╨╧рб▒с>■  bd■   a                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                ье┴7 °┐FhbjbjUU .x7|7|─.E      lHHH"jЖЖЖЪ╘╘╘╘ р$ЪЯ╢&&&&&ОРРРРРР$U uИ┤еЖ&&&&&┤ьЖЖ&&Yььь&dЖ&Ж&Оь&ОьоьЪЖЖЪ& 04f!*┼Ъ:╘К bЪЪЇo0ЯЪ¤ь¤ЪьЪЪЖЖЖЖ┘Kreativni turizam i hobby turizam Piae: Daniela Angelina Jelin i Sve vea segmentacija turizma u posljednjih je dvadesetak godina dovela do usko specijaliziranih oblika turizma meu kojima je i kulturni turizam. Kako je kulturni turizam antonim za masovnost, broj turista koji je zainteresiran za kulturu nije velik. Ipak, studije koje su ciljale na otkrivanje profila kulturnog turista pokazale su da su kulturni turisti uglavnom obrazovaniji individualni putnici koji ostvaruju prili no visok financijski promet jer viae zarauju u svojim domicilnim zemljama pa analogno tome troae viae novca u hotelima, restoranima i openito kupuju viae. To je trebalo dokazati isplativost ulaganja u kulturni turizam iako je bilo jasno da se radi o usko specijaliziranom tr~iatu relativno malog broja, tzv. tr~ianoj niai. Koncept tr~iane niae uglavnom je podrazumijevao dodanu vrijednost nekog osnovnog tr~iata. Tako je npr. masovni turizam ozna avao osnovnu turisti ku ponudu, a kultura ili sport npr. bile su dodane vrijednosti te iste destinacije. No, uza sve promjene koje se zbivaju na turisti kom odnosno globalnom tr~iatu, mijenja se i koncept tr~iane niae. Naime, pokazalo se da je esto upravo tr~iana niaa ta koja ima snagu stvaranja imid~a destinacije odnosno identificirajueg branda. Mnoge destinacije koje se prije uope nisu nalazile na turisti kim kartama, zahvaljujui tr~ianoj niai postale su dobro prodavane destinacije u okviru usko specijaliziranog turisti kog tr~iata. Stoga su se tr~iane niae po ele promatrati kao jedinstveni proizvodi jer upravo su niae te koje po inju prodavati odrediate, a ne obratno. To je otvorilo vrata mnogim kulturnim ustanovama odnosno odrediatima koji su imali potencijalan kulturni proizvod, a samo je vjeatina bila potrebna da se on pretvori u prepoznatljivi brand. Pojam turizma u teorijskim se studijama esto pojavljuje u paru s pojmom slobodnog vremena. I u praksi je poveznica izmeu ta dva pojma o ita jer ovjek putuje u periodu vlastitog slobodnog vremena. Tako jedan od najpoznatijih sociologa turizma, John Urry na zanimljiv na in turizam definira kao iskustvo modernog druatva koje pretpostavlja sustav druatvenih i znakovnih aktivnosti koji smjeata modalitete putovanja u kontrastne termine. Prema toj zanimljivoj definiciji koja turizam sagledava iz semioloake perspektive, turizam se temelji na seriji opozicija. Osnovna opozicija jest  otii - vratiti se , pri emu je  otii na in ~ivota koji sa injava moderno iskustvo. Ujedno ozna ava poboljaane uvjete ~ivota, koje donosi postmoderno vrijeme. Dakle, te binarne opozicije su slijedee (pri emu prvi stupac ozna ava ovjeka na odmoru, a drugi ovjeka kod kue): slobodno vrijemeproizvodno vrijemeputboravakiivraati se/ostati(ne)plaeni odmorplaeni radpotroanjaproizvodnjavidjetine vidjetiu~ivatine u~ivatisakupljatine sakupljati znakove U skladu s navedenim opozicijama, turizam se svodi na jednu osnovnu razliku izmeu  obi nog i  neobi nog , ili joa bolje, izmeu  svakodnevnog i  nesvakidaanjeg . Promjene u danaanjem druatvu koje su nastale u proizvodnji, sve vea industrijalizacija, a posljedi no i vea zarada, otvorile su prostor za sve viae slobodnog vremena koje se esto koristi i za putovanja. Slobodno vrijeme, kultura i turizam zasnivaju se na racionalizaciji posla. Poveana racionalizacija posla stvara viae slobodnog vremena i nove mogunosti potroanje tog vremena, u~ivanje u njemu, poboljaanu rekreaciju, viae vremena za kulturu i putovanje. Te promjene imaju utjecaj ne samo na samo putovanje, a tako posljedi no i na turisti ki sektor, ve i na slobodno vrijeme koje ovjek provodi kada nije na putovanju, ve je kod kue. Odreene studije navode prili an broj ispitanika koji sudjeluju u raznim aktivnostima u slobodno vrijeme kao ato su npr. odlazak u kino, sportske aktivnosti, kompjutorski hobiji, ples, crtanje, poezija, tkanje, fotografija, kreativno pisanje, keramika, izrada nakita, kupnja umjetnina, pjevanje, itd. Takoer, brojni su napisi i studije koji pokazuju kako sudjelovanje u raznim kreativnim radionicama izaziva izuzetno zadovoljstvo u ovjekovom psiholoakom ~ivotu. Stoga se umjetnost esto rabi u lije ni kim tretmanima jer ima pozitivan u inak na ovjekovo ope stanje. Ipak, nema mnogo studija koje bi 'slobodno vrijeme' svrstavale kao osnovnu sastavnicu oblikovanja zna enja koje ljudi pridaju svojim ~ivotima, kao ato su to u druatvenim znanostima npr. pojmovi 'rada', 'obitelji' ili 'religije'. No, u modernizmu slobodne aktivnosti i kulturna potroanja dobivaju izuzetno bitno zna enje. Postmoderno vrijeme ne vidi viae oatre granice u organizaciji spola, rada i slobodnog vremena. Prostor rada i prostor slobodnog vremena stapaju se u jedno, a stroga podjela izmeu tih prostora viae ne postoji. U moderno vrijeme, ljudi su u potrazi za slobodnim vremenom kako bi iskusili kreativno obrazovanje i kreativni rast, a rad postaje sredstvo pomou kojeg se ti ciljevi financiraju. Kako je primijeena sve vea kreativna upotreba slobodnog vremena, analogno tome primijeen je i porast kreativne industrije. Na tr~iatu je prisutan sve vei broj specijalisti kih trgovina koje nude viae ili manje komercijalne potrepatine za razvoj vlastitih kreativnih sposobnosti, a u izdava koj djelatnosti primijeena je ekspanzija hobisti ke literature. Spoj turizma i kreativnosti mogua je dobitna kombinacija pa se u ovom sektoru vide pomaci ka joa segmentiranijoj ponudi  tzv. kreativnom turizmu. 2003. godine Crispin Raymond u novozelandskoj regiji Nelson-Tasman osniva organizaciju pod imenom Creative Tourism New Zealand ime ova ve u praksi poznata turisti ka forma dobiva i svoj poslovni oblik. Raymond kreativni turizam definira kao oblik turizma koji se razvio iz kulturnog turizma, a uklju uje u enje osobite vjeatine za vrijeme godianjeg odmora koja pripada kulturi receptivne zemlje odnosno zajednice. Kreativni turisti razvijaju svoj kreativni potencijal, pribli~avaju se lokalnom stanovniatvu aktivno sudjelujui u radionicama i obrazovnim iskustvima koji ocrtavaju kulturu odmorianih destinacija. Radi se, dakle o su~enoj tr~ianoj niai unutar kulturnog turizma koja je u potpunosti u skladu s postmodernisti kim konceptom turizma jer promi e iskustvene aktivnosti. Mnoge turisti ke agencije danas nude takve kreativne programe koji uklju uju te ajeve crtanja/slikanja, izrade predmeta od keramike, kuhanja i sl. No, Raymondova definicija kreativnog turizma inzistira na u enju osobite vjeatine koja pripada kulturi receptivne zajednice ato s prethodno navedenim agencijskim paketima esto i nije slu aj. Ipak, svaki turisti ki boravak izvan stalnog mjesta prebivaliata koji uklju uje vlastitu izradu odreenih predmeta ili u enje nove vjeatine kreativni je izraz turista pa ga mo~emo smatrati kreativnim turizmom. U enje o lokalnoj kulturi i izrada predmeta lokalne kulture imat e, naravno, veu promid~benu vrijednost u postmodernisti kom shvaanju turizma. Joa jedan usko specijalizirani oblik kulturnog turizma je hobby turizam. Hobi se obi no definira kao rekreativna aktivnost u slobodno vrijeme. On se prakticira iz interesa i u~ivanja, a ne iz financijskih pobuda. Primjerice, to su sakupljanje, izrada, popravljanje, sport i obrazovanje u kasnijoj ~ivotnoj dobi. Bavljenje hobijem mo~e razviti va~ne vjeatine, znanja i iskustvo, a osnovni cilj bavljenja hobijem je osobno ispunjenje. Hobijem se, dakle ovjek bavi u slobodno vrijeme koje se mo~e poklapati s vremenom godianjeg odmora, ali i ne mora. Uobi ajenije je hobi prakticirati u slobodno vrijeme koje je opozicija radnom vremenu, a ne podudara se s vremenom godianjeg odmora. Va~na karakteristika hobija, dakle, o ituje se u zadovoljstvu koje bavljenje njime pru~a pa se esto dogaa da rad postaje sredstvo financiranja hobija. Hobi se ne prakticira iz financijskih pobuda, ve naprotiv, esto upravo bavljenje njime zahtijeva dodatna financijska ulaganja. Neki autori, kao npr. Robert Stebbins idu i dalje pa samom kulturnom turizmu daje karakteristike hobisti ke aktivnosti. Tako ga definiraju kao sustavnu i pasioniranu potragu za znanjem kao takvim i to u slobodno vrijeme. Takvi hobisti imaju kao glavni cilj sakupljanje airokog, dubokog i ne-tehni kog znanja i razumijevanja npr. nekog umjetni kog stila, kuhinje, jezika, kulture, povijesti, regije svijeta. Veina njih sakuplja saznanja o podru ju svog interesa iz knjiga, asopisa i novina. No, itanje mogu zamijeniti i izravnom participacijom u aktivnostima koje se ti u njihove razbibrige. Ipak, neki oblici kulturnog turizma nisu hobi. Putovanje radi izravne participacije Stebbins naziva ozbiljnom slobodnom aktivnoau samo ukoliko je potraga za znanjem sustavna i trajna. Naime, hobi je motiviran intenzivnim interesom koji se odr~ava godinama, a ne samo za vrijeme dva ili tri tjedna godianjeg odmora. Stoga turiste koji se odreenom aktivnoau bave samo za vrijeme godianjeg odmora ne mo~emo nazvati hobistima, ve tzv. kulturnim amaterima odnosno sudionicima u povremenim slobodnim aktivnostima. Iako su aktivnost i potraga za participacijskim iskustvom neophodni uvjeti turizma secifi nog interesa, ipak nisu dovoljni da bi zadovoljili osobine kulturnog turizma kao hobisti ke aktivnosti. Prema tome, kulturni amater nije hobist, a kulturni turist jest. Prema Stebbinsu, mo~emo razlikovati dva tipa kulturnog turista. Opi kulturni turist posjeuje razli ite zemlje, regije, gradove, sudjelujui u nekim od kulturnih oblika prije spomenutih. Njegova se  karijera razvija u skladu s akumuliranim znanjem i iskustvom, koje se opet inkorporira u sklop osobnih generalizacija o stranim kulturama. To rastue kulturno znanje poveava se u skladu s poveanjem prakti nog znanja, uklju ujui u enje o tome kako se odnositi s lokalnim ljudima i kako sudjelovati u svakodnevnim aktivnostima u nepoznatoj okolini. I kulturna i prakti na zaliha znanja turista je eklekti ka, sastavljena od ideja koje turist ima o lokalnoj umjetnosti, narodnom ~ivotu, ~ivotnim stilovima, povijesti, a onda se i proairuje usporeujui s lokalitetima koje je turist prethodno posjetio. Specijalizirani kulturni turist koncentrira se na jedan ili mali broj lokaliteta ili kulturnih entiteta. Takav turist kontinuirano posjeuje odreeni grad, regiju ili zemlju u potrazi za airokim kulturnim razumijevanjem tog odreenog mjesta, ili posjeuje razli ite gradove, regije ili zemlje u potrazi za primjerima neke odreene vrste umjetnosti, povijesti, festivala ili muzeja. Oba tipa turista izbjegavaju komercijalizaciju predmeta svojih prou avanja. Kreativni turizam, dakle u okviru putovanja odnosno boravka u receptivnoj destinaciji uklju uje kreativno u enje o lokalnoj kulturi, a sama izrada lokalnih predmeta/u enja lokalne vjeatine nije nu~no bila potisni ili tzv. push faktor. Takav turist mo~e krenuti na putovanje upravo stoga jer ga privla i taj kreativni aspekt no eai je slu aj da kreativni turizam ispunjava ulogu tr~iane niae: osnovna motivacija za putovanje je upoznavanje odreene destinacije, a kreativni programi pru~aju se kao dodatna ponuda. Kreativni aspekt ovdje, dakle, mo~e imati izra~eni privla ni ili tzv. pull faktor, ali nije i jedini. Povu emo li paralelu sa Stebbinsovim podjelama, kreativni turizam odgovarao bi kulturnom amaterizmu, dakle ne-hobisti koj aktivnosti. Hobby turizam ima izraziti push karakter jer hobisti putuju kako bi upoznali istomialjenike odnosno predmete bavljenja, a izbor destinacije je esto sekundaran. On u pojedinim slu ajevima mo~e igrati va~nu ulogu, no uglavnom je sekundaran. Primarna motivacija je sam hobi. Prema tome, promjene koje su o ite u svakodnevnom ~ivotu potroaa a utje u i na njegovo ponaaanje, interese i motivaciju na putovanju. Spremnost na sve veu segmentaciju odnosno specijalizaciju turisti ke ponude postaje nu~nost. Vremena kvantitativnog turizma pripadaju proalosti, a te~ak put kvalitativnog turizma tek nam predstoji. Sigurno je ipak da vrhnje ubiru oni koji ustraju na kreativnosti.  Te su studije npr.: Spring, Jane (1991). Culture on Holiday: A Survey of Australian Domestic TouristsТ Cultural Participation, December 1990 - April 1991. Redfern, Australia Council, Policy & Research, Strategic Development Unit, 33 pp. i Who are the cultural travelers? In: The Historic/Cultural Traveler, 2003 Edition. Travel Industry Association of America (TIA) and Smithsonian Magazine.  HYPERLINK "http://www.nasaa-arts.org/artworks/culture_profile.shtml" http://www.nasaa-arts.org/artworks/culture_profile.shtml  Npr. Swansea kao grad velЪkog pjesnika Dylana Thomasa ili Rijeka sa svojim Karnevalom.  Npr. Participation in Various Leisure Activities, by Sex and Age (1997). Bureau of the Census. U.S. Department of Commerce.  Npr. Klein, Erica Levy (1994). Better Ways to Spend Time While Recuperating. Health Confidential. Vol 8/9, 10-12 str.; Sellers, Patricia (1997). The BossТs Other Life. Fortune. Vol 136/10, 156-166 str.; Spencer, Paula (2004). The Artist Within. WomanТs Day. Vol 67/16, 96-98 str.  Pod ovim pojmom ne podrazumijeva se istra~iva ki termin koji bi odgovarao pojmu  kulturnih industrija odnosno tzv.  experience industry ve industrije koja  obi nim graanima omoguuje razvijanje vlastitih kreativnih sposobnosti (npr. slikarska platna, boje, potrepЪtine za izradu nakita, decoupage, gips, glina, itd.). DЖШЪ466D╝▐А╩Є Ї t#v#╨+╥+и.╠.Ф/╠/v0x0└67╬:ш:ь:┬>NGКGьIJ L M4M╘RS$X,X·Z[|\Д\ИaКa▐a_b╢b╒b╓b┌bcOcPcЦcЧcШc╨c╤c╥c╙c+d,d2dmdйdкd╩dЎdNPX···їїїєцц{4цц{\цk$$IfЦl╓╓0╕╘░  ╓0      Ў6╓  ╓  ╓  ╓  4╓ laЎt $Д$If`Дa$$a$$a$ИaEh■■X|~в║╝╨шъ·"8:PЄЗ|ЄЄЗ\ЄЄЗPЄЄЗPЄЄЗИЄk$$IfЦl╓╓0╕╘░  ╓0      Ў6╓  ╓  ╓  ╓  4╓ laЎt $Д$If`Дa$P|~А╩dJ%╪*╨.ь4Z:ь:╝=тA LЄЗБ|||||||||||$a$Д`Дk$$IfЦl╓╓0╕╘░  ╓0      Ў6╓  ╓  ╓  ╓  4╓ laЎt $Д$If`Дa$ L╘RhVF\h^ЖaИa╥c+dйd├eDhEhFh·····°єёёёё°°$a$$a$ ,1Рh░В. ░╞A!░Й"░Й#РЙ$РЙ%░░─░─ Р─YD╨╔ъy∙║╬МВкKй 9http://www.nasaa-arts.org/artworks/culture_profile.shtmlр╔ъy∙║╬МВкKй rhttp://www.nasaa-arts.org/artworks/culture_profile.shtml i8@ё 8 NormalCJ_HaJmH sH tH <A@Є б< Default Paragraph FontP■O!ЄP bodytekst  ╞;¤ДД7dh^Д`Д7 aJmHsHH@H Footnote TextД7dhдx`Д7CJaJ8&@в8 Footnote ReferenceH*JR@"J Body Text Indent 2Дdрдx^Д.U@в1. Hyperlink >*B*ph L+@BL Endnote Text$Д7dрдx`Д7a$CJaJLy║ш 4gх DG 4 x    "BC v З Ъ Ы Я з и м ╛ ┐ ╤ ▌ ▐ ш Ї ї ¤     ( > ? @ х ▓ еlhv-v▐ё$j'4)#,4-├. 4Р0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААб0ААг0ААС0ААб0ААг0ААС0ААб0ААг0ААС0ААб0ААг0ААС0ААб0ААб0ААС0ААб0ААг0ААС0ААб0ААг0ААС0ААб0ААб0ААС0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААР0ААШ0ААFh6XP LFh79:;Eh8Л╙ GX Д!"BCLN абйк"#oqЧШЪ Ы з и ╛ └ ▌ ▐ Ї ї    > B H K T U ` b i m r s u v { | Г Д Л М Т Ф Ы Э Ю а й м п ░ │ ┤ ╣ ╗ ┴ ├ ╧ ╤ ╥ ╘ т х y{║╝∙·LM[\mnєЇ+-./шыfh▒▓цчыь34;<ДЕtvab┼!╞! # #Е$Ж$Ъ$Ы$%%Й'К'****i+j+}+Б+В+И+К+B,C,. .├.─.╔.╦.╠.╙.╘.╫.a/h/│/┤/╦/╘/Ё/°/╘0╫0с0ф0ъ0ё0Є0·0√011 1 1 11111111)1-101л1о1 2222\2_2p2s2н2░2╛2┴2╔2═2╬2╘2╒2╫2╪2х2щ2ї2Ў2№2¤23333333 3*3,3334373O3R3S3]3^3b3d3k3m3v3w3А3Б3Л3М3Х3Ц3а3б3м3о3▒3│3╝3╜3├3┼3╔3╦3╓3╫3┘3┌3р3с3ч3·3 344 4!"AC  u v Ж З Щ Ы Ю Я ж и л м ╜ ┐ ╨ ╤ ▄ ▐ ч ш є ї № ¤      ' ( = s u х ▒ ▓ деklghuv,-uv▌▐Ёё$$i'j'3)4)}+Э+",#,3-4-┬.─.╫.┘.│/╣/ 1 1-1u1v1Л1М1и1<2R2Н2Я2а2м2╛2┴2:3D3 4333333333333  DANIELAAD:\Users\Daniela\Croturizam\Kreativni turizam i hobby turizam.docDANIELA|C:\Documents and Settings\DANIELA\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Kreativni turizam i hobby turizam.asdDANIELA|C:\Documents and Settings\DANIELA\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Kreativni turizam i hobby turizam.asd v З Ъ Ы Я з и м ╛ ┐ ╤ ▌ ▐ ш Ї ї ¤     ( > ? ├.─.├2 4 @А}+}+( W}+}+а #$*/─2─3 4РРР РРРР.РJРLРXР─@РfР╨@  Unknown            GРюЗz А Times New Roman5РАSymbol3&Рю Зz А Arial"qИЁ╨hЕrТ&LГУf:├П&R!ЁЙЙ┤┤ББ20dZ/2ГQЁ  !Kreativni turizam i hobby turizamDANIELADANIELA■ рЕЯЄ∙OhлС+'│┘0ИРШ─╨рь°  ( D P \hpxАт"Kreativni turizam i hobby turizamosreaDANIELAANIANI Normal.dotuDANIELA21IMicrosoft Word 9.0 @▄=@ЖCt┼@([!*┼├П&■ ╒═╒Ь.УЧ+,∙оD╒═╒Ь.УЧ+,∙оL hp|ДМФ Ьдм┤ ╝ ътIMORZ/а "Kreativni turizam i hobby turizam TitleЇ 8@ _PID_HLINKSтAм5R9http://www.nasaa-arts.org/artworks/culture_profile.shtml  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<■   >?@ABCD■   FGHIJKLMNOP■   RSTUVWX■   Z[\]^_`■   ¤   c■   ■   ■                                                                                                           Root Entry         └FP╒%f!*┼eАData             =1Table        E¤WordDocument    .xSummaryInformation(            QDocumentSummaryInformation8        YCompObj    jObjectPool            P╒%f!*┼P╒%f!*┼■                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                           ■       └FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8Ї9▓q