Naslov
Napajanje aluvijalnih vodonosnika sjeverne Hrvatske kroz slabije propusne krovinske naslage
(Alluvial aquifer recharge through semipermeable covering deposits in northern Croatia)

Autori
Brkić, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.05

Godina
1999

Stranica
157

Mentor
Urumović, Kosta

Ključne riječi
vodozadržnik; mjerilo učinka promatranja; lokalni i regionalni hidrogeološki uvjeti; metode ocjene napajanja vodonosnika
(aquitard; scale effect; local and regional hydrogeological conditions; methods of aquifer recharge)

Sažetak
Kvartarni aluvijalni vodonosnici sjeverne Hrvatske nalaze se unutar velikih sedimentacijskih bazena pridravske i prisavske ravnice. Na njihov su nastanak s jedne strane utjecali tektonski pokreti tijekom neogena i kvartara, a s druge strane klimatske prilike u kvartaru. Budući da su ovi vodonosnici glavni izvor vodoopskrbe sjeverne Hrvatske, poznavanje njihovog napajanja osnovni je element učinkovitog gospodarenja vodama. U radu je definirana geometrija prostiranja kvartarnih aluvijalnih vodonosnika, te njihovi rubni uvjeti. Posebna je pozornost posvećena analizi litološkog sastava i hidrauličkih svojstava pokrovnih polupropusnih naslaga (vodozadržnika) preko kojih se odvija napajanje dublje položenih vodonosnika. Proces napajanja vodonosnika razmatran je kroz mjerilo učinka promatranja (scale effect). Veličine napajanja su analizirane kroz rezultate dobivene različitim metodama: od neposrednih mjerenja na terenu do regionalnih matematičkih modela vodonosnika. Ovisno o rubnim uvjetima vodnosnika napajanje aluvijalnih vodonosnika procjenjeno je 10-20 % prosječnih godišnjih padalina u središnjim i istočnim dijelovima ravnica, dok u zapadnim dijelovima može premašivati i 40 %. Većina metoda ocjene napajanja vodonosnika pod snažnim je utjecajem lokalnih obilježja zbog čega su rezultirajući iznosi efektivne infiltracije točkastog karaktera. Da bi se koristile pri ocjeni napajanja vodonosnika nužno je provesti njihovu regionalizaciju u skladu s geološkim i hidrogeološkim prilikama, i vodeći računa o korištenju tla. Jedina realna osnovica za racionalno gospodarenje podzemnom vodom je proučavanje napajanja vodonosnika u regionalnom mjerilu, za što sve razmatrane metode mogu dati vrijedne ulazne podatke. Međutim, objektivne veličine stvarnog i potencijalnog induciranog napajanja mogu se odrediti samo pri relativno intenzivnom crpljenju i uz uvjet odgovarajućeg praćenja osciliranja razina podzemne vode kako u pojedinim vodonosnicima, tako i u njihovim pokrovnim naslagama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA