo vam dvije pričice iz ove godine kao materijal za
razmišljanje o tome kuda će dogodine hrvatska znanost. Boje rat nego pakt!
Prije koji dan mi jedan kolega i prijatelj, inače poslijediplomac na
jednoj znamenitoj akademskoj ustanovi, malo pričao o stanju svijesti na
dotičnoj ustanovi. Veli, došao im na institut u posjet čovjek koji je
prije nešto godina pred američkim kongresom »izgurao« financiranje
projekta svemirskog teleskopa »Hubble«. Čovjek im održao predavanje o
tome kako, ako želite za svoj (podrazumijeva se, kvalitetni) znanstveni
projekt dobiti uistinu veliku lovu, morate naučiti kako pregovarati s
političarima i privrednicima, a sve to ne biste li ove uvjerili da je
vaš projekt uistinu nešto financiranja vrijedno. I što mislite da se
desilo? Čovjek poslije u kuloarskim raspravama pojeo jezikovu juhu:
»Što imaju znanstvenici kome objašnjavati zašto su njihovi projekti
važni?! Uostalom, oni su toliko složeni da je njihovu suptilnu važnost
nemoguće laiku (tj. neznanstveniku) objasniti!! I kakve su to
budalaštine o razgovaranju - ili nedaj bože, pregovaranju - s
političarima?! S privrednicima još kako tako, ali i oni su glupi jer
traže da prije nego počneš s istraživanjem kažeš koliko će trajati i
što očekuješ da ćeš otkriti«. I onda je čovjek otišao natrag na svoj
institut, pripremiti se za daljnje razgovore s političarima i
privrednicima. I dobiti masno financiranje za svoj slijedeći znanstveni
projekt. Da se razumijemo - ovaj se događaj nije zbio u Hrvatskoj. Ali
isto tako vjerujem da ni kod nas takav scenarij nije baš nezamisliv. Priča druga
Opet nekidan, jedna kolegica novinarka priča mi kako je za svoj prilog
radila na određenjoj zanimljivoj temi. I trebao joj onda komentar nekog
tko se tom temom bavi, pa je našla odgovarajuću osobu. Nekoliko je puta
pokušala uvjeriti dotičnog stručnjaka da izjava mora biti sročena tako
da ju razumije i netko tko ne dijeli s njime toliku strast za preciznom
stručnom znanstvenom terminologijom. I naravno, da izjava mora biti u
cijelosti izrečena u najviše dvije minute. Na kraju se zahvalila,
otišla na internet, skinula sa stranica jednog stranog
znanstveno-popularnog magazina tekstić od pet rečenica i to ubacila
umjesto velebne izjave. Onda joj se stručnjak drugi dan javio kako on
smatra da bi bilo bolje da je iskoristila njegovu izjavu, i da »prava
popularizacija znanosti kroz medije mora biti takva da ponuka
čitatelja/gledatelja da uzme riječnik stranih riječi i iz njega pomno
povadi i nauči termine koji su mu nepoznati«. No ovakvih priča sam čuo
i od dosta stranih kolega novinara, tako da takvo viđenje uloge
popularizacije znanosti nije nužno hrvastka umotvnorina. Ipak se kreće
Temeljem svega ovoga reklo bi se da je akademska zajednica širom
svijeta blago neprilagođena dobu u kojem živi. No ohrabrujuće je
vidjeti da se - barem kod nas - stvari ipak pomalo kreću nabolje.
»Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva« dao je
naslutiti mogućnost početka razgovora među hrvatskim znastvenicima,
političarima i privrednicima. Kongres je iznjedrio Deklaraciju i još
niz drugih dokumenata (javno dostupnih na stranicam Kongresa -
http://www.mzos.hr/pkhz/) koje bi se - naravno, uz nešto optimizma i
daljnje dorade - moglo smatrati temeljima za početak sustavnog razvoj
suvisle znanstveno-obrazovno-tehnološko-razvojne politike Lijepe Naše.
Što se tiče javne promocije i popularizacije, uz Festival znanosti koji
je u 2004. doživio i drugu godinu, te sve uspješnije otvorene dane
zagrebačkog Instituta za Fiziku, ove se godine i Institut Ruđer
Bošković svojim »Otvorenim danima« lijepo i izravno predstavio širokoj
neznanstvenoj publici. Također, hrvatsko izdanje planetarno poznatog
znanstveno-popularnog časopisa »National geographic« zabilježilo je ove
godine čak 12 000 pretplatnika. I napokon, neki (iz mnoštva zanimljivih
razloga sada već bivši) znanstvni novaci dobili su priliku
profesionalno zakoraknuti u svijet javnih medija, te kroz njih
»prosječnim« Hrvaticama i Hrvatima promovirati ono što im je (tim
novacima, t.j.) ipak još uvijek srcu najdraže - znanost. |
 |
|
| 
|
Hrvatska: |
Usvojen proračun, a POS u škripcu
|
SPLIT
– Splitsko Gradsko vijeće usvojilo je na jučerašnjoj sjednici
predloženi proračun za narednu godinu. Budžet za 2005. godinu je
najviši ... |
Kolumne, komentari: |
Mesić u Mostaru
|
Bez ikakve sumnje, i za Hrvatsku i za BiH jako je dobro što je jučerašnji predizborni posjet prvih ljudi HDZ-a Mostaru ... |
|