Pregled bibliografske jedinice broj: 192350
Priljev inozemnog kapitala - utjecaj na domaće investicije i strukturu robne razmjene
Priljev inozemnog kapitala - utjecaj na domaće investicije i strukturu robne razmjene // Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb, 55 (2004), 11-12; 894-934 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 192350 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Priljev inozemnog kapitala - utjecaj na domaće investicije i strukturu robne razmjene
(Foreign Capital Inflows - Influence on Domestic Investment and Trade Structure)
Autori
Lovrinčević, Željko ; Buturac, Goran ; Marić, Zdravko
Izvornik
Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb (0424-7558) 55
(2004), 11-12;
894-934
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
priljev inozemnog kapitala; domaće investicije; komparativne prednosti; specijalizacija
(foreign capital inflows; domestic investment; comparative advantages; trade specialization)
Sažetak
Liberalizacija međunarodne trgovine je bila jedna od značajnijih strukturnih i institucionalnih reformi koje su tranzicijske zemlje početkom 90-ih pokrenule. Započele su s liberalizacijom tekućeg računa bilance plaćanja, koji je potom slijedila djelomična liberalizacija kapitalnog računa. Priljev inozemnog kapitala u zemlje u tranziciji u razdoblju 1993.-2003. je bio vrlo značajan. Međutim, učinci priljeva inozemnog kapitala glede rasta gospodarske konkurentnosti i rastuće specijalizacija u međunarodnoj razmjeni su raznoliki. Neke od tranzicijskih zemalja su uspjele značajno povećati investicije i promijeniti strukturu izvoza, dok su druge bile manje uspješne, pa se suočavaju s rastućom neravnotežom u međunarodnoj robnoj razmjeni. Rad se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu se propituju učinci priljeva inozemnog kapitala na razinu investicijske aktivnosti u Hrvatskoj i 6 odabranih tranzicijskih zemalja. Priljev inozemnog kapitala se sastoji od FDI, portfolio investicija i ostalih stranih investicija. U radu se koristi regresijska panel analiza i ocjena metodom tzv. fiksnih efekata uz uporabu instrumentalnih varijabli. Uočeno je postojanje pozitivne, signifikantne veze između ukupnog priljeva inozemnog kapitala i razine domaćih investicija. Najsignifikantnija sastavnica priljeva inozemnog kapitala u tom kontekstu su ostale strane investicije, dok FDI ima očekivan pozitivan predznak, ali s nižom razinom značajnosti. Varijabla portfolio investicija nema signifikantnu vezu s razinom domaće investicijske aktivnosti. U drugom dijelu rada se zasebno propituje utjecaj FDI na promjenu strukture robnog izvoza, komparativnih prednosti i razinu specijalizacije. Za skupinu analiziranih tranzicijskih zemalja, kao cjelinu, korelacijska analiza pokazuje postojanje očekivane pozitivne veze između FDI, razine specijalizacije i promjene izvozne strukture tranzicijskih zemalja u korist proizvoda s većim sadržajem dodane vrijednosti. Međutim, Hrvatska se pokazuje kao izuzetak. Naime, iako je privukla relativno puno FDI investicija per capita, nema naznaka značajnijih promjena u strukturi robne razmjene, niti rasta specijalizacije, a time ni jačeg uključivanja u međunarodne tehnološko-proizvodne lance. Po sličnosti strukture robne razmjene, Hrvatska sve više sliči zemljama s nižim razinama BDP-a per capita u promatranoj grupi (Poljska i Rumunjska), dok je sve udaljenija od najrazvijenijih zemalja iz promatrane grupe (Slovenija, Češka).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- EconLit