Pregled bibliografske jedinice broj: 192039
Kako povećati pridobive zalihe nafte i plina u državi Hrvatskoj
Kako povećati pridobive zalihe nafte i plina u državi Hrvatskoj // Zbornik radova, Razrada ležišta, Knjiga 3 / Omrčen, Božidar ; Rajković, Jusuf (ur.).
Zagreb: INA - Industrija nafte, 2004. str. 13-34 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 192039 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako povećati pridobive zalihe nafte i plina u državi Hrvatskoj
(How to Increase Recoverable Reserves of Oil and Gas in Croatia)
Autori
Čikeš, Marin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova, Razrada ležišta, Knjiga 3
/ Omrčen, Božidar ; Rajković, Jusuf - Zagreb : INA - Industrija nafte, 2004, 13-34
Skup
2. međunarodni znanstveno-stručni skup o naftnom gospodarstvu
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 30.09.2003. - 03.10.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Zalihe nafte i plina; Nekonvencionalna ležišta nafte i plina; Distribucija propusnosti ležišnih stijena; Hidrauličko frakturiranje
(Oil and gas reserves; Unconventional oil and gas reservoirs; Distribution of reservoir permeability; Hydraulic fracturing)
Sažetak
Definicija dokazanih zaliha sirove nafte, prirodnog plina i njegovih kapljevina podrazumijeva mogućnost ostvarenja rentabilne proizvodnje u razumnom vremenu, čemu uglavnom mogu udovoljiti tzv. konvencionalna ležišta nafte i plina. Međutim, prema "trokutu resursa" Mastersa i Graya, konvencionalna ležišta predstavljaju samo manji dio ukupnih resursa, dok se daleko veće količine nafte i plina nalaze u nekonvencionalnim, slabo propusnim ležištima. To potvrđuju i studije vjerojatnosti distribucije propusnosti ležišnih stijena, prema kojima konvencionalna ležišta predstavljaju samo 33% ukupnog obujma svih ležišta nafte i plina. No, primjenom postupka hidrauličkog frakturiranja, veći dio slabo propusnih ležišta može se osposobiti za rentabilnu proizvodnju, te tako izravno povećati pridobive (bilančne) zalihe, odnosno konačni iscrpak nafte i plina u otkrivenim ležištima, a time omogućiti i povećanje neotkrivenog pridobivog potencijala u još neotkrivenim ležištima. Ovu tezu je moguće dokazati paralelnom simulacijom protjecanja fluida u ležištu i simulacijom procesa frakturiranja, uz primjenu ekonomskih kriterija. Matematički modeli protjecanja fluida u ležištima s frakturiranom i nefrakturiranom bušotinom, za različite rubne uvjete, omogućuju kvantitativno određivanje kumulativne proizvodnje jedne bušotine za određene ekonomske limite (maksimalni, prihvatljivi radni vijek i minimalnu, prihvatljivu dnevnu proizvodnju). Odabirom modela ograničenog ležišta sa zatvorenom vanjskom granicom, omogućena je usporedivost kumulativne proizvodnje, odnosno konačnog iscrpka frakturirane bušotine s nefrakturiranom. Konkretnim proračunima za odabrane ekonomske limite (40 god. radnog vijeka bušotine i minimalna dnevna proizvodnja od 0.5 m3/d nafte, odnosno 1000 m3/d plina) dokazano je, da se u konvencionalnim ležištima učinak hidrauličkog frakturiranja očituje samo u skraćenju vremena crpljenja (dakle, u poboljšanju ekonomičnosti), dok u svim kategorijama propusnosti nekonvencionalnih ležišta, hidrauličko frakturiranje rezultira povećanjem iscrpka, odnosno pridobivih zaliha. Relativno povećanje je to veće što je propusnost ležišta manja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
