Pregled bibliografske jedinice broj: 192615
Suvremena nastava: interkulturalne paradigme
Suvremena nastava: interkulturalne paradigme // CONTEMPORARY TEACHING - SUVREMENA NASTAVA / Peko, Anđelka ; Borić, Edita ; Sablić, Marija (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2005. str. 74-81 (plenarno, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 192615 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremena nastava: interkulturalne paradigme
(CONTEMPORARY TEACHING: INTERCULTURAL PARADIGMS)
Autori
Hrvatić, Neven
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
CONTEMPORARY TEACHING - SUVREMENA NASTAVA
/ Peko, Anđelka ; Borić, Edita ; Sablić, Marija - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2005, 74-81
Skup
Suvremena nastava
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 05.12.2002. - 06.12.2002
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
nastava; obrazovanje; učitelj; učenik; sadržaj; interkulturalni sadržaji
(teaching; education; teacher; student; content; intercultural contents)
Sažetak
Suvremena interkulturalna nastava (odgoj i obrazovanje), rezultat je potrebe da se multikulturalna društva urede prema načelima kulturnog pluralizma (međusobnog razumijevanja, tolerancije i dijaloga, doživljaja i prožimanja vlastitih i drugačijih kulturalnih obilježja), univerzalizma (zajednički interesi, uvjerenja i običaji) i socijalnog dijaloga (kulturne posebnosti i zajedničke poveznice). Nova odrednica sva tri segmenta nastave (učitelj, učenik i sadržaj), zavisit će i od interkulturalnog pristupa koji će u konačnici moći omogućiti učenicima pravo na različitost, doprinositi ostvarivanju jednakih mogućnosti, kao i pripremati sve učenike za zajednički život u demokratskom društvu. Rezultati istraživanja (u okviru znanstveno-istraživačkog projekta "Školski kurikulum i obilježja hrvatske nacionalne kulture") su pokazali kako vrijednosni stavovi ispitanika (učenici, nastavnici, roditelji) pokazuju različite tenedncije, u odnosu na ispitivane dimenzije kulture prema Hostedeovom modelu, te ih svakako treba uzeti u obzir kod strukturiranja nacionalnog školskog kurikuluma, kao i suvremenoj nastavi. Postojanje socijalne distance znakovito upućuju na potrebu utemeljenja interkulturalnog kurikuluma gdje će suvremena nastava biti u funkciji kulturne integracije, protiv predrasuda, stereotipova i diskriminacije, a za pluralizam i demokraciju. Školski kurikulum valjalo bi "osloboditi" od predmeta i sadržaja koji nepotrebno opterećuju učenike, a u nastavni program uključiti sadržaje vezane za odgoj za mir, demokraciju, kao i interkulturalne sadržaje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA