ࡱ> BDA7 IbjbjUU .P7|7|"l@@@@ L dddddddd$ J-ddddd dd   ddd d x dX J*8@^0; ; St. Paul de Vence ili Sv. Just od Labina?  u potrazi za kulturnim turizmom Piae: Daniela Angelina Jelin i U doba globalizacije teako je pronai authohtonu kulturu, izvorni proizvod ili barem originalan projekt. Iako svi turisti ki trendovi pokazuju porast kulturnog turizma, nije lako identificirati destinaciju koja ~ivi i privreuje upravo od tog oblika turizma. Kultura gotovo uvijek ini jednu od komponenti interdisciplinarnog turisti kog sektora no mo~emo li 'na prvu loptu' (ili ak i na drugu) identificirati pravu kulturno-turisti ku destinaciju? Vrlo teako. Ipak, postoje manje destinacije za koje prosje an putnik mo~da i nije uo, ali koje se otkrivaju tek dolaskom u odreenu turisti ku regiju kao sjajni dragulji dostupni tek nekima. Uostalom, kulturni turizam nije masovni turizam pa je ar otkrivanja destinacija sastavni dio sveukupne kulturno-turisti ke igre. Tko ~eli posjetiti kulturnu destinaciju, najprije je mora identificirati. Jedan od takvih gradova je St. Paul de Vence, minijaturni provansalski gradi smjeaten 18 km od Nice prema unutraanjosti. Mo~da nije svjetski poznat, ali kapitalizira od sredstava 2.000,000 milijuna turista godianje. To je prvenstveno grad umjetnika koji ~ive i rade u njemu jer im vlastiti rad u njemu pru~a financijsko uto iate. Golemo tr~iate koje godianje projuri kroz gradi ostavlja zna ajan financijski utisak na lokalno stanovniatvo. Gradi se nalazi na bre~uljku, baa kao i veina istarskih gradia, opasan je zidinama, a tristotinjak stanovnika koji u njemu ~ive u~ivaju sve pogodnosti blage klime, ljepote krajolika, zanimljive povijesti i kona no  turizma. Slavni slikari, od kojih su najslavnija imena svakako Chagall, Matisse, Giacometti i Braque (ali i mnogi drugi), a koji su u Nici djelovali u prvoj polovini 20. st. pred najezdom masovnog turizma uto iate su potra~ili upravo u okolici St. Paul de Vence-a. Svakako treba spomenuti i Chagallov grob uz koji se ve~e pri a koja ak i groblje stavlja na kartu turisti kih atrakcija. Sve to nesumnjivo je utjecalo na orijentaciju gradia prema umjetnicima pa im je grad polako po eo nuditi usluge, uglavnom ugostiteljske. Tako je vlasnik vjerojatno najpoznatijeg restorana u gradiu, La Colombe d'Or nastojao okupiti umjetnike u svojem svratiatu kako bi kod njega troaili novac. Zauzvrat im je otkupljivao slike koje su mu opet poslu~ile za dekoraciju restorana odnosno hotela. Na taj ih je na in pridobio na koriatenje usluga Zlatne golubice, a sebi je priskrbio zavidnu umjetni ku kolekciju. Tko ka~e da privatno lice ne mo~e imati ulogu dr~ave? Osim umjetnika, St. Paul de Vence profitirao je u proalosti od filmskih umjetnika jer je lijep krajolik privla io re~isere koji su filmove snimali baa u tom dijelu Provanse. Tako su slavni glumci kao npr. Ives Montand, Simone Signoret, Fernandel i Lino Ventura ostavili svoj pe at na proalosti, ali i danaanjici gradia koji privreuje na tim 'filmskim' osnovama. Ipak, vizualni dojam koji gradi ostavlja, vjerojatno je najsna~niji kako privla ni tako i potisni faktor koji izaziva totalni osjeaj ugode za boravka u njemu. Ako je turizam prema nekoj neformalnoj definiciji 'bijeg iz stvarnosti', onda je St. Paul pravo pravcato turisti ko odrediate. Strogo definirani kriteriji o ureenju grada doprinijeli su savraenom skladu boja i oblika odnosno odabira objekata turisti ke ponude pa je nemogue naii na neukusno dizajniran, ki ast ili neautohton proizvod. Umjetnici, koji ine sr~ ovog gradia, a njihovi atelieri ispunjavaju prizemni prostor gotovo svake arhitektonski savraeno dizajnirane zgradice, vrlo se esto koriste 'provansalskim' motivima (kao ato su npr. empresi, makovi i masline) i na taj na in promialjeno doprinose razvoju autohtonog kulturno-turisti kog proizvoda. Bilo da se radi o uljima, akvarelu, keramici, porculanu ili nekom drugom likovnom izri aju, provansalski 'atih' jednostavno odiae iz umjetni kih djela. Detalji upotpunjavaju sliku: kerami ki kuni brojevi ili umjetni ki stilizirani natpisi za ateliere, fenjeri od kovanog ~eljeza te kamene fontane i portali u savraenom su skladu s okolinom, a gradska uprava strogo nadzire izgled ulica i trgova propisujui koliko i s kojim proizvodima umjetnik-trgovac smije izii u vanjski prostor ispred vlastitog ateliera. Komercijalizacija umjetnosti je vidljiva, ali je neminovna i pozitivna jer zadovoljava obje strane: umjetniku daje priliku da ~ivi od vlastite umjetnosti, a kupcu-turistu omoguuje posjedovanje originalnih umjetni kih suvenira. Kako bi sva ljepota i sklad ovoga mjesta odnosno proizvoda doala do izra~aja i nou, gradske su se vlasti pobrinule za savraeno osvjetljenje. Podne etvrtaste svjetiljke koje se nalaze podno zidina jednostavno isti u taj gradi kao dragulj na pijedestalu humka na kojem se nalazi i ponovno u turistu stvaraju osjeaj pripadnosti, stapanja s gradiem iz snova. Turisti ka zajednica gradia djeluje po na elu udruge; ujedno je odgovorna za rad Gradskog muzeja, a osnovni joj je zadatak upravljanje turisti kim tijekovima koji prolaze kroz grad. Ona nema ulogu promid~be destinacije kao ato je to uloga veine turisti kih zajednica; za to su se pobrinule slavne osobe iz proalosti grada te okolne destinacije kao npr. Nica i Cannes. Turisti ovdje jednostavno dolaze, ostaju kratko, mo~da svega 2-3 sata, ali savraenost ponude jednostavno ih prisiljava na kupnju odnosno na koriatenje ugostiteljskih usluga. Neovisno o cijeni proizvoda ili usluge, turist se jednostavno ~eli odvojiti od dragocjenog novca kako bi mu bio dostupan barem djeli joa dragocjenije atmosfere. Osnovno na elo turisti ke strategije grada jest zadr~ati lokalno stanovniatvo na ~ivot u gradiu. Sami turisti manje su va~ni, ali opet neophodni za ~ivot domicilnog stanovniatva. Tako 'lokalni' smiju ulaziti automobilom unutar zidina grada, dok je za turiste osigurano vanjsko parkiraliate. Pravo na koriatenje lokalnog boaliata imaju i jedni i drugi, ali u razli itom vremenskom omjeru: domai imaju prednost, a turistima je dopuateno jedino imati nadu u nezainteresiranost domaih kako bi mogli usko iti i osigurati svoj termin za boanje. Na izlazu iz gradia nalazi se i Zaklada obitelji Maeght koja je 1964. osnovana kako bi se javnosti predstavila privatna kolekcija te obitelji. Kolekcija uklju uje djela velikih umjetnika kao ato su Giacometti, Mir, Bonnard, Braque, Chagall, Lger, Kandinsky, Calder, itd. Devet eura otvaraju vrata u jedan potpuno drugi svijet ija unutraanjost i vanjatina djeluju u savraenom skladu. Proto nost turista u Fondaciji je zapanjujua, ali i ugodna. Za uuje, ali istovremeno i veseli velik broj turista mlae dobi ato potvruje promjenu u profilu kulturnog turista: nekada je pravi potroaa  umjetnosti bio stariji kulturni turist, a danas je primjetna sve mlaa dob posjetitelja. Iako se radi o specijaliziranom mladom tr~iatu koje upotpunjuje svoj akolski/studijski program prakti nom nastavom, veseli samoinicijativnost posjeta, bez profesora umjetnosti te uz zainteresirane rasprave mladih ljudi o samim umjetni kim djelima. Ne potvruje li to isplativost dugoro nog ulaganja upravo u kulturni turizam? Upravo s takvim poticajem, predstavnici projektnog tima Labin Art Republike uputili su se na studijsko putovanje u ovaj francuski gradi. Nevjerojatna fizi ka sli nost odmah je povezala Labin sa St. Paul de Vence-om, a zavidne milijunske brojke turisti kih posjeta potakle su Labinjane na u enje iz tue prakse. Stoga su predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora zajedni ki pokuaali nau iti poneato iz iskustva francuskih kolega ato e se zasigurno reflektirati na uspjeanost projekta Labin Art Republike. Iako Labin nisu u proalosti posjeivali ni veliki strani umjetnici i ni filmaai kako bi mu osigurali budunost, injenica je da Labin danas ima aktivnih umjetnika koji su ovdje roeni i ostavljaju povijest ovome gradu. Labin mo~da ne mo~e profitirati od blizine Nice, ali je vrlo vjerojatno da bi Rabac mogao biti labinska Nica. Postojee labinske ateliere uz ne puno truda moglo bi se ukrasiti originalnim umjetni kim natpisima, grad okititi uniformnim, ali umjetni ki stiliziranim kunim brojevima, joa bolje rijeaiti osvjetljenje grada odnosno samih ateliera, propisati pravila izlaganja odnosno kriterije odabira kulturno-turisti kih proizvoda i suvenira. I Labin, baa kao i St. Paul poatuje lokalno stanovniatvo i prvenstveno mu je bitna dobrobit koju stanovniatvno mora u~ivati, a turisti ka orijentacija Labina dobra je kako za turiste, tako i za lokalno stanovniatvo. Istra je ve po pitanju agroturizma ve u ila iz stranih iskustava i napravila udo u tom obliku turizma komplementirano s vinskim cestama i prirodnom baatinom. Nema razloga da isto ne iskoristi i po pitanju kulturnog turizma. Bitno je ustrajati, jer najpametnije ulaganje je dugoro no ulaganje. A s kulturom se ne mo~e poigrati 'na brzaka'. T h 55I6]mHsHmHsH5CJ\mHsH5\')r/3;hFI$a$I,1h. A!"#$%  iL@L Normal$7dh`7a$CJ_HaJmH sH tH <A@< Default Paragraph Font6>@6 Title$a$5CJ\mHsH"PLMmnv t 4!"00000000000000I%I&I'LMmn45DF=BD!"[\ !!"KMlnuv  s t D\3!4!""DANIELA0D:\Users\Daniela\Croturizam\St.Paul de Vence.doc@BB( B("0060<UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1hOfڊ9z<!0d"2StDANIELADANIELAOh+'0h  $ 0 <HPX`SttDANIELAANIANI Normal.dotDANIELA57IMicrosoft Word 9.0@3@Y!*@잶*z՜.+,0 hp|  IMO<" St Title  !"#$%&'(*+,-./02345678:;<=>?@CRoot Entry F*E1Table)WordDocument.PSummaryInformation(1DocumentSummaryInformation89CompObjjObjectPool**  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q