|
|  |
 Znanost:
<<< Natrag |
| ANA BEDALOV, ASTROFIZIČARKA, ČLANICA ISTRAŽIVAČKE GRUPE KOJA JE PO PRVI PUT IZRAVNO SNIMILA PLANET IZVAN SUNČEVOG SUSTAVA |
Novih uzbudljivih svjetova bit će sve više!
|
Novinari
su zvali sa svih strana svijeta i pitali »Jeste li stvarno našli taj
planet ili je to prvoaprilska šala?«. Unatoč tome isti dan su objavili
vijest Space.com i Cnn.com na svojim web stranicama. Važnost otkrića je
po prvi put snimanje izravne fotografije ekstrasolarnog planeta. Ono
što me sad veseli je da je ovo početak nove ere izravnog otkrivanja
planeta oko drugih zvijezda
Razgovarao Duje BONACCI
|
Prije
desetak dana objavljena je vijest o izravnoj snimci planeta izvan
sunčevog sustava koja se našla u udarnim terminima i na naslovnicama
najvećih svjetskih medija. To epohalno znanstveno dostignuće rezultat
je rada grupe znanstvenika s Instituta za astrofiziku u Jeni (Njemačka)
čija je članica i hrvatska astrofizičarka, 27-godišnja Kaštelanka Ana
Bedalov.
Vijest da je grupa prof. dr.
Neuhaeusera, u kojoj ste vi doktorski student, uspjela izravno snimiti
planet izvan sunčeva sustava u svijetu astronomije odjeknula je kao
bomba. Možete li nam iz prve ruke reći kakve ste reakcije doživjeli vi
unutar grupe?
– Meni osobno je ovo sjajno i
vrijedno iskustvo vidjeti iz prve ruke kako se radi vrhunska znanost.
Iako smo prvu sliku planeta napravili još u lipnju 2004. do danas smo
se borili s raznim kriterijima koje je trebalo zadovoljiti da bi
dokazali da je to planet. Bilo je trenutaka od euforije i uzbuđenja,
npr. kad smo u kolovozu dobili prvi spektar planeta, pa do
razočaranosti i tjeskobe dok smo se 5 mjeseci »natezali« s
recenzentima. Članak je od recenzenata prihvaćen u znanstveni časopis
Astronomy and Astrophysics, 28. ožujka, no tek je u četvrtak 31. ožujka
poslan na javnu arhivu znanstvenih članaka. Stjecajem okolnosti ispalo
je da je tamo objavljen na 1. travnja. Mnogi su bili skeptični oko
vijesti zbog toga. Novinari su zvali sa svih strana svijeta i pitali
»Jeste li stvarno našli taj planet ili je to prvoaprilska šala?«.
Unatoč tome isti dan su objavili vijest Space.com i Cnn.com na svojim
web stranicama. Važnost otkrića je po prvi put snimanje izravne
fotografije ekstrasolarnog planeta. Ono što me sad veseli je da je ovo
početak nove ere izravnog otkrivanja planeta oko drugih zvijezda i da
će posla i novih uzbudljivih svjetova biti sve više!
Iako su mediji očito prepoznali kako se radi o epohalnom zn
PROJEKT »NEBO NA POKLON«
Uz
vaš profesionalni rad u astronomiji, kao voditeljica projekta »Nebo na
poklon« ujedno radite i na približavanju astronomije hrvatskim
osnovnoškolcima. Projekt je već zašao u drugu godinu, dakle reklo bi se
da je uspješan.
– Interes za »Nebo na poklon«
je nadišao moja očekivanja već lani u tijeku pilot faze. Cilj projekta
je kroz astronomiju, kao prvog koraka u znanost, omogućiti učenicima
osnovnih škola RH da kroz male i samostalne projekte naprave prve
korake u znanstvenom istraživanju. To ostvarujemo kroz besplatnu
posudbu teleskopa školama tijekom nastavne godine, te obuku nastavnika
za rad s teleskopima. Ove godine je u projekt uključena 51 škola više
od 500 učenika iz cijele Hrvatske. U rad na projektu je uključeno preko
30 astronoma amatera, a na ljeto planiramo okupiti najbolje učenike s
projekta na ljetnoj školi koju će voditi hrvatski profesionalni
astrofizičari iz svijeta i domovine. Za sljedeću školsku godinu bi
željeli u projekt uključiti i još više škola, ali za to trenutačno još
nemamo tehničkih mogućnosti. Pokušavamo osigurati osnovne financije i
opremu (teleskope) te smo u potrazi za komorom za naparivanje
teleskopskih zrcala što bi nam omogućilo izradu velikog broja teleskopa
za škole sudionice u projektu. Za kraj bih još spomenula kako sam i ja
svoj put prema profesionalnoj znanosti započela kroz amatersku
astronomiju pa svoj angažman u ovom projektu vidim kao neku vrstu
zahvale onima koji su me podržavali u »snovima«. |
anstvenom dostignuću, ipak uglavnom nisu prenosili pojedinosti o kakvom se točno planetu radi.
– Ime planeta je »GQLup b« (malo »b« je oznaka za planet). Planet je
plinoviti div otprilike duplo veći od Jupitera i orbitira oko zvijezde
GQLup na udaljenosti oko 100 puta većoj od one između Zemlje i Sunca.
Zvijezda GQ Lup se nalazi u zviježđu Vuka, a udaljena je od nas oko 450
godina svjetlosti. Planet ne sjaji vlastitom svjetlošću već je samo
obasjan svjetlom zvijezde. I zvijezda i planet su još vrlo mladi i u
razvoju. U toku nastanka planetarnog sustava i zvijezda i planet su
dosta sjajniji nego u kasnijim fazama razvoja. Baš zbog toga se prof.
dr. Neuhauser odlučio za promatranje vrlo mladih zvijezda, koje će
jednog dana postati slične našem Suncu. Strategija se pokazala dobrom.
U
radu u kojemu je vaša grupa objavila ove rezultate nalazi se i
fotografija tog planeta uz matičnu mu zvijezdu. No samo snimanje sirove
fotografije bilo je tek malen djelić posla i to na samom njegovom
početku.
– Da, samo je istraživanje bilo
prilično veliki posao. Prva fotografija je snimljena u lipnju 2004. na
Opservatoriju Paranal u Čileu, teleskopom Yepun. Paranal je ESO-ov
(European Southern Obsetrvatory) opservatorij gdje se nalazi najbolji
optički teleskopski sustav na svijetu. I to je tada bio samo jedan od
»kandidata«. Potom smo iskoristili javno dostupne prijašnje snimke
zvijezde japanskog teleskopa Subaru i američkog svemirskog teleskopa
Hubble. Pokazali smo da se »točkica« pomiče zajedno sa zvijezdom tj. da
su u orbitirajućem sustavu. Sljedeći je korak bio napraviti spektar
»kandidata« pomoću teleskopa na Paranalu. Prvi spektar smo dobili u
kolovozu i kada smo na temelju njega naslutili da se radi o objektu
»male mase«, tj. planetu, oduševljenju nije bilo kraja. Potom su
uslijedile mukotrpne obrade podataka, teorijske simulacije iz kojih se
procjenjuje masa objekta, simulacije i detaljne obrade spektara,
računanje astrometrijskih podataka, te detaljna studija same zvijezde
GQ Lup. Sve te podatke je trebalo objediniti u znanstveni rad. Kad smo
u listopadu 2004. poslali članak na recenziju znanstvenom časopisu
A&A svi smo bilo uzbuđeni i očekivali objavljivanje u roku od
nekoliko tjedana. Međutim, recenzenti nisu bili »milosrdni«, vraćali su
nam članak nekoliko puta, te tražili daljnje studije i dokaze, pomalo
zavlačili objavljivanje raznoraznim zahtjevima. Ipak, na kraju je
članak prihvaćen, te objavljen skoro 5 mjeseci nakon što smo ga
prijavili.
I za kraj, razmišljate li o profesionalnom povratku u Hrvatsku u budućnosti i čime biste taj povratak uvjetovali?
– Volim reći da iz Hrvatske nisam ni otišla, pa se nemam što ni
vraćati. U Hrvatskoj sam uvijek vidjela mogućnosti kako djelovati i
raditi pa tako i danas kroz »Nebo na poklon«, a u budućnosti ću rado
pripomoći oko izvođenja studija astrofizike u Splitu i kroz sve druge
projekte koji mi budu zanimljivi. Boravak u Njemačkoj gledam kao
investiciju u sebe i svoje znanje i vještine. Kud ću poslije doktorata
- još ne znam! Ali sam uvjerena da nikad neću »otići« iz Hrvatske. |
 |
|
| 
|
 Crna kronika: |
Vandali oštetili grob Mladena Delića
|
| ZAGREB
– Nepoznati vandali u noći sa subote na nedjelju oštetili su 26
nadgrobnih spomenika na jugoistočnom dijelu zagrebačkog groblja ... |
| Otoci: |
Koze izgubile borbu s ovcama
|
| PAG
– Na početku 20. stoljeća na Pagu se uzgajalo oko pet tisuća koza, pa
je kozarstvo činilo gotovo četvrtinu otočnog stočarstva. No, ... |
| Svijet: |
Pomirba dva azijska diva
|
| NEW DELHI
– Indija i Kina, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, dogovorile su
se u ponedjeljak da će uspostaviti »strateško partnerstvo« u ... |
|
PRETRAŽI: