Pregled bibliografske jedinice broj: 190345
Određivanje raspodjele naprezanja uzrokovanih žvačnim silama na dvokorijenskom zubu s nadogradnjom metodom konačnih elemenata
Određivanje raspodjele naprezanja uzrokovanih žvačnim silama na dvokorijenskom zubu s nadogradnjom metodom konačnih elemenata, 2005., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, studij stomatologije, Rijeka
CROSBI ID: 190345 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Određivanje raspodjele naprezanja uzrokovanih žvačnim silama na dvokorijenskom zubu s nadogradnjom metodom konačnih elemenata
(Determination of stress distribution caused by mastication forces in two-rooted tooth restored with post and core using the finite element method)
Autori
Borčić, Josipa
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet, studij stomatologije
Mjesto
Rijeka
Datum
03.03
Godina
2005
Stranica
81
Mentor
Anić, Ivica
Ključne riječi
3D metoda konačnih elemenata; nadogradnja; raspored naprezanja
(3D finite element method; post and core; stress distribution)
Sažetak
Uvod: Opsežne destrukcije zuba često se ne mogu na zadovoljavajući način nadoknaditi klasičnim ispunima, a zbog nedostatka retencije za krunicu potrebno je sidrenje u korijenski kanal. U praksi još uvijek prevladavaju nadogradnje od metalnih legura iako su noviji nemetalni materijali uvedeni pred petnaestak godina (vlaknasto ojačane smole). Nemetalni vlaknasti materijali imaju sličan modul elastičnosti kao dentin te se time objašnjava manji rizik od loma korijena. Cilj istraživanja: Cilj istraživanja bio je izraditi pet 3D modela dvokorijenskog zuba, od kojih bi prvi bio model intaktnog zuba i služio bi kao osnova za usporedbu s drugim modelima u kojima su dijelovi zuba zamijenjeni umjetnim materijalima. Na tim modelima bi se analizirala raspodjela naprezanja uzrokovanih okluzalnim silama koje djeluju u usnoj šupljini metodom konačnih elemenata. Materijali i metode: Prvi model je 3D model konačnih elemenata intaktanog zuba. Drugi i treći model ispreparirani su za lijevanu nadogradnju, a četvrti i peti model sadržavali su preparaciju za endodontske kolčiće. Analiziran je slučaj normokluzije i malokluzije. Svi modeli su opterećivani silom od 200 N. Rezultati: Najveća naprezanja u intaktnom zubu javljaju se u fisuri (od +2, 9 do +12, 6 MPa) i vratu (od -230 do - 445 MPa). Kod zuba s nadogradnjom najveća naprezanja javljaju se u fisuri krunice (od +6, 2 do +48, 9 MPa) i nadogradnji (od -30, 4 do -167, 3 MPa), osim kod individualne kompozitne nadogradnje gdje su najveća naprezanja u keramičkoj krunici (od -18, 4 do -37, 3 MPa). Zaključak: Materijal nadogradnje, te smjer i mjesto djelovanja okluzalne sile mogu mijenjati jačinu i raspodjelu naprezanja na promatranim površinama zubnih struktura.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Dentalna medicina
POVEZANOST RADA