ࡱ> wyv9 bjbj.Jl    $ P P P P P P P P $! #V P P P P P  P P P P P P x:S,P D I8}R   0 R$$t$$ Marija Andraka Spomenka Bogdani NI`TA KONTRA GRAMATIKE Sa~etak U lanku se govori o predrasudama prisutnim u u enju gramatike u okviru nastave engleskog kao stranog jezika, o razli itom pristupu gramatici kod u enja stranog jezika te se pokuaava pronai rjeaenje kako razbiti predrasude i motivirati u enike da shvate gramatiku kao va~an i koristan sastavni dio jezika. Posebna se pa~nja posveuje u enju engleskog jezika u ranijoj akolskoj dobi i koriatenju onih pristupa u enju koji su naklonjeni djeci i prilagoeni na inu na koji djeca razmialjaju i u e. U enje gramatike ne smije biti ponavljanje besmislenih fraza niti memoriranje pravila koja ne jam e uspjeanu komunikaciju. lanak nudi sugestije za smisleno uvje~bavanje nekih gramati kih struktura u okviru nastave stranog jezika. Klju ne rije i: gramati ka kompetencija, komunikacijska kompetencija, rano u enje stranih jezika, metajezik TEORIJSKA LINGVISTIKA I GRAMATIKA Gramatika je u povijesti u enja stranog jezika prolazila kroz razli ite stupnjeve voljenosti. Nastavnici su je uglavnom uvijek voljeli i u njoj nalazili oslonac i sigurnost pri prenoaenju svojeg znanja jezika i znanja o jeziku na svoje u enike. Gramatika je ono neato u jeziku ato je najmanje sklono promjenama i ato je lako objasniti. U enici su je voljeli neato manje ali su naj eae smatrali, a i danas je to naj eae slu aj, da je gramatika sastavni dio jezika i u enja jezika, neato poput nu~nog zla, i da se bez nje u enje ne mo~e dogoditi. Ako pogledamo samo 20. stoljee primijetit emo da je gramati ko-prijevodna metoda, koja je bila posebno utjecajna u 19. stoljeu joa uvijek jako prisutna u ranijoj fazi modernog u enja jezika. Nove metode koje u se razvile u 20. stoljeu, kao ato su direktna metoda po etkom 20. stoljea i neato kasnije neovisno o njoj i audio-lingvalna i audio-vizualna metoda (pedesetih i aezdesetih godina 20-tog stoljea), odbacile su formalna gramati ka pravila i terminologiju i tako na ele mit o gramatici kao glavnom potpornju u u enju jezika. No potpuno ignoriranje gramatike nije se pokazalo produktivnim. Naime memoriranje fraza i struktura bez dodatnih objaanjenja zaato i kako pokazalo se korisnim samo na po etnom stupnju u enja i vrlo brzo dovodilo je do pada motivacije i zamora. Ipak, iako se mnoga na ela na kojima po ivaju ove metode danas smatraju zastarjelima one su svakako ozna ile preokret u u enju stranog jezika te otvorile vrata novim pristupima u u enju stranog jezika. Teorijska lingvistika i promjene u njoj u 20-tom stoljeu glede gramatike nisu bezna ajne i svakako poti u na razmialjanje svakog nastavnika koji razmialja o svome radu i stalno ga unapreuje. Tako Chomsky 50-tih i 60-tih godina 20-tog stoljea koristei izraz gramati ka kompetencija,(usp. Richards, 1985) polazi od pretpostavke da svako ljudsko bie posjeduje uroenu sposobnost da usvaja jezik i njime se koristi. Koristei ograni en broj gramati kih elemenata ovjek je u stanju generirati i razumjeti neograni en broj novih re enica u materinskom jeziku. Analogno tome, gramati ka kompetencija je i znanje koje nam omoguava da izrazimo neato u stranome jeziku na na in jednak izvornim govornicima. Hymes (1972) koristi izraz komunikacijska kompetencija, koji obuhvaa znanje gramati kih pravila, rje nika i semantike kao i modela sociolingvisti kog ponaaanja u govornoj zajednici. Meutim, ni Chomsky niti Hymes ne daju odgovor na to kako se te kompetencije koriste u stvarnoj komunikaciji (Richards, 1985 str145). Da bismo mogli odrediti zna enje gramatike u pou avanju engleskog kao stranog jezika trebalo bi procijeniti u kojoj je mjeri gramati ko znanje presudno za postizanje komunikacijske kompetencije. Istra~ivanja u podru ju testiranja koje navodi Richards (1985) svakako su doprinijela razumijevanju uloge gramatike u procesu u enja stranog jezika. Pokazalo se da veza izmeu znanja gramatike nekog stranog jezika i sposobnosti komuniciranja na istom jeziku nije linearna. Poznavanje pravila dakle ne jam i uspjeanu komunikaciju. Proizlazi da se gramatika viae ne bi smjela do~ivljavati kao kostur oko kojega treba organizirati komunikaciju ve je ona jedna od komponenata komunikacije. Richards (id.) smatra da njena va~nost varira ovisno o komunikacijskom zadatku koji je postavljen pred u enika i o njegovom jezi nom stupnju. Ovdje svakako treba dodati da ona u velikoj mjeri ovisi i o dobi u enika. Pravilan odnos prema gramatici posebno je va~an kod u enika mlae akolske dobi, koji jezik koriste za igru, maatu ili neko priopenje. Za njih uvoenje gramatike mo~e biti vrlo zabavno i aktivno kroz razne igre mimike, pjesmice, brojalice i pri e koje moraju biti bliske njihovim iskustvima, smislene i jednostavnih jezi nih struktura. Drugim rije ima, gramatika je dio jezika, ne mo~e se iz njega izdvojiti ali joj ovisno o dobi u enika treba pristupiti razli ito. Nema dvojbe da i sedmogodianjaci razumiju neka pravila o tome kako jezik funkcionira. Ako posjeduju odreenu koli inu gramati ke kompetencije prema Chomskom tada su u stanju donositi zaklju ke i o zakonitostima u stranome jeziku, pogotovo tamo gdje se one podudaraju sa zakonitostima njihova materinskoga jezika. ak i kada grijeae, djeca e esto initi pogreake koje upuuju na to da su svjesna postojanja jezi nih zakonitosti (na primjer, u re enici I seed the cat dijete je osvijestilo pravilo za tvorbu proalog vremena ali ga je proairilo i pogreano primijenilo na nepravilan glagol). Ipak, iako djeca imaju odreenu svijest o jezi nim zakonitostima to ne zna i da ona od u itelja trebaju dobiti objaanjenja o tome kako se Simple Past Tense u engleskome jeziku tvori dodavanjem nastavaka ed ili d kod pravilnih glagola i mijenjanjem glagolske osnove kod nepravilnih glagola. Ona jo ne znaju ni to je glagol, a da ne govorimo o glagolskim osnovama, nastavcima, pravilnim i nepravilnim glagolima. Dakle vje~ba kroz smislene situacije da ali metalingvisti ka objaanjenja treba dr~ati podalje od u ionice u ni~im razredima osnovne akole. Prema Common European Framework of Reference for Languages: Learning, teaching Assessment (2001) komunikacijska kompetencija je pojam nadreen lingvisti koj kompetenciji a unutar nje mo~emo svrstati nekoliko vrsta kompetencije, kao ato su leksi ka, gramati ka, semanti ka, fonoloaka, ortografijska i ortoepijska kompetencija. Ako je gramatika skup na ela prema kojima se sla~u elementi u zna enjske cjeline (re enice), tada je gramati ka kompetencija sposobnost razumijevanja i izra~avanja zna enja stvaranjem i prepoznavanjem dobro oblikovanih fraza i re enica u skladu s tim na elima, a ne njihovo memoriranje i reproduciranje poput vrstih formula. KAKO PRISTUPITI GRAMATICI U NASTAVI ENGLESKOG KAO STRANOG JEZIKA? Da bismo bolje shvatili ulogu i va~nost gramatike u u enju stranog jezika ne smijemo je gledati isklju ivo kao zbirku arbitrarnih pravila o stati kim strukturama u jeziku, iako to ona u neku ruku jest. Ponekad je dinami ku prirodu jezika potrebno zaustaviti da bismo jezi ne strukture pojasnili u enicima, ali ne kao pravila koja ne smijemo kraiti, ve kao opis, deskripciju onoga ato se u jeziku dogaa. Pogledajmo neke gramati ke strukture koje se pojavljuju u ranijim fazama u enja a mogu se uvje~bavati bez nu~ne uporabe metajezika. Znamo, na primjer, da problem 3. lica jednine Simple Presenta ostaje i nakon velikog inputa kroz razli ite tehnike. Zaato ne bismo pri uvoenju ove gramati ke strukture donijeli balon s velikim slovom S koji nastavnik podigne uvijek kada u enik zaboravi s? Zaato u itelj ne bi u pri i preuzeo na primjer ulogu zmije i svaki puta zasiktao kada u enik zaboravi su 3. licu jednine Simple Presenta? Uvoenje likova mo~e uvelike pripomoi pri uvoenju gramati ke strukture, uz veliku dozu humora. Djeca vole smijeh, uglavnom kao odgovor na svakodnevna nova otkria. Zaato to otkrie ne bi bilo gramati ko? Uvedemo li tako neki dobroudan, otka eni lik koji se suo ava sa sli nim problemima kao i djeca te dobi, koji je nespretan, pohlepan, smijeaan ili vragolast, koji umjesto rublja suai tanjure, jede sve ato mu doe pod ruku, uklju ujui i vje~benicu, no ne odustaje od u enja engleskoga jezika nego ak u njemu u~iva, pomoi e djeci da se poistovjete s njim, a tada e s lakoom usvojiti i gramati ku strukturu. Djeca takoer vole davati smijeana imena i osobine likovima koji odgovaraju strukturi koju obraujemo. Zaato ne bismo uveli lik smuaenog u itelja koji sakuplja stvari kako bi pripomogao uvje~bavanju mno~ine (He's got five green parrots, eighteen hats, three chairs)? Ili, zaato ne bismo imali lik s imenom Present Simple? Potaknimo djecu da opiau ato Present Simple radi svaki dan (He gets up at four. He brushes his tooth. He combs his pink hair itd.). Uvoenje igra ke ili lutke kojoj u enici daju ime i svatko je stavi na neko mjesto u razredu idealno je za u enje prijedloga (Pippa is on the desk, under the chair, in front of the blackboard, behind the chair, in the cupboard, itd.). Brojive i nebrojive imenice na prvi pogled ne djeluju baa kao zabavno gradivo. No uz malo maate gotovo sve je mogue. Zamislimo, na primjer, smuaenog znanstvenika koji pokazuje kako bi bilo apsurdno brojati zrnca aeera  vizualni poticaj vrlo je u inkovit pri pou avanju mlae djece  zasigurno e lakae upamtiti i shvatiti da se radi o nebrojivoj imenici gledajui nekoga tko pokuaava prebrojati zrnca aeera. Crtanje i pisanje na plo i neiscrpan je izvor kreativnosti. Rjeaavanje kri~aljki, igre asocijacija, crtanje raznih ~ivotinja, idealni su za uvje~bavanje nepravilnih glagola, pridjeva, mno~ine, itd. Pri anje pri a nedovoljno je iskoriateno za uvje~bavanje gramatike. Znamo da djeca mlae akolske dobi vole sluaati pri e i po nekoliko puta . Jedan od najboljih na ina za uvoenje Simple Past Tensa je kroz pri u  pri ajmo tradicionalnu pri u ili izmislimo novu te je prilagodimo odreenoj gramati koj strukturi koju ~elimo uvesti. Uvoenjem novih likova ili druga ijim raspletom pri e inimo pri u zanimljivom te podi~emo motivaciju kod u enika. Nadalje, podjelom uloga (role-play) oni postaju dio te pri e. Bitno je da nastavnik odabere na in prezentiranja - itanje iz knjige, pri anje uz pauze i mijenjanje boja tonova kako bi se djeca u~ivjela u atmosferu ili pak sluaanje sa CD-a ili gledanje pri e na videu. Svi ovi na ini imaju svoje prednosti i dobro ih je kombinirati. Postoji velik broj pjesmica i brojalica za raniji uzrast, a za neato starije mogu se koristiti popularne pjesme ili evergreeni uz koje djeca mogu opuateno pjevati i ritmi ki ponavljati gramati ke strukture, od najjednostavnijih do neato kompliciranijih (Simple Past Tense, Present Perfect, Conditionals), a koje ina e rado sluaaju na radiju, televiziji, u crtanim filmovima, a i sami ih esto pjevuae kod kue, s prijateljima, na dje jem igraliatu. Total physical response(TPR), ili kako ka~e Vilke (1993)  total emotional response (TER), jer u enici su pri svim fizi kim aktivnostima i emocionalno uklju eni, je od neprocjenjive va~nosti za rad s mlaim u enicima. Djeca joa ne shvaaju apstraktne pojmove ve se oslanjaju na vlastito poimanje novih vrijednosti. Uklju ivanje svih osjetila poma~e u enicima da razumiju jezik. Razlika izmeu itanja re enice Tom otvara vrata i stvarnog otvaranja vrata zaista je ogromna. Fizi ka aktivnost je ujedno zahvalna za nastavnika  postanu li u enici umorni ili nemirni, ova aktivnost ponovno vraa energiju i mo~e popraviti koncentraciju. Kvizovi i natjecateljske igre su danas izuzetno popularne, naravno zahvaljujui i njihovoj prisutnosti u medijima. Oni predstavljaju izuzetno motivirajui na in prezentacije nove gramati ke strukture jer djeca (kao i odrasli) vole natjecanja  ona su zanimljiva, dinami na, stavljaju te~iate na sadr~aj, brzo daju povratnu informaciju a gramati ka struktura se nenametljivo ponavlja. U enici su izlo~eni novoj jezi noj strukturi koju razumiju prema kontekstu, a ona postaje sastavni dio njihovog pasivnog jezi nog znanja, ato olakaava prijelaz na aktivnu uporabu. Uzmimo na primjer uvoenje komparacije pridjeva, u ovom slu aju superlativa. U prvoj fazi u itelj podijeli papire s tri ponuena odgovora A,B,C. U itelj ita re enice, a u enici zaokru~uju to an odgovor. Na primjer: The highest mountain in the world is Mt Everest B) Mt Blanc C) Ben Nevis. Nakon odigranog kviza ili igre mo~da e biti potrebno osvijestiti novu gramati ku strukturu, no ne treba na tome inzistirati ako zamijetimo u enici koriste novu strukturu. Na poticaj u enika mo~emo pribjei jednostavnom objaanjenju uz zapisivanje na plo i ili foliji. U enici e se u daljnjem uvje~bavanju sami prisjetiti strukture koja se na plo i analizira. Vje~baju tako da sami sastavljaju pitanja za kviz, koristei veliki potencijal znanja u skladu sa akolskim programom i poznavanjem ope kulture. Uvoenje pogodbenih re enica kod neato starijeg uzrasta takoer mo~e biti vrlo zabavno ukoliko se u enicima predo i kao neato ime smo svakodnevno okru~eni. Pogaamo se s roditeljima, prijateljima, nastavnicima oko svakodnevnih stvari kao ato su ocjene, ponaaanje, odijevanje, domae zadae... Ako budea dobar, ii emo u kino, ili Da si viae u ila, dobila bi bolju ocjenu. I ovdje je va~no da je u enicima prika~emo situacijski. Kada shvate da se neato mo~e promijeniti u sadaanjosti i budunosti, da neato pretpostavljamo ili zamialjamo hipoteti ki, ili da je neato ve proalo a nemogue je na to utjecati, shvatit e i kada koje pravilo primijeniti. Nadmetanja u znanju u vidu kviza i ovdje su izuzetno motivirajua. Na primjer: Za uvje~bavanje prvog tipa pogodbenih re enica u enici trebaju pogoditi o kojem je gradu rije  u re enici: If you go there, you will see the Eiffel Tower. Za drugi tip moraju ponoviti o kojoj je poznatoj osobi rije : - Who would say this: If I were white, I wouldn't need that many operations. Za trei tip re enica u enicima se podijele papirii s re enicama koje izra~avaju posljedicu nekog dogaaja iz proalosti (mo~e se obuhvatiti bilo koje podru je - povijest, zemljopis, kemija, fizika, matematika, biologija, mitologija, bajke, itd.- ve prema akolskom programu iz tih predmeta, s velikom mogunoau proairenja znanja kulture i civilizacije stranog jezika). Na primjer: She ate an apple and so she died. U enici u prvoj fazi moraju samo pogoditi o komu ili o emu se radi, a tek nakon toga pokuaati izrei pogodbenu re enicu If Snow White hadn't eaten an apple, she wouldn't have died. Odgovor se priznaje ukoliko je to an, gramati ki ispravan i ako je izgovor to an. DA GRAMATICI - ALI NA KOJI NA IN? Pogledom u ud~benike za rano u enje engleskog jezika koji se danas nude na tr~iatu zamijetit emo da veina od njih na samom po etku sadr~i tzv. formulaic language  vrste uobi ajene fraze potrebne pri osnovnoj komunikaciji koje ne treba razbijati u pojedina ne rije i nego ih kao takve ponuditi u enicima. Djeca e ih naj eae usvojiti bez veih poteakoa jer su sklona pamenju fraza ak i kada one to nisu. esto pamte grupe rije i iako ne znaju njihovo to no zna enje  iz pri a, pjesmica, dijaloga, razgovora s u iteljem/u iteljicom. Na kasnijem stupnju se usvojenost nekih fraza mo~e primijeniti za objaanjenja gramatike (Cameron, 2001). Zanimljivo je da su istra~ivanja pokazala da u ranijim fazama u enja i djeca i odrasli pribjegavaju ovoj tehnici kada se strani jezik koristi u jednostavnim situacijama u kojima se poruka mo~e prenijeti bez koriatenja gramati kih struktura (na primjer kupovanje namirnica u trgovini njihovim imenovanjem i pokazivanjem koli ine) (id.). Naravno poteakoe u komunikaciji pojavljuju se na neato naprednijem stupnju kada se od u enika o ekuje da sudjeluju u neato zahtjevnijim jezi nim situacijama. Ovaj nam podatak govori da je gramatiku stranog jezika teako usvojiti isklju ivo intuitivno te je potrebna odreena doza pou avanja. Pritom, kada je rije  o malim u enicima nije potrebno ~uriti. U enici e esto i sami zatra~iti objaanjenje ako im to bude potrebno a u itelj bi se pri davanju odgovora trebao dr~ati pravila: `to krae i jednostavnije, to bolje. Naj eaa pogreaka nastavnika stranih jezika je inzistiranje na u enju pravila i definicija, na objaanjavanju i predavanju gramatike, ato djecu ostavlja bez motivacije za daljnje u enje. Zato se i dogaa da smo izlo~eni nezadovoljstvu u enika jer su nau ili pravilo napamet a kada ga treba primijeniti s razumijevanjem u svakodnevnoj situaciji, dolazi do zastoja u komunikaciji. Naravno, do prekida komunikacije nee doi ako uvijek imamo na umu koji nam je glavni cilj pri obradi odreene gramati ke strukture. Bez obzira na dob u enika, do cilja moramo doi prepoznajui njihove potrebe i sa ato manje stresa. Za u enike mlae akolske dobi svakako na prvo mjesto dolazi komunikacija kroz smislene jezi ne situacije, a gramati ke pogreake koje e oni pritom u initi mo~emo nje~no ispraviti bez dodatnih metalingvisti kih objaanjenja. Jedan od va~nijih ciljeva u enja stranog jezika je razvijanje pozitivnog odnosa prema tom jeziku i njegovoj kulturi i razvijanje motivacije i interesa za u enje. Pravilan pristup u enju gramatike sigurno e doprinijeti postizanju ovog cilja i promijeniti esto negativan odnos u enika prema u enju gramatike. Literatura: Cameron, L. (2001) Teaching Languages to Young Learners: Cambridge University Press. Cambridge Council of Europe (2001) Common European Framework of Reference for Languages: Learning, teaching, assessment. Cambridge University Press, Cambridge Hymes, D. (1972) On communicative competence. U: J.B. Pride i J. Holmes (ur.) Sociolinguistics, str 269-293. Penguin, Harmondsworth Richards, J. C. (1985) The Context of Language Teaching. Cambridge University Press, New York Vilke, M. (1993) Djeca i strani jezici. U: Strani jezici, XXII (1993), br. 3-4. Zagreb Vrhovac, Y. i sur. (1999) Strani jezik u osnovnoj koli, Zagreb, Naprijed CHALLENGING GRAMMAR MYTHS IN TEACHING ENGLISH AS A FOREIGN LANGUAGE Summary The article is about grammar myths in teaching English as a foreign language and about different approaches towards grammar and its teaching. It is also an attempt to find the ways how to challenge the myths and motivate young learners to understand grammar as a part of language. Grammar is a part of the language, it cannot be separated from it, but it has to be presented and practised according to the child's age and interests. An approach to teaching can be described as child-friendly if it is appropriate for the ways in which children learn. They cannot always learn in the way that we might wish to teach. If we want our teaching to be effective we must use a child-friendly approach. In this context we are not interested in a definition of grammar, or teaching about grammar. We want the children to be able to speak and write English with a reasonable degree of accuracy and fluency. The article offers some activities for specific grammar topics. Key words: grammatical competence, communicative competence, early foreign language learning, metalanguage  Ovdje pod komunikacijskom kompetencijom smatramo sposobnost govornika da jezik koristi kreativno i da kompetentno odabere odgovarajuu vrstu jezika i rabi ga u specifi nim situacijama. HTbH f z,f --/0004080:0P2V2(33T=r===>>?@F GGGXGzGGGGpHILJPPPPRR&V:V* j0JU6] 56\]5\X DFHvxzl F H " f f&)3:8<88;;<dh`dh`<@DH^JM O8UX]4bbc0d~dphrh:nroptsuu&vhdh^h & Fdh dh^`dh`dhdh`&v ̋΋|}`a OPdhdh`Tˌ܌;ӍXY) j0JU5\mH sH mH sH 5\6]PXYr ܑ` ,1h. A!"#$%  i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH0@0 Naslov 1$@&5\6A@6 Zadani font odlomka6@6 Tekst fusnoteCJaJ6&@6 Referenca fusnoteH*LC@L Uvu eno tijelo tekstadh`zIKIK"#$;<=EF#$ `|z A"/#$%(e*,/g//0?0829255F67889=xCyCzCCCCC|D}DEE`EaEEEFFFFFF F F FOFPFXFYFrG HIJJJK0000000000000000000000000000000000000000 00000000000000000000000000000000000000000@0000TKP<&vPLNOQM!| { > E K P fnpr13pz K!O!P!S!T!X!Y!^!_!f!h!p!q!u!w!|!}!!!!!!!!!!!!!"""" " """""""!"#"%"&"+","/"0"4"5"9""""""""""""""""""## ######%#D&J&P&U&n'r'))))))))))))k*s*t*|*******/////00 00000000"0'0)0*0/080=0005555555555555555555577777777777777a8c8d8h8i8n8o8u8v8{8|8~888888888889999;;<<*?6?CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDDDDDD'D*D+D4D6D>D@DHDJDTDVD_D`DjDkDpDrD{D}DDDDDDDDDDDDDDDDDDDEE EE$E%E'E(E0E1E9E;EDEEEOEPEUEWEZE[E_EaEfEEEPFWFGG|JJJJK!$:=DF"$ _`{| y z @"A".#/#$$%%((d*e*,,//f/g///00>0?072925555E6F6778899==wCzCCCCC{D}DEE_EaEEEF FNFPFWFYFqGrG H HIIJJJJJFKJKJJK Iva Andraka0C:\My Documents\Marija 2004\ lanci\Gramatika.doc Iva Andraka0C:\My Documents\Marija 2004\ lanci\Gramatika.doc Iva Andraka=C:\My Documents\Marija 2004\ lanci\Niata kontra gramatike.doc Iva AndrakabC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Niata kontra gramatike.asd Iva Andraka=C:\My Documents\Marija 2004\ lanci\Niata kontra gramatike.doc Iva Andraka=C:\My Documents\Marija 2004\ lanci\Niata kontra gramatike.doc Iva AndrakabC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Niata kontra gramatike.asd Iva Andraka=C:\My Documents\Marija 2004\ lanci\Niata kontra gramatike.doc Iva AndrakabC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Niata kontra gramatike.asd Iva Andraka=C:\My Documents\Marija 2004\ lanci\Niata kontra gramatike.doc8w(>Q'j^`o()  ^ `. L ^ `L.``^``.00^0`.L^`L.^`.^`.pLp^p`L.^`6o()  ^ `. L ^ `L.``^``.00^0`.L^`L.^`.^`.pLp^p`L.8wQ'~,        N@EEdEE"#)/06@DKIKPP P`@P2P@PHPJPVPbPdPpPP@PUnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"q ۉ&!xF u= >$r0dyKI @ Iva Andraka Iva Andraka Oh+'0l   ( 4 @LT\dss Iva Andrakava Normalr Iva Andraka20 Microsoft Word 9.0@jo`@'_R@a/@P8} u= ՜.+,0 hp  MontingyK  Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRTUVWXYZ[\]^_`abcdeghijklmopqrstuxRoot Entry FI8}z1TableS$$WordDocument.SummaryInformation(fDocumentSummaryInformation8nCompObjkObjectPoolI8}I8}  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q