Pregled bibliografske jedinice broj: 190871
Procjena uporabne vrijednosti protočnocitometrijske analize DNA u određivanju vremena smrti
Procjena uporabne vrijednosti protočnocitometrijske analize DNA u određivanju vremena smrti, 2003., magistarski rad, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 190871 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Procjena uporabne vrijednosti protočnocitometrijske analize DNA u određivanju vremena smrti
(Evaluation of Flow Cytometric DNA Analyis as Predictor of The Time of Death)
Autori
Bilić-Zulle, Lidija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
22.09
Godina
2003
Stranica
70
Mentor
Petrovečki, Mladen
Ključne riječi
DNA; postmortalne promjene; protočna citometrija; smrt; smrt stanice
(Cell death; Death; DNA; Flow cytometry; Postmortem change)
Sažetak
Uvod. Utvrđivanje što točnijeg vremena nastupanja smrti ljudi jedan je od važnih ciljeva sudskomedicinske djelatnosti. Tijekom postmortalnog razdoblja dolazi do nekrotične smrti stanica, autolize i truljenja tkiva. Stupanj razgradnje stanica nakon smrti ovisan je o duljini postmortalnog razdoblja i čimbenicima okoliša koji utječu na brzinu postmortalnih promjena. S pomoću protočne citometrije moguće je izmjeriti udio mrtvih stanica u tkivima. Cilj istraživanja. U stanicama tkiva slezene leša odrediti stupanj raspada DNA tj. udio mrtvih stanica s pomoću protočne citometrije i odrediti vrijednost pokazatelja u procjeni vremena smrti. Ispitanici i postupci. Tkivo slezene tijekom obdukcije izuzeto je u 47 ispitanika (41 muškarac i 6 žena), umrlih naglom smrću na širem području Zagreba u vremenu od studenog 1998. do veljače 2002. i uklopljeno u parafin. Tkiva su naknadno deparafinizirana i učinjena je stanična suspenzija u kojoj je s pomoću protočne citometrije analiziran sadržaj DNA. Udio mrtvih stanica uspoređen je s duljinom postmortalnog razdoblja i pokazateljima koji mogu utjecati na brzinu postmortalnog raspada stanica (spol i dab ispitanika, uzrok smrti, temperatura i relativna vlažnost zraka u vrijeme smrti i vrsta podloge na kojoj se nalazio leš). Rezultati. Statističkom raščlambom podataka nije utvrđena izravna povezanost udjela mrtvih stanica s duljinom postmortalnog razdoblja. Utvrđena je slaba povezanost između udjela mrtvih stanica i temperature zraka (r = 0, 338) i relativne vlažnosti zraka (r = -0, 354). Nije utvrđena statistički značajna razlika u udjelu mrtvih stanica s obzirom na spol i dob ispitanika, uzrok smrti i vrstu podloge. Višestruka korelacija ukazuje da ne postoji statistički značajne povezanost između udjela mrtvih stanica kao zavisne varijable i svih ostalih pokazatelja kao prediktora (R = 0, 443, p = 0, 164). Zaključak. Rezultati ukazuju da iz izmjerenog udjela mrtvih stanica tkiva slezene nije moguće predvidjeti duljinu postmortalnog razdoblja. Protočnocitometrijsko mjerenje udjela mrtvih stanica u tkivima uklopljenim u parafin nije pogodno zbog magućeg oštećenja stanica tijekom predodradbe uzorka.
Izvorni jezik
Hrvatski