Pregled bibliografske jedinice broj: 19215
Nikotin i pušenje
Nikotin i pušenje // Farmaceutski glasnik, 54 (1998), 10; 327-334 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 19215 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nikotin i pušenje
(Nicotine and smoking)
Autori
Zorc, Branka ; Iličić, Željka
Izvornik
Farmaceutski glasnik (0014-8202) 54
(1998), 10;
327-334
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
pušenje; nikotin; odvikavanje; lijekovi
(smoking; nicotine; therapy of nicotine dependence; drugs)
Sažetak
Nikotin je glavni alkaloid duhana (Nicotiana tabacum i Nicotiana rustica). Učinci nikotina na periferni i centralni živčani sustav posljedica su aktivacije receptora za acetilkolin nikotinskog tipa (tzv. N receptora). U malim dozama depolarizira postsinaptičku membranu u sinapsama autonomnog živčanog sustava kao i prirodni neurotransmiter acetilkolin. U velikim dozama djeluje inhibirajuće jer uzrokuje trajnu depolarizaciju. Male količine nikotina stimuliraju ganglije i uzrokuju izlučivanje kateholamina iz nadbubrežne žlijezde, što ima za posljedicu hipertenziju, povećani tonus gastrointestinalnog trakta i povećanu sekreciju u želucu. Velike doze početno povećavaju krvni tlak, a zatim ga smanjuju zbog blokiranja ganglija i smanjenja koncentracije kateholamina, uz istovremeni gubitak tonusa gastrointestinalnog trakta. Nikotin ima i učinak na središnji živčani sustav. Umjerene doze uzrokuju tremor i respiratornu stimulaciju, a velike doze respiratornu paralizu. Nikotin potiče osjećaj ugode, posebno u ranim fazama pušenja. Nikotin izaziva psihičku i fizičku ovisnost, bez pojave tolerancije. Letalna doza je približno 60 mg. Kronična trovanja uslijed višegodišnjeg pušenja posljedica su toksičnog djelovanja nikotina, ali i drugih štetnih sastojaka u duhanu i duhanskom dimu kao što su katran, alkoholi, amini, nitrozamini, amonijak, oksidi dušika i ugljični monoksid. Zbog toga je izraz "kronično trovanje duhanom" prikladniji nego "kronično trovanje nikotinom". Pušači češće oboljevaju od ateroskleroze, koronarnih bolesti, emfizema, upale dišnih putova, različitih vrsta karcinoma, gastričnog i duodenalnog ulkusa. Pušenje povećava rizik teratogenosti, smanjuje porođajnu masu i povećava smrtnost novorođenčadi, utječe na metabolizam, uzrokuje oštećenje mrežnice i vidnog živca i slabi prirodni zaštitni mehanizam organizma. Terapija ovisnosti o nikotinu uključuje dijagnozu, apstinenciju, terapiju postojećih poremećaja, smanjenje želje za duhanom i sprečavanje recidiva. Terapija uključuje psihoterapiju, nadomjestak nikotina farmaceutskim pripravcima, psihofarmake i akupunkturu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CA Search (Chemical Abstracts)