Pregled bibliografske jedinice broj: 191113
O pristupu podizanju javnog zelenila u Dubrovniku
O pristupu podizanju javnog zelenila u Dubrovniku // Hortikultura, 3 (1981), 22-25 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 191113 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O pristupu podizanju javnog zelenila u Dubrovniku
(About the approach to planting of public greenery in Dubrovnik)
Autori
Šišić, Bruno
Izvornik
Hortikultura (0018-5337) 3
(1981);
22-25
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
Dubrovnik; pristup podizanju javnog zelenila
(Dubrovnik; approach to planting of public green spaces)
Sažetak
Pitanje pristupa izboru zelenila, s obzirom na njegove biološke, fizionomske i prostornoplastične značajke, jedno je od glavnih pejzažnooblikovnih pitanja, koja treba riješiti prilikom osnivanja nekoga javnog prostora u otvorenom krajobrazu. Vezano uz to, izučavanje zelenila kao ambijentalne komponente zahtijeva posebnu pozornost. U krajini tako snažno izraženog karaktera kao što je dubrovačka, dobro poznavanje svih izvornih krajobraznih komponenti i oslanjanje na njih preduvjet je valjanom krajobraznom oblikovanju. Na takvom pristupu činilo se potrebnim istrajati tim više što je arhitektura novih naselja i novih objekata smještenih u krajobrazu dobrim dijelom bez unutarnjeg odraza sredine, pa takav pristup uređivanju javnih zelenih prostora pruža izvjesne šanse da se nadoknade neke izgubljene ili oslabljene značajke sredine, nastojeći da se što više očuva njezina samosvojnost. Tako smo zelenilo onih javnih prostora u dubrovačkom kraju, koje smo imali priliku zasnivati, stavili u određen odnos s vegetacijom okolne krajine težeći da ne odudara od dojma kojeg ostavljaju tipične prirodne i s njima usklađene antropogene kategorije zelenila. Na toj osnovi razvili smo polazna stajališta, kojih smo se pridržavali i koje navodimo kako slijedi.Glavne nosioce u sastavu zelenila, a nadasve u sastavu drveća, temeljimo na autohtonim biljnim vrstama. Prema primjeni egzotičnog bilja, posebno onog koje svojom pojavom odudara od ostalog domaćeg i udomaćenog bilja, zauzimamo kritičko i rezervirano stajalište. Travnjak, tu inače široko primjenjivanu krajobraznooblikovnu komponentu, samo iznimno uzimamo u obzir, jer je netipičan za toplo i suho kraško područje. Zelenilo partera temeljimo na niskom vazdazelenom bilju složenom od jedne ili manjeg broja prikladnih biljnih vrsta odgovarajućih fizionomskih i bioloških osobina. Zelenilo koje oblikujemo i podižemo po svom karakteru izrazito je vazdazeleno. Što se primjene kolorističkih elemenata u sklopu zelenila tiče, postupamo suzdržano. Ova su stajališta imala odlučan utjecaj i na usmjerenje rasadničke dendrološke proizvodnje u Dubrovniku tijekom druge polovine 20. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)