Naslov
Hegel i Mona Lisa
(Hegel and Mona Lisa)

Autori
Brkić, Miljenko

Izvornik
Filozofska istraživanja (0351-4706) 20 (2000), 2-3 (77-78); 293-300

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ideja u Hegela; erotski doživljaj; atraktori; fraktali
(Hegel's idea; erotic experience; atractors; fractals)

Sažetak
Pretpostavljajući da teorija kaosa nije tek puki matematički model, već moguća nova znanstvena paradigma na pomolu, autor pokušava razmotriti filozofske implikacije teorije kaosa te ukazati na jedan od mogućih pristupa toj teoriji iz same filozofije. Riječ je o Hegelovom umnom pristupu zbilji i zbiljskom pristupu umnosti samoj. Ako se umni pristup zbilji kao spekulativno filozofiranje nadaje u Hegelovom pojmu (Begriff), onda se zbiljski pristup umnosti pokazuje kroz zahtjev objektiviteta da mu se rečena umnost legitimira. Hegelova ideja (Idee) objedinjuje u sebi kategorijalni shematizam uma dan kao pojam i beskrajnu raznolikost (frakturiranost) svijeta – u Hegela objektivitet. Ovo objedinjenje omogućeno je naravlju same metode kao takvog hoda pojma kroz beskonačnu artikuliranost objektiviteta, da samo znanje iskazano kao ideja bude ne samo govor subjekta (filozofa), već i govor same stvari (objekta). U tom smislu Hegelova ideja kao maksimalna približenost pojma zbilji postaje gotovo istovjetna njoj, odnosno, zbiljnost u svojoj najvišoj potenciji jest ideja. Hegelova filozofija nije tek shematična, pa slijedom toga netočna “teorija svijeta” kojoj ovaj proturiječi nekom drugom i drugačijom istinom, već je kao usustavljena ideja (=sustav znanosti) maksimalna približenost samoj istini svijeta ili sama istina svijeta iskazana u sustavu ideje. Budući je sam svijet tek kao cjelina prava istina sebe samog, to je Hegelova ideja kao istina cjeline, ideja u sustavu znanosti, maksimalna približenost istini svijeta. Ovako zauzeto stanovište autor primjenjuje na jednu izuzetno složenu pojavu a to je erotski događaj/doživljaj. Ovaj se pokazuje kao izuzetno kompleksan i nepredvidiv, stoga pravi primjer za teoriju kaosa. Može li se na njemu ogledati Hegelova misao ? Je li moguć susret Hegela s Mona Lisinim smiješkom ? Autor pokušava odgonetnuti tajnu tog smješka povlačenjem analogije između strukture Hegelove metode mišljenja i strukture – ako je tako što mislivo – samog erotskog događaja. Time je pokazano da Logos i Eros mogu naći svoje zajedničko mjesto u horizontu teorije kaosa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA