Naslov
Prototip skidera mase oko 7 t
(Prototype of skidder with mass about 7 t)

Autori
Horvat, Dubravko

Izvornik
Inovacijsko žarište (1334-8663) 1 (2004), 4; 14-15

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
skider; prototip; tehničke značajke; ergonomija
(skidder; prototype; technical charachteristics; ergonomy)

Sažetak
Prema svim domaćim i međunarodnikm spoznajama privlačenje je drva iz šuma ekološki jako osjetljivo, a istodobno ekonomski slabo profitabilno. Zbog toga se traže tehničko-tehnološka rješenja koja će kompromisno objediniti oba zahtjeva. U zemljama se srednje Evrope, kao i u Hrvatskoj, za privlačenje drva u brdsko gorskim šumama rabe skideri. Na svim specijaliziranim znanstveno-stručnim skupovima, na kojima su se razmatrale tehnologije pridobivanja drva u takvim uvjetima, naglašena je činjenica da je skiderska tehnologija zadovoljavajuća do nekih nagiba terena te da tada ne treba tražiti primjenu skupih strojeva vrhunskih tehnologija. Analize su rada skidera pokazale da je takvo specijalno šumsko vozilo dovoljno učinkovito i ekološki zadovoljavajuće ako se kreće po šumskim traktorskim vlakama. Organizacija rada, primjenjena metoda sječe i izrade, otvorenost šuma, tehničke i ergonomske značajke te tehničko stanje stroja odlučujući su čimbenici ukupne učinkovitosti ove tehnologije. Na radovima privlačenja drva u brdsko gorskim šumama Hrvatske trenutno radi oko 300 skidera u vlasništvu poduzeća "Hrvatske šume" d.o.o. te oko 100 skidera (procjena) u vlasništvu privatnih poduzetnika. Od toga broja njih je 60-ak tzv. prorednih, mase ispod 4 t, koji su razvijeni (Šumarski fakultet Zagreb) i proizvedeni (tvornice "Tomo Vinković" i Metalservis-TAD" iz Bjelovara) u Hrvatskoj. Preostalih je više od 300 skidera mase preko 7 t uvoznih (Finska i Slovačka), koji se rabe za privlačenje drva većih dimenzija iz prebornih šuma te nakon dovršnoga sijeka u jednodobnim šumama. Njihova je prosječna starost oko 10 godina. Temeljem potreba hrvatskoga šumarstva za ovakvom tehnologijom privlačenja drva, trenutnoga broja takvih skidera, njihove relativno velike starosti, znanja i iskustva djelatnika Šumarskoga fakulteta u razvoju i istraživanju skidera, mogućnosti i želje tvornice "Metalservis-TAD" da proizvodi i veći skider, nastala je ideja o razvoju domaćega skidera takvih značajki. Ova je ideja ostvarena putem složenog tehnologijskog projekta " Razvoj, izrada i ispitivanje prototipa skidera mase oko 7 t" kojega je financijski poduprlo Tehnologijsko vijeće u okviru programa TEST u cilju prelaska na potprogram RAZUM. Uz Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na projektu su sudjelovali i suradnici iz poduzeća "Hrvatske šume" d.o.o. iz Zagreba te stručnjaci iz firme "Metalservis-TAD" iz Bjelovara. Projekt se trebao odvijati u fazama od izrade projektnoga zadatka, razvoja i konstrukcije bitnih sastavnica (npr. kabina, šasija, vitlo, hidraulički sustav, transmisija), odabira dijelova i uređaja koji bi se kupovali na tržištu (motor, hidrauličke komponente, gume i sl.), montaže prototipa iz izrađenih i kupljenih dijelova do završnoga ispitivanja temeljnih ergonomskih i tehničkih karakteristika s eventualnim preporukama za poboljšanja. Osnovni zahtjevi projektnoga zadatka sadržani su u 4 studije Šumarskoga fakulteta: 1. "Studija o ergonomskim značajkama skidera mase oko 7 t - projektni zadatak". 2. "Studija o temeljnim zahtjevima ISO standarda za skider mase oko 7 t - projektni zadatak". 3. "Studija o potrebnoj veličini skidera temeljem sastojinskih prilika glavnoga prihoda i primjenjene tehnologije". 4. "Studija o pogodnim dimenzijama skidera temeljem tehničkih značajki traktorskih puteva u karakterističnim sastojinskim i stojbinskim uvjetima". Temeljni se zaključci ovih studija mogu sažeti na analizu udjela skiderske tehnologije u ukupno privučenom drvu iz glavnoga i prethodnoga prihoda koji iznosi oko 75 % od približno 3.000.000 m3 bruto sječivoga godišnjeg etata. Uz to preporučena je masa skidera od 7 do 8, 5 t, najveća širina do 2, 5 m i snaga motora koja omogućuje privlačenje uzbrdo po traktorskim putevima do 40 % nagiba. Istraživanja su proizvodnosti obavljena na trenutno dva najzastupljenija uvozna skidera. Dio se istraživanja odnosio i na ergonomiju, posebno buku i vibracije na vozačkome mjestu za koje je utvrđeno da nisu zadovoljavajuće. Slične je rezultate dala i anketa kod neposrednih rukovaoca skiderima. Djelom su ankete obuhvaćene i službe održavanja u poduzeću "Hrvatske šume" d.o.o. gdje su zamjećeni znatni problemi u održavanju uvoznih strojeva i nabavi rezervnih dijelova. Prema predviđenoj masi skidera od 7, 5 t morfološkom su raščlambom, na temelju dimenzijske baze više od 90 skidera, preporučene i ostale dimenzijske značajke uz povećanje potrebne snage motora U nastojanju za razvojem ergonomski što povoljnije kabine Šumarski je fakultet napravio slijedeća istraživanja: 1. Mjerenje ergonomskih značajki (buka i vibracije) nove kabine skidera Ecotrac kao polazište za kabinu prototipa skidera. 2. Mjerenje ostalih ergonomskih značajki nove kabine skidera Ecotrac kao polazište za kabinu prototipa skidera. 3. Mjerenje tehničkih značajki skidera Ecotrac nakon ugradnje nove kabine kao polazište za kabinu prototipa skidera. 4. Mjerenje pobudnih vibracija skidera LKT i skidera S-101 potrebnih za konstrukciju nove kabine prototipa U svrhu poboljšanja ergonomičnosti vozačeva okruženja odstupilo se od prvotne zamisli mehaničkoga pogona vitla jer hidraulički pogon/upravljanje omogućuje uporabu jedne upravljačke ručice na rukohvatu okretnog vozačkog sjedala. Posebno treba naglasiti da se cijelo idejno rješenje nastojalo usaglasiti s gotovo 50 relevantnih ISO standarda kojima su određeni posebni konstrukcijski i sigurnosni zahtjevi. Prijedlog je prijenosnih odnosa transmisije napravljen računalnim programom Šumarskoga fakulteta. Nakon definiranja temeljnih parametara i značajki skidera u tvornici "Metalservis-TAD" iz Bjelovara konstruirana su transmisija, kabina, šumsko vitlo, projektirana je hidraulika i električni sustav, a odabrani su dobavljači motora, šasije, kotača, sjedala, hidrauličkih i električkih komponenti te ostalih sitnih dijelova. Izrada prototipa završila je u ožujku 2004. godine kada je obavljena javna prezentacija s pokaznim radom u šumi kod Bjelovara. Od tada je skider na probnome radu u poduzeću "Hrvatske šume". Provjera je osnovnih značajki skidera pokazala da je: - masa skidera 7200 kg sa 60 % mase na prednjemu dijelu, - duljina/širina/visina: 5960/2220/2950 mm, - prohodnost 570 mm, - šumsko vitlo nazivne vučne sile 80 kN. Od ostalih karakteristika valja istaći da motor snage 84 kW zadovoljava Stage II EU norme za emisiju ispušnih plinova diesel motora vozila koji se kreću izvan puteva, da su hidrauličke komponente firme Sauer-Danfos, da je stražnja daska zaštitno-sidrena, te na kraju da je kalkulirana cijena skidera od 75.000 € , unatoč ugradnji kvalitetnih uvoznih komponenti, tek neznatno viša od jeftinijeg i znatno manja od skupljeg uvoznog skidera. Ostvarivanje je preostalih ciljeva projekta - ispitivanja u svrhu istraživanja ostalih bitnih značajki skidera te njegova unapređenja, predviđeno potprogramom RAZUM. Pretprijava je projekta sa Studijom izvodljivosti poslana u svibnju 2003. godine, prihvaćena je u rujnu iste godine. Kako još do danas potprojekt nije potvrđen, predviđeno: - ispitivanje tehničkih i ergonomskih značajki, - ispitivanje vitla, - ocjena tehničkih i sigurnosnih značajki prema ISO standardima, - vučna značajka na asfaltu, - istraživanje značajki opterećenja i vučnih karakteristika u eksploatacijskim uvjetima, - istraživanje djelovanja skidera na karakteristična šumska tla - ekološka ocjena, - ocjena sigurnosti kabine (FOPS i ROPS) kod ovlaštene institucije u inozemstvu, - atestiranje kod ovlaštene strukovne institucije u inozemstvu - npr. KWF, TÜV i sl. - rekonstrukcija šasije s ispitivanjem opterećenja zgloba, itd. obaviti će se nakon njegova prihvaćanja. Premda se u definiranju projektnoga zadatka polazilo od zahtjeva hrvatskoga šumarstva proizvedeni je skider po svojim tehničkim značajkama i cijenom zanimljiv za Hrvatskoj okolne zemlje kao i za Srednju Europu, gdje se na sličan način gospodari brdsko gorskim šumama. U tu je svrhu, a prema preporukama Studije izvodljivosti firma "Metalservis-TAD" promjenila ime u "Hittner" te je organizirala pokazne prezentacije ovoga i manjeg, prorednog, skidera za šumare iz drugih zemalja. Ovo je rezultiralo s nekoliko narudžbi. Treba naglasiti da se u održavanju skidera očekuje nastavak prakse koja je utemeljena u dobro organiziranoj servisnoj službi za proredni skider, kao i daljnji razvoj za potrebe održavanja strojeva izvan Hrvatske. Kao što je već rečeno, procjenjuje se da samostalni poduzetnici u Hrvatskoj rade sa oko 100 skidera ove kategorije koji su znatno stariji i u neusporedivo lošijemu stanju nego su to u poduzeću "Hrvatske šume". Kako se očekuju propisi koji će definirati (postrožiti) uvjete licenciranja za šumske radove uskoro će i u Hrvatskoj porasti potražnja za novim skiderima. Jedna je takva narudžba iz područja Like već stigla. Na kraju, naglasio bih da izradom prototipa razvoj specijalnoga šumskog vozila - skidera nije niti približno završen te da predstoje stalna poboljšanja osnovana na kvalitetnim istraživanjima i dobrome poznavanju trenutnoga stupnja razvoja ovakvih vozila.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA