Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 191127

Podizanje drvoreda na južnom Jadranu


Šišić, Bruno
Podizanje drvoreda na južnom Jadranu // Hortikultura, 5 (1959), 1-2; 13-18 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)


CROSBI ID: 191127 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Podizanje drvoreda na južnom Jadranu
(Planting of the lines of trees in the South Adriatic)

Autori
Šišić, Bruno

Izvornik
Hortikultura (0018-5337) 5 (1959), 1-2; 13-18

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Južni Jadran; drvoredi
(South Adriatic; lines of trees)

Sažetak
Drvoredi se po dojmu i funkciji razlikuju od ostalog zelenila. Njima se naglašavaju pravci, ističu vidici i perspektive, ublažava jednoličnost pročelja sivih ulica, skrivaju neproporcionalnosti građevina i dr. Drvorede se obično podiže duž ulica, cesta i šetališta, na prilazima i trgovima, a u primorskim mjestima često i na obali (rivi). Pored toga što ih na području južnog Jadrana nema dovoljno, neki postojeći drvoredi propadaju uslijed dotrajalosti ili neodržavanja. Pored posebnih uvjeta koje za podizanje drvoreda sadnice bilja trebaju ispunjavati, kod osnivanja drvoreda odabire se u prvom redu vrsta bilja. Kada je o našem obalnom pojasu riječ, moguće je naići, s jedne strane, na drvorede bagrema (Robinia), topola, jablana (Populus) i divljih kestena(Aesculus), a s druge strane, na one napadno egzotičnog habitusa kao što su palme (Phoenix, Washingtronia). Ima slučajeva da se te dvije krajnosti, kontinentalno listopadno drveće i egzotične palme, javljaju jedna do druge, što govori o neuravnoteženosti rješenja, o neskladu. U uvjetima primorskog mjesta listopadne vrste za primijeniti je ondje gdje je ljeti potrebna sjena, a zimi sunce, uz sadnju primjerenijih vrsta za ovo podneblje (napr. Celtis sp.i dr.). S obzirom na trajnost zelenila tijekom čitave godine poželjno je upotrijebiti dobro uzgojene drvoredne sadnice vazdazelenih vrsta drveća kao što su napr. česvina (Quercus ilex), neke vrste borova (Pinus) ili neke druge vrste lišćarske vrste, za što također ima dobrih primjera u nekim mjestima. Da bi se na prostorima južnog Jadrana, koje oskudijeva drvoredima, pristupilo smišljenom podizanju i obnavljanju, potrebna je interdisciplinarna suradnja, stručno vođenje i obavljanje poslova te osiguranje izvrsno uzgojenih sadnica odgovarajućih biljnih vrsta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Bruno Šišić (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Šišić, Bruno
Podizanje drvoreda na južnom Jadranu // Hortikultura, 5 (1959), 1-2; 13-18 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
Šišić, B. (1959) Podizanje drvoreda na južnom Jadranu. Hortikultura, 5 (1-2), 13-18.
@article{article, author = {\v{S}i\v{s}i\'{c}, Bruno}, year = {1959}, pages = {13-18}, keywords = {Ju\v{z}ni Jadran, drvoredi}, journal = {Hortikultura}, volume = {5}, number = {1-2}, issn = {0018-5337}, title = {Podizanje drvoreda na ju\v{z}nom Jadranu}, keyword = {Ju\v{z}ni Jadran, drvoredi} }
@article{article, author = {\v{S}i\v{s}i\'{c}, Bruno}, year = {1959}, pages = {13-18}, keywords = {South Adriatic, lines of trees}, journal = {Hortikultura}, volume = {5}, number = {1-2}, issn = {0018-5337}, title = {Planting of the lines of trees in the South Adriatic}, keyword = {South Adriatic, lines of trees} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font