Pregled bibliografske jedinice broj: 192098
Povezanost patomorfoloških promjena u limforetikularnom tkivu s imunosnim statusom odbijene prasadi oboljele od sindroma kržljanja prasadi
Povezanost patomorfoloških promjena u limforetikularnom tkivu s imunosnim statusom odbijene prasadi oboljele od sindroma kržljanja prasadi, 2005., doktorska disertacija, Veterinarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 192098 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost patomorfoloških promjena u limforetikularnom tkivu s imunosnim statusom odbijene prasadi oboljele od sindroma kržljanja prasadi
(Correlation of pathomorphological findings in lymphoreticular tissue with immune status of porcine multysistemic wasting syndrome diseased weaned pigs)
Autori
Mihaljević, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Veterinarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
07.04
Godina
2005
Stranica
118
Mentor
Valpotić, Ivica
Neposredni voditelj
Lipej, Zoran
Ključne riječi
sindrom kržljavosti odbijene prasadi (SKOP); reakcija lančane polimerae (PCR); protočna citometrija; patološka anatomija; histopatologija
(porcine multisistemic wasting syndrome (PMWS); polymerase chain reaction (PCR); flow cytometry; gross pathology; histopathology)
Sažetak
U cilju istraživanja kliničkih znakova, patološkoanatomskih i histopatoloških promjena u limforetikularnim organima te hematoloških vrijednosti i međuovisnosti histopatoloških promjena u limforetikularnom tkivu s brojem imunosnih stanica u perifernoj krvi istraženo je 20 prasadi oboljele od Sindroma kržljavosti odbijene prasadi (SKOP) pasmine (Landras x Veliki Jorkšir ; F1 x Pietren) dobi 10 tjedana, dok je 10 zdravih životinja iste pasmine i dobi iz drugog uzgoja poslužilo kao kontrola. Istraživanje je pokazalo da se na osnovu anamnestičkih podataka i kliničkih znakova sa velikom sigurnošću mogu se prepoznati životinje oboljele od SKOP-a, te iz površnih preponskih limfnih čvorova reakcijom lančane polimeraze (PCR) izdvojiti dijelove genoma cirkovirusa svinja tip 2 (CVS-2). Nasuprot, hematološkom pretragom i diferencijalnom krvnom slikom ne mogu se uočiti karakteristične promjene u krvnim stanicama koje bi upućivale na infekciju s CVS-2. U prasadi oboljele od SKOP-a ne postoji značajna razlika (p>0, 05) u broju eritrocita, leukocita, hemoglobinu, hematokritu, srednjoj vrijednosti volumena eritrocita (MCV), srednjem sadržaju hemoglobina u eritrocitu (MCH) i srednjoj vrijednosti koncentracije hemoglobina u eritrocitima (MCHC) u odnosu na zdrave životinje. Također, ne postoji značajna razlika (p>0, 05) u postotku segmentiranih i nesegmentiranih leukocita, eozinofilnih granulocita, limfocita i monocita u krvi prasadi oboljele od SKOP-a u odnosu na zdrave životinje. Analiza protočnom citometrijom pokazala je da prasad oboljela od SKOP-a ima značajno (p<0, 05) manju brojnost citolitičkih T-limfocita (Tc), memorijskih T-stanica, aktiviranih pomoćničkih T-limfocita (Th) i Tc-limfocita te monocita u perifernoj krvi. Najčešće utvrđene patološkoanatomske promjene u životinja oboljelih od SKOP-a su kaheksija, generalizirana limfadenopatija, nekolabirana pluća s interlobularnim edemom i intersticijski nefriris, dok u limforetikularnom tkivu istih najčešće histopatološke promjene su limfocitna deplecija, infiltracija makrofagima, proliferacija fibrovaskularne strome i sincicijskih stanica. Svi serumi kontrolnih i pokusnih životinja bili su negativni za protutijela reproduktivnog i respiratornog sindroma svinja (RRSS) i bolesti Aujetzkoga, a za parvovirus svinja (PVS) dokazana je pasivna imunost. Kod prasadi zaražene virusom CVS-2 najčešće sekundarne infekcije bile su bakterijama Streptococcus suis, Brachyspira hyodisenteriae, E. coli, hemolitička E. coli, Pasteurella multocida, Actinobacillus pleuropneumoniae i enterotoksogena E. coli. Stupanj histopatoloških promjena u limforetikularnim tkivima korelira s udjelima i brojnosti subpopulacije limfoidnih i mijeloidnih stanica u perifernoj krvi životinja oboljelih od SKOP-a. Tako limfocitna deplecija u površnim preponskim limfnim čvorovima, timusu i Peyerovim pločama (PP) značajno (p<0, 05) korelira s brojnosti memorijskih T-stanica i monocita, a ona u slezeni i tonzilama s brojnosti monocita. Na isti način, infiltracija makrofagima kao i stvaranje sincicijskih stanica u limfnom čvoru značajno (p<0, 05) koreliraju s brojem Tc-limfocita, memorijskih T-stanica, aktiviranih Tc-limfocita te monocita. Nadalje, utvrđeno je da stupanj proliferacije fibrovaskularne strome u površnom preponskom limfnom čvoru značajno (p<0, 05) korelira s brojem monocita u perifernoj krvi oboljele životinje. Rezultati ovog istraživanja upućuju da je oboljela prasad imunosupresivna, a za što je odgovorna smanjena akivacija imunoloških stanica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Veterinarski fakultet, Zagreb