ࡱ> 9 bjbjX)wl*"&"&"&"&Ln&T*0. Bitno je takoer uo iti razliku javnih i privatnih projekata izmeu kojih postoji bitna razlika u izra unavanja eksternih gospodarskih troakova i koristi. Provoenje CBA u terminima socijalnih koristi i troakova u postupku procjene utjecaja na okolia logi no dovodi do ideje integracije postupka procjene utjecaja na okolia u kompleksniju CB analizu kojom bi se u cijelosti ocjenjivao projekt. prema tom konceptu (4), provedena CBA bila bi jedina odrednica kojom bi se donosila kona na odluka o prihvaanju. Ostali modeli iz procjene utjecaja na okolia slu~ili bi za procjenu utjecaja kojima bi se odreivale vrijednosti troakova i koristi u nov anim terminima. probleme provoenja takve analize mogue je sagledati u preprekama, ograni enjima i primjedbama protiv primjene CBA navedenih u ovom lanku. 3. Na ela Cost-benefit Analize, Provoenje i ograni enja Metode na elo na kojem se temelji cost-benefit analiza poznato je kao Pareto na elo ( ili Pareto efikasnost). Ono glasi da je promjena u koriatenju resursa prihvatljiva ako ne oateuje nikoga i donosi korist nekima te da se takva promjena mo~e smatrati poboljaanjem u koriatenju resursa okoliaa. Na elo Pareto prema tome je i eti ko, a ne samo ekonomsko. Pareto na elo, kao i pojmovi troakova (socijalni, eksterni) pokazuju da se CBA temelji na antropocentri noj etici (doduae slabija ina ica te etike) kao i sam pojam odr~ivog razvitka (5). Metodom cost-benefit pokuaavaju se odrediti vrijednosti eksternih troakova i koristi u nov anim terminima. Takav prikaz mo~e biti temelj za mogue nov ane kompenzacije ukoliko eksterni troakovi prevladavaju nad koristima projekta za neku socijalnu skupinu. Osnovna formula za odnos benefit-cost u nov anim terminima glasi :  EMBED Equation.3  Diskontiranje :  EMBED Equation.3  gdje je : B, C- ukupna korist, odnosno troakovi i- diskontna stopa koristi (troakova) koji se ispoljavaju u razli itim vremenima Bt , Ct- koristi odnosno troakovi izra~eni u nov anim jedinicama nakon vremena t F EMBED Equation.3 - (koristi ili troakovi Bt ili Ct) T- ukupno vrijeme trajanja projekta. Troakovi i koristi u cost-benefit analizi trebali bi, po osnovnoj ideji, imati tr~ianu vrijednost. Tako na primjer, ljudsko zdravlje je kategorija koja se mo~e (iako se to ini nespojivo s moralnim normama) tr~iano vrednovati i to na viae na ina (kao troaak lije enja, kao troaak ljudskog kapitala, itd.) Za ocjenjivanje troakova (i koristi) kod kojih ne postoji tr~iana vrijednost, na ini ocjenjivanja vrijednosti u nov anim terminima mogu biti razli iti: spremnost na plaanje (willigness to pay), troaak putovanja (travel costs), vrijednost imovine (property value), troaak zamjene (replacement costs), prijenos dobiti (benefit transfer), itd, koje se zajedno nazivaju i metode osobne preferencije. Za svaki od ovih na ina ocjene vrijednosti u litetraturi postoji detaljan opis. Takoer postoje i razli ita mialjenja oko izbora diskontne stope i. Izbor diskontne stope va~no je pitanje u okviru primjene navedene metode od koje ovisi adekvatna ocjena troakova i koristi u du~em razdoblju. tako prema (6) diskontna stopa od 10% i viae, npr. 16 % iz (7) koja se konvencionalno koristi kod ocjene projekata, u cost-benefit analizi u stvarima okoliaa mo~e dovesti do potcjenjivanja projekata s dugoro nim koristima u odnosu na projekte s kratkoro nim koristima. visoka diskontna stopa zna i i nisko vrednovanje nesrea u okoliau, koje mogu nastupiti nakon odreenog vremena od realizacije projekta. S druge strane tvrdi se da niska diskontna stopa mo~e donijeti i odreene negativne implikacije; mo~e stimulirati dodatne projekte uz glavni projekt koji zna e novo optereenje za okolia. S ekonomskog glediata, koje je donekle suprotno glediatu okoliataraca, smatra se da je potrebno koristiti ekonomski opravdanu diskontnu stopu. Meutim, u literaturi nalazi se i ideja odreivanja takve stope vladinom politikom (8). Uz cost-benefit analizu postoje i druge metode ekonomske analize koje se takoer temelje na ideji (paradigmi) cost-benefit ( 9) kao ato su: cost - effectivenes (CEA) - usporedba troakova po jedinici efikasnosti, cost-risk-benefit (CRB) - proairena cost benefit (CB) koja uklju uje i pojam rizika sa sljedeim na elom izbora: rizik je prihvatljiv u okviru paradigme cost benefit, ako troakovi svakog sljedeeg na ina kontrole prelaze koristi koje se od njega ostvaruju, Cost - Minimisation (CMa)- jednostavna komparacija troakova varijanti, Cost- Utility (CUA) - analiza omjera troakova prema koristima zahvata. u praksi se mogu primijeniti sljedee jednostavne formule temeljene na nekoj od ovih metoda. Za meusobnu ocjenu viae ina ica javnih projekata zbrinjavanja otpada mo~e se primijeniti cost-minimizacijska metoda (CMA) (10 ):  EMBED Equation.3 Ocjena (CM) , gdje je Pi - broj one iaenjem (utjecajem) obuhvaenih ljudi ( ina ica zahvata i) Ci- troakovi projekta ( ina ica i) N- faktor vrijednosti iz propisa (norme) za one iaenje (d"1) T- vrijednost propisana propisom (normom) za one iaenje. Ove metode ocjene mogu se smatrati usklaenim s definicijom zahtjeva iz Pravilnika o procjeni utjecaja na okolia (NN 59/00) te se takoer koristiti u procjeni utjecaja na okolia jer ispunjavaju osnovni zahtjev za ocjenu varijanti zahvata: analizu i procjenu troakova. 4. Cost-benefit analiza i Razine utjecaja na okolia optimalne razine ujecaja na okolia mogu se odreivati diferencijalnom cost-benefit analizom. Diferencijalna analiza za pojedini utjecaj promatran zasebno izvodi se iz opeg izraza za maksimiranje razlike koristi i troakova:  EMBED Equation.3  gdje je: B, C- ukupna korist ili troakovi nekog projekta cj- razina nekog utjecaja (npr. koncentracija one iaenja). Ako su dozvoljene vrijednosti nekih utjecaja na okolia ve odreeni propisom, maksimiranje koristi i troakova mo~e se provesti samo po onim pokazateljima utjecaja koji nisu odreeni propisom. Primjena diferencijalne CBA u odreivanju granica utjecaja prikazana je kao primjer na sl. 3. za jedan utjecaj. 5. metode provoenja analize koristi i troakova Prosudbom NEIZRAVNIH pokazatelja Kada se zbog razli itih razloga ne provodi u nov anim terminima, mo~e se provoditi ocjena s kvantifikacijom neizravnih pokazatelja. Neizravni pokazatelji su oni koji se ne mogu relacijski povezati s mjerljivim dijelovima sustava jer su odreeni i nemjerljivim, odnosno teako mjerljivim dijelovima, entitetima i vezama sustava. U takvim slu ajevima mo~e se koristiti neka od metoda (model) procjene koje se temelje na metodama semikvantitativne analize iz tehnologije odlu ivanja. U prosudbu mogu biti uklju eni eksperti iz pojedinih podru ja (tada se ta prosudba naziva ekspertnom ocjenom), ali takoer, prikladnim na inom, i ostali kojih se procjena mo~e ticati. Metode ekspertne ocjene koje su propisane Pravilnikom o procjeni utjecaja na okolia prikazani su s ostalim modelima na slici 1. Metoda prosudbe vaganjem parova esto se koristi u procjeni utjecaja na okolia (11). Primjena ove metode u analizi koristi i troakova izgledala bi ovako: Tablica 3. Jednostavna metoda procjene koristi-troakova vaganjem parova Table 3 The simple method of pair weighing for benefit-cost comparision trokovi (group of costs per year)koristi (group of benefits per year)grupe trokova za god. 1grupe koristi za godinu 2grupe koristi za godinu 3... grupe koristi za godinu n rezultat vaganja parova (result of pair comparison)grupe koristi za godinu 111grupe koristi za godinu 211grupe koristi za godinu 3- 1.........grupe koristi za godinu n-1-1rezultat result (total)" Na in ocjenjivanja (principle of comparison ) : 1 za korist (benefit) > troaak (cost) za i ( 1 do n) -1 za korist (benefit )< troaak (cost ) za i ( 1 do n) Osnovna formula koja se primjenjuje u prikazanom slu aju je: ocjena (B-C) EMBED Equation.3  gdje Bi i Ci ozna avaju grupe koristi i grupe troakova u vremenu njihove pojave,  EMBED Equation.3 - operacija vaganja. Iz utvrenih razlika mo~e se procijeniti odnos koristi nad troakovima za vrijeme ~ivotnog vijeka projekta. Primjer iz stru nih podloga svjetske banke Svjetske banke (12) pokazuje primjenu pojmova visoko (V), srednje (S) i nisko (N) (pojmovna metoda) u analizi cost-benefit: Tablica 4. Formule za osnovnu ocjenu = benefit - cost s koriatenjem izraza za koristi i troakove: V (visoko), S (srednje), N (nisko) Table 4 evaluation formulas for benefit-cost by using approximate terms : V-high, S- medium, N- low korist - troaakkorist - troaakmno~enje (za kriterijalne metode)v-V = NS-V = - Sv"V = Vv" (- V )= -VV-S = SN-V = - VV"S = S V" (- S ) = - SV-N = VN-S = - SV"N = n S" (-S ) = - SS-S = NS"S = SS-N = SS"N = NN-N = NN"N = N Trea skupina metoda sadr~i jednostavno ocjenjivanje troakova i koristi: Tablica 5. ekspertna metoda ocjenjivanja semikvantitativnom analizom (primjer) Table 5 Expert method of semiquantitive analysis (example) koristi i trokovi (costs and benefits)ocjena (1 do 10) (evaluation 1 to 10)korist 1 (benefit 1)5korist 2 (benefit 2)4korist 3 (benefit 3)6....troak 1 (cost 1)3troak 2 (cost 2)7....troak n ( cost n)2 Formula za obra un iz ove tablice je: ocjena (B-C) = Zbroj ocjena koristi - zbroj ocjena troakova Kod koriatenja ove metode potrebno je voditi ra una da se koristi i troakovi ocjene u pribli~no relativnim odnosima a ne samo po rangu va~nosti. Procjenu koristi i troakova koje se odreuju semikvantitativnom analizom mogue je provoditi i primjenom kriterija. Princip metode je odreivanje kriterija vrednovanja koristi i troakova i pripisivanje kriterijima te~inskih faktora koji utje u na procijenjenu vrijednost koristi i troakova. takva se metoda naziva (multi)kriterijalnom ina icom semikvantitativne analize (kriterijalna ili multikriterijalna analiza) i dosta se koristi u procjeni utjecaja na okolia. kriterijalna metoda koja se zamjetno koristi u procjeni utjecaja na okolia u Hrvatskoj temelji se na izrazu: ocjena (Bj - Cj) = va~nost za okolia j EMBED Equation.3  gdje su va~nost za okolia j, Bj i Cj izra~eni pojmovima iz tablice 4. te grupirani po kriteriju jednake va~nosti za okolia (va~nost za okolia J). Kolektivno prosuivanje: Delphi metoda i ostale metode Kolektivno ocjenjivanje propisano je pravilnikom o procjeni utjecaja na okolia. Temeljna zna ajka metoda kolektivne prosudbe je upravljanje procesom postizanja konsenzusa lanova skupine koji sudjeluju u prosudbi (13). Konsenzus je va~an pokazatelj kolektivne prosudbe, kojim se mjeri i procjenjuje opravdanost rezultata prosudbe. Od kolektivnih metoda prosudbe ili odlu ivanja najpoznatija je Delphi metoda (14): Primjena Delphi metode na na in odreivanja iz tablice 5. te tablica 3. i 4. s provedbom iteracije prikazana je na slikama 4. i 5. Konsenzus postignut primjenom Delphi metode se prikazuje statisti kim izrazima: medijana m =  EMBED Equation.3  EMBED Equation.3  za parno n, m =  EMBED Equation.3 za neparno n, x- vrijednost pojedine ocjene u nizu aritmeti ka sredina  EMBED Equation.3 =  EMBED Equation.3  interkvartilni raspon:  EMBED Equation.3  Metoda nominalne skupine i njezina razlika prema delphi metodi kod kolektivnog odlu ivanja Metoda (ili tehnike) nominalne skupine je, s obzirom na Delphi metodu (njezin kompleksniji aparat za upravljanje konsenzusom te du~i proces postizanja konsenzusa) ona kojom se takoer mo~e provoditi kolektivna prosudba (15). Sastoji se od ocjene, sli no kao i u Delphi metodi, s jednim krugom utvrivanja vrijednosti (iteracijom). Konsenzus se meutim posti~e zajedni kim ocjenjivanjem rezultata prve iteracije od strane skupine koja sudjeluje u prosudbi. Osim prikazanih, postoje joa i druge statisti ke metode upravljanja konsenzusom. Friedmanovim testom statisti ke ocjene rezultata izrazom iz neparametarske statistike ( Friedmanov hi-kvadrat test) (16) provodi se utvrivanje konvergencije procesa pribli~avanja konsenzusu:  EMBED Equation.3  EMBED Equation.3  EMBED Equation.3 -  EMBED Equation.3 , gdje su n- broj sudionika prosudbe k - broj provedenih iteracija Rj- suma ranga ocjene po sudioniku za broj provedenih iteracija U primjeni se se mogu nai i metode temeljene na "mekoj" logici (fuzzy logic) (17) . 6. Primjedbe Na potrebu provoenja cost-benefit analize u procjeni utjecaja na okolia Primjedbe protiv metode cost-benefit koje se naj eae navode su nemogunost ili neopravdanost vrednovanja prirodnih resursa kao i drugih dijelova okoliaa u nov anim terminima (18). Vrlo je va~no istaknuti da je cost-benefit analiza porijeklom ekonomska metoda (osnovna idej) iznikla je u ranom Keyenijanizmu) i da je njezina bit izra~avanje troakova i koristi u nov anim terminima. Ve je odgovoreno da postoje metode kojima se i veini netr~ianih "dijelova" okoliaa mogu pripisati odgovarajue nov ane vrijednosti. Meutim, u okviru vrednovanja koristi i troakova koje je u odreenom trenutku nemogue ili mo~da neopravdano izraziti u nov anim terminima, primjedbi o neopravdanosti nov anog vrednovanja mogue je suprotstaviti primjenu semikvantitativne metode ocjene razlike koristi i troakova koji se provode nekom od metoda prosudbe pokazatelja u kojoj sudjeluje skupina stru njaka i predstavnika javnosti. Preporu ljivo je meutim praviti razliku izmeu cost-benefit metode kao metode "ekonomizirajue" analize i metoda prosudbe pokazatelja te se dr~ati odgovarajuih termina koji se odnose na svaku od ovih metoda. Jedna od zna ajnijih primjedbi protiv cost-benefit metode, pogotovo kada se u njoj koriste teako mjerljivi troakovi, smatra se mogunost zloupotrebe ili prikrivanja stvarnih troakova pripisivanjem proizvoljnih vrijednosti, koje je lako prikriti tom metodom (19). Protiv te primjedbe mo~e se odgovoriti da se dosljednom primjenom pravila CBA, koja se mogu joa i dodatno precizirati propisima zaatite okoliaa, mo~e rijeaiti taj problem. vrlo je va~no u initi i cijeli postupak primjene CBA transparentnim te dobru obrazlo~iti svaku fazu postupka. Jedna od najozbiljnijih primjedbi na provoenja cost - benefit analize u procjeni utjecaja na okolia jest da je ona u suprotnosti s ve donesenim propisima i normama u zaatiti okoliaa u kojima su odreene vrijednosti (granice) kojih se je potrebno pridr~avati kod okolianog projektiranja te da je time ve provedena cost-benefit analiza. Kako bi se odgovorilo na ovu primjedbu, potrebno je navesti osnovna na ela na kojima se donose okoliane norme. prema (20) to su: apsolutna sigurnost, vrijednosna redukcija, na elo predostro~nosti, BATNEEC - (koriatenje najboljih tehnologija koje ne iziskuju suviane troakove) ALARA (as low pollution as reasionably achievable) - pragmati no - sigurnosni princip cost - benefit. Cost-benefit jedan je od metoda koja se preporu a za donoaenje vrijednosti normi (sl. 6). Meutim, kako se navodi u (21), vrlo je malo normi donijeto na ovaj na in. Veina normi iz propisa donijeta je temeljem prva tri pristupa (sigurnosni pristup), a manji broj prema na elima BATNEEC i ALARA, koja isklju uju logiku cost-benefit analize. Zbog toga ato se kod donoaenja normi iz propisa ne primjenjuje logika cost-benefit analize, rezultati cost-benefit analize mogu biti u koliziji s propisanim vrijednostima. S obzirom da se radi o vrijednostima koje su propisane nekim propisom one bi se u takvom slu aju trebale poativati, iako ne proizlaze iz rezultata CBA. Te bi vrijednosti predstavljale svojevrsne konstante tijekom provedbe CB analize. Meutim, rezultati CBA odnose se i na one druge utjecaje zahvata koje naj eae nisu obuhvaeni i vrednovani propisima. U tom smislu trebalo bi postignuti kompromis na na in da se poatuju propisane vrijednosti, ali se kod (veine) ostalih utjecaja mo~e ravnati prema rezultatima CBA. Iz ovog razloga mo~e se utvrditi da provedba cost-benefit analize nije nepotrebna jer se tek njezinom primjenom u procjeni utjecaja na okolia prvi puta razmatraju stvarne prihvatljivost varijanti zahvata te se mo~e donijeti odluka temeljem tako utvrene vrijednosti. `toviae, primjena cost-benefit analize u postupcima procjene utjecaja na okolia mogla bi pomoi donoaenju odgovarajuih okolianih normi. Primjer iz poglavlja 3. (cost -minimizacijska metoda CMA) pokazuju primjenu jednostavnog izraza u slu aju kada je odreena jedna granica utjecaja (T- npr. one iaenje zraka), dok drugi utjecaj (Pi - broj one iaenjem obuhvaenih ljudi), nije odreen propisom. Prikazani izraz mo~e poslu~iti za odreivanje takvog rjeaenja zahvata u kojem e ta, propisom neodreena granica, biti odreena optimalno s obzirom na troakove zahvata. 7. Prepoznavanje koristi i troakova u procjeni utjecaja na okolia zahvata postupanja s otpadom; problemi i praksa Jedan od dosad naj eae uo avanih problema kod primjene cost-benefit metode nije, kako bi se moglo initi iz ovog lanka, te~ina same metodologije pripisivanja vrijednosti koristi i troakova. esto se u postupku procjene utjecaja na okolia mo~e susresti s primjedbom da se ne vide nikakvi koristi i troakovi eksternog tipa koji proizlaze iz zahvata te da e sve biti u redu ( esto se navodi u okviru postojeih normi). Korijen takvog razmialjanja je u nedovoljnom shvaanju biti samog postupka procjene utjecaja na okolia koji se esto (i to kod mnogih izraiva a studije) shvaa samo kao postupak kojim se za ve razraenu ideju ili ak gotovo projektno rjeaenje propisuju mjere zaatite okoliaa. procjena utjecaja na okolia, meutim, u svojoj je osnovi sustav prediktivnih metodologija kojom se razmatraju mogue varijante zahvata i kojom se anticipira i predvia ono ato joa ne postoji te gdje bi se upravo trebao primijeniti onakav metodoloaki aparat koji je primjeren zahtjevu. Svrha procjene utjecaja na okolia je izbor najpovoljnije varijante nekog zahvata, a CB analiza bi, zajedno s ostalim metodama modeliranja, trebala dovesti do optimalnog rezultata. U procjeni utjecaja na okoli u Hrvatskoj za postupanje s otpadom nisu se dosad pokazali metodoloki prepoznatljivi oblici primjene CB analize. Mnoge studije o utjecaju na okoli za te zahvate karakterizira ve izre eni problem neprepoznavanja utjecaja i identifikacije troakova koji bi trebali ui u analizu. U studijama utjecaja na okolia koje je izradila tvrtka IPZ Uniprojekt MCF, odlagaliate otpada Duplje i odlagaliate otpada Lon arica, koriatena je metoda koja je prilagoena posebnostima prilika koje svaka procjena utjecaja na okolia ima. U tim studijama usporeivale su se dvije ina ice zahvata, ureeno i neureeno odlagaliate i to cost-minimizacijskom metodom. Primijenjena je semikvantitativna metoda meusobnih odnosa (relativna metoda) kojom se ocjenjuje meusobni odnos viae ina ica zahvata, bez nu~nog poznavanja apsolutne vrijednosti troakova. Primijenjena metoda poznata je ina e kao Geblerova metoda, a analizirani socijalni troakovi odnose se primarno na zdravstvene troakove. Mo~e se o ekivati da e i druge studije utjecaja na okolia zahvata postupanja s otpadom (npr. studija o utjecaju na okolia spalionice komunalnog otpada za grad Zagreb) takoer poboljaati stanje u primjeni CB analize u procjeni ovih zahvata. Unato  tome, problem identifikacije troakova (i koristi) vjerojatno e ostati vei problem u ocjnei troakova i koristi zahvata. Kao iskuaano rjeaenje mo~e se uvesti primjena lista troakova po vrstama zahvata kojima bi se, za svaki zahvat, mogla provesti konkretna identifikacija (za koristi to onda ne bi bio problem). Uz taj se problem postavlja pitanje koliko je daleko potrebno ii u identifikaciji pojedinih troakova. U odgovoru na to mo~e se navesti primjer Studije o utjecaju na okolia kamenoloma Rakalj (izraiva : Dvokut Ecro, Zagreb) gdje je analiziran troaak gubitka drugih aktivnosti koje bi mogle nastati radom namjeravanog zahvata (turizam). U nov anom izra~avanju tog troaka primijenjena je tehnika travel costs (u kombinaciji s tehnikom "sposobnost da se plati" - ability to pay). Ovaj primjer pokazuje da se u identifikaciji i izra~avanju troaka treba i mo~e ii toliko daleko koliko je to relevantno za ocjenu zbog koje se CBA provodi. U studijama utjecaja na okolia nekih vrsta zahvata (eksploatacija mineralnih sirovina) primjenjuje se ve kombinacija CBA i semikvantitativnog ocjenjivanja, ato bi mogao biti jedan od buduih trendova u procjeni utjecaja na okolia. Za razliku od zahvata postupanja s otpadom, procjenu utjecaja na okolia za ovu vrstu zahvata karakterizira vea metodoloaka prepoznatljivost i dosljednost u primjeni ovih metoda. Diskontna stopa koja se primjenjuje u studdijama utjecaja na okolia u Hrvatskoj kree se od 7.5% do 8 %. Iako se mo~e rei da je to u skladu s razmatranjima u poglavlju 3, zasada joa nema odgovarajueg obrazlo~enja zaato su izabrane te vrijednosti. 8. Zaklju aK nedvojbeno, CB analiza ima svoje mjesto u procjeni utjecaja na okolia kao korisna metodologija u izboru varijante nekog zahvata. Meutim, u postupcima procjene nu~no je tek nai pravu mjeru u primjeni CB metode koja je primjerena postupku procjene kao prediktivnom alatu ukupnog sustava upravljanja okoliaem (IEMS) (22). To je mogue postii samo u kontekstu pravilnog razumijevanja postupka procjene utjecaja na okolia, ato na~alost joa uvijek nije slu aj. Procjena utjecaja na okolia takoer je podru je u kojem se intenzivno primjenjuju metoda ocjene neizravnih pokazatelja prema ve iskuaanim pravilima kolektivnog odlu ivanja. Primjena takvih metoda u ocjeni koristi i troakova (nepravi cost-benefit) vrlo je pragmati an pristup koji mo~e pomoi ocjeni odreenih varijanti zahvata bez ula~enja u kompleksnije nov ane procjene pojedinih komponenti troakova i koristi. Takoer, primjenom navedenih metoda mogu se otkloniti neki argumenti protiv CBA: teakoe kod vrednovanja odreenih troakova, pitanje odreivanja diskontne stope. Razvoj primjene metoda ocjene koristi i troakova mogao bi ii u pravcu kompleksnije CB analize koja bi potpuno uklju ila postupak procjene utjecaja na okolia kakav sada postoji te bi postala jedinstveno mjerilo ocjenjivanja zahvata. Taj scenario za sada joa nema veu izvjesnost. Za o ekivati je stoga daljnji razvoj primjene semikvantitativnih metoda ocjene kojima bi se mogle rjeaavati neke slabije strane klasi ne CBA. Realnije je stoga o ekivati da e u budunosti doi do integracije ova dva pristupa ocjenjivanja koristi i troakova, za ato ve sada ima primjera u nekim studijama o utjecaju na okolia u Hrvatskoj. Dugoro nije gledano, budunost i razvoj ocjene koristi i troakova ovisit e od o ekivane promjene vladajue eti ke paradigme (slabijeg antropocentri nog na ela kao temelja odr~ivog razvitka) u korist druge paradigme (ekocentri na etika). literatura: S. nikoli i N. Trinajsti, Kemija u industriji 49, broj 6, Zagreb, 2000. Pravilnik o procjeni utjecaja na okolia (NN 59/00). P. T. Williams, Waste Treatment and Disposal, J. Wiley &Sons, 1998, str.42. N. Lee and Clive George; Environmental Assessment in transitional countries, Wiley &Sons, 2000, str. 112. N. viskovi, }ivotinja i ovjek, Knji~evni krug Split, 1996, str. 389. S.J. Armstrong, R.G. Botzler, Environmental Ethics-divergence and Convergence, McGraw-Hill, 1993, str. 250. K. Grabowsky, Priru nik za investitore, TEB poslovno savjetovanje, Zagreb, 1997, str. 218-220. L. Ortolano, Environmental Regulation and Impact Assessment, J. Wiley &Sons, 1997, str. 149. D. Morgan, Health and Environmental Impact Assessment, Earth Scan ltd., london, 1991, str. 134 -136. J. A. Lampietti, U. Subramanian, Taking Stock of National Environmental Strategies, World Bank-Land, Water and Natural Habitat Division,1995, str. 13-26. L. W. Canter, Environmental Impact assessment, 2nd edition, McGraw-Hill, 1996, str. 560-566. J. A. Lampietti, U. Subramanian, Taking Stock of National Environmental Strategies, World Bank-Land, Water and Natural Habitat Division,1995, str. 13-26. Damir Rumenjak, Odlu ivanje u zaatiti okoliaa, Simpozij o gospodarenju otpadom, Zagreb, 2000, str. 519. R.G. Schroeder, Upravljanje proizvodnjom - Odlu ivanje u funkciji proizvodnje, za hrvatsko izdanje Mate d.o.o., Zagreb, 1999, str. 357-360. P. Sikavica i ostali, Poslovno odlu ivanje, Informator, zagreb, 1999., str. 171. W. Mendhalla i T. sinchic, Statistics for the engineering and computer sciences, Collier Macmillan Pub. 1988, str. 845. Damir Rumenjak, Odlu ivanje u zaatiti okoliaa, Simpozij o gospodarenju otpadom, Zagreb, 2000, str. 527. J. Douglas Portous, Dictionary of Environmental Science and Technology, J. Wiley &Sons, 2000, str. 134. J. Douglas Portous, Dictionary of Environmental Science and Technology, J. Wiley &Sons, 2000, str. 135. V. Barnett and A. O`Hagan, Setting Environmental Standards, Chapman& Hall, London, 1997, str. 37. V. Barnett and A. O`Hagan, Setting Environmental Standards, Chapman& Hall, London, 1997, str. 37. P. W. OCalaghan, Integrated environmemtal management handbook, J. Wiley &Sons, 1996, str. 104. v|BDF|JL{t|~4 G"""",F-----0022 44445^5d5f5R;V;X;~;;;;;;;;ƿƿƿj{= CJUVmHnHujCJEHUj@ CJUVmHnHu CJmHsH jCJUjCJUmHnHu CJmH sH >*CJ6CJ5CJ;CJ 5;CJCJ55;;0 BDKLM{ $$Ifa$$a$$a$tp r XdP$Ifi$$Ifl09u<04 la $$Ifa$ !$!&!(!*!""G"""""\$Ifi$$Ifl09u<04 la """""$|k$$Ifl40 uD04 la$Ifi$$Ifl0 uD04 la""8#9#$$$ k$$Ifl40 uD04 la$If$$$$$Ifk$$Ifl40 u`D04 la$$$*%,%L%%$Ifk$$Ifl40 u 04 la%%%%$Ifk$$Ifl40 uD04 la%%%Z&$Ifk$$Ifl40 u`D04 laZ&\&^&&&&''@''t$Ifk$$Ifl40 u 04 la ''''T$Ifm$$Ifl4x0 u`D04 la'''0($Ifm$$Ifl4x0 u 04 la0(2(4(($Ifk$$Ifl40 u`D04 la((() $Ifk$$Ifl40 u 04 la))))$Ifk$$Ifl40 u`D04 la)))))*v*0$Ifk$$Ifl40 u 04 lav*x*z**$Ifm$$Ifl4x0 u`D04 la***+$Ifm$$Ifl4x0 u 04 la+++,$Ifk$$Ifl40 uD04 la,, ,Z,|$Ifk$$Ifl40 u`D04 laZ,\,^,,,,,,,.. 4 4448t$a$$Ifm$$Ifl4F0 u 04 la88::P;R;;;;;8<:<<<==>>N>P>tDvDJJLLMM@N$a$;;;<<<<<============= >L>P>B*CJBZ*],].]]]dde@ee1f2f3f4f5fYf $$Ifa$$a$$a$YfZfffffffg"g$ $ $Ifa$$If_$$Ifl4yny 034 la "g#g>g@gAg3--$ $$Ifa$$If$$Ifl4y֞nO/  y Sn304 laAgCgDg^g_gagbgdge___$If$$Ifl4\nOy *304 la $$Ifa$dgegggggg[UUULL $$Ifa$$If$$Ifl4rnO/ y J 304 laggggggg[<ULLLL $$Ifa$$If$$Ifl4rn/ y 304 lagggggg[UULL $$Ifa$$If$$Ifl4rn y J Sn304 laggghnpee $$Ifa$$$Ifl4\n y n304 lahhhjhhPiRiTiikkDmFm\n*oJo$If$a$m$$Ifl40/ y J 30 4 la*iNiPiiiiiiiijjjj$j&j(j.j0j2jjjjjjjplrlBmDmFmHmTm^mlmnm\nnnpn*ooppjplppppp"q$qHqJqLqqqqq?rzr{rrrrrrrͨͨ 6;CJj CJEHUj[A CJUVmHnHu 6CJH*6CJj+ CJEHUjJA CJUVmHnHu jCJU5CJ;CJCJH*CJBJojoooooop{rrrr $$Ifa$~$$Ifl4F</  0    4 la$Ifppp&p6pjplp|ppppneee_neee_$If $$Ifa$$$Ifl4\</  04 la pppppppqq q"qnLeeeenLee_e$If $$Ifa$$$Ifl4\</  04 la "q$q4q6qFqHqJqLqqq?rnLe_een]]]]$If $$Ifa$$$Ifl4\</  04 la ?r{rrrrrrrrssssss"slhhk$$Ifl40  04 la $$Ifa$$Ifrrrrrrrrrss ssss"s#s0s7s:s;sCsOsRsSsYsZshspssstHtLtPttt2x4xyylzzzzzzzzzzzzzzzz {"{({*{0{2{4{6{{|| |||||ȿ>*CJ 6CJ H*j/CJEHUj@ CJUVmHnHu jCJU 6CJH* 5CJH*5CJ 5;CJ6CJ;CJCJG"s#s8s:s;sPsRsSsVsYsZsqssstsusLt``h $$Ifa$$Ifk$$Ifl40  04 laLtNttuujzlzz|||̀Ѐpr46Nއc$a$$a$|<>@B҂Ԃ,.02df~ue\j CJEHUjK= CJUVmHnHujCJEHUjK= CJUVmHnHuj4CJEHUjK= CJUVmHnHuj CJEHUjK= CJUVmHnHujCJEHUj/K= CJUVmHnHujOCJEHUjK= CJUVmHnHu jCJU5CJCJ$NN./02EFGHJK^_`alm~,x\^ĝƝ(|.ú~zvzzz5CJ;CJ 6CJH*6CJj#CJEHUj@ CJUVmHnHuj CJEHUjZ@ CJUVmHnHujHCJEHUjB= CJUVmHnHujZCJEHUj^B= CJUVmHnHu jCJU ;>*CJ>*CJCJ.c|~,.88DvƟ F & F F & F F & F F & F F$ Fa$$`a$$a$ |~dfABR4vv$ & Fa$$a$~fH޴@APlvJPR`>@7B 2&np.0d,FVcd ;>*CJ>*CJ6CJ 56CJ5CJCJ;CJCJH*WvJ7dF$a$$ & F h^a$$ & Fa$dqr|}6CJ;CJCJ. A!"#$%DdB  S A? 2Xuntz%wk4Du`!,untz%wk`x$PxTK#Q7/d#Wrz((xZz- H8J+B8K,l<8k5G䲾7eyFwyffA<')N# 3z3L3ȳq!!vL:ge2cbyX(T)ٗ Pٙ( oJ|G]lr$>PL ]\)CuF[5vKV~(W?!^jUXs<7q/K+;Icu&/$>:<қ+^iZr׽oG4Y1tpYcMvx=^^OEi+m;IɊlv%Whv:p|@;w942p|f_fav:!^n(2>N$LA-PEw ,:=C웩lKǷÉ ##DdB  S A? 2]`?i2u`!a]`?L@`\/xJAƿ= xHQOJl0 xFȁ\#_',y˘VͷcPLu3'QcL7eYmMW/w_(X9M dCA5uu󳤸Lwv4]r55[:~?8.]-Y?#JzY:ӫu/G!,?|cks8V?ӊtg:=+zsdȇqUDj%N9W;&Bݖ ~'<0l %V]hDdTB  S A? 28P N/7Uu`!8P N/7  ȽXJtxcdd``a!0 ĜL  312Ec21BUs30)0)0Qcgb  P#7T obIFHeA*CT f0 Pe,DdB  S A? 2mIf*V\ru`!jmIf*V\2@4 8xJAgf/9s<ԀZ), kO1F80@"rX>D D&P]I7.B "*5 D E-\JЩW/r^]5(!g>aa;:IA 0'YND}ښ-qopNOa^")L_z7e0Ӌ谟u.SNL:')yǎoM »x|&G'LӻWO }B'HQd~}MDd B  S A? 2}[滱u`!}[滱>((+xKA߼]UGD"` XC,* KHAtܭ[WEmfA6]f}fw 0)+| cbybfMEdJa^f;\03Q؜{QfЕ;E(JK/lHʡ42YfVO.d] w2E5&g9 uKVs_orǀrg$II;&F\м]b'D֔zE7=x|6/0).ŸdWo܋ʫ_[=ywqאau|cfCHC̖[rTDdB  S A? 2>vaߌy\=2o u`!>vaߌy\=2>` .`xRJPaAUp!P+ѵ.lVL+(W>!bm%&\rpΙG`t`ɫS"!D EQ$ \HP-l^P<,C"p[O)96Ε sLM* 9שt%_W94:ǔی:G{|LnZќWr b'N䛬k?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry_ FdO+Data %WordDocument^XObjectPoola P)qO+dO+_1090175409FP)qO+P)qO+Ole CompObjfObjInfo  #&'*/25:=>ADGLORUX]befilnopqrsuvwxz FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qTIXoI (B"C)={B t (1+i) tt=1T " "C t (1+i) tt=1T Equation Native _10330099441 F~O+~O+Ole  CompObj f" } FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q8kIvI F(1+i) tObjInfo Equation Native  T_1033009768@F0O+xO+Ole CompObjfObjInfoEquation Native $_1090522485T"FPO+PO+ FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qtII  FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qOle CompObjfObjInfoEquation Native hLl~II P i C i NT=I FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q}ϔ0vI|I max(B"C)!"(B  "C  )_1090555971F0'O+0'O+Ole CompObjfObjInfoEquation Native _1090522954Fp4O+O+Ole !CompObj "f"c jj " =0 FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qll~II ={B ij=1n " !C i }ObjInfo!$Equation Native %_1090523483$FPȕO+PȕO+Ole ( FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qkIvI ! FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qCompObj#%)fObjInfo&+Equation Native ,,_1090509787Y)F՘O+0\O+Ole -CompObj(*.fObjInfo+0Equation Native 1`D|II "B j "C j () FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qkIvI _1028382203.FO+O+Ole 3CompObj-/4fObjInfo06Equation Native 7$_1028382511E;3FO+`$O+Ole 8CompObj249f FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qlIPmI 12(x n2 +x n2+1 )ObjInfo5;Equation Native <_10283827018F1O+1O+Ole ?CompObj79@fObjInfo:BEquation Native CL_10283833986=F>O+ũO+ FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q0kIvI x n+12 FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qOle ECompObj<>FfObjInfo?HEquation Native I0kIvI 2x FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q,IoI 1nx n_1028383461BFҬO+ҬO+Ole JCompObjACKfObjInfoDMEquation Native NH_1028381567J,GFO+fO+Ole PCompObjFHQf FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q`kIvI d=x 3n4 "x n4+1 FMicrosoft Equation 3.0 DS EqObjInfoISEquation Native T|_1027783774OLF@O+@O+Ole VCompObjKMWfObjInfoNYEquation Native Z<_1027783830QF O+ O+uation Equation.39q kIvI  r2 FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qII =Ole [CompObjPR\fObjInfoS^Equation Native _,_1090250842'VF`O+`O+Ole `CompObjUWafObjInfoXc FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qi|l~II 12n"k"(k+1)R j21k " []Equation Native d_1090251033[FO+O+Ole gCompObjZ\hf FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qi4t~IzI 3"n"k+1()Oh+'0 ( D P \hpxObjInfo]jEquation Native kP1TableSSummaryInformation(`mBT`HD 0,xcdd``bd``beV dX,XĐ )i A?d-66znĒʂTLKd& Ma`ٯ F\U@J4v$l `fReM-VK-WMc`x s$FI;XAz&br?bMFwc H3o6 gɸ ե p8 3pAc k`S!v0y{@I)$5sWhDdTB   S A? 28P N/7u`!8P N/7  ȽXJtxcdd``a!0 ĜL  312Ec21BUs30)0)0Qcgb  P#7T obIFHeA*CT f0 PeiDdB   S A ?  2o=@g= u`!o=@g= X`e PuxR=KA7H )$"I/ha$ h:6Vj#M;w oޛ],xF A[,Ȓ9!gp3UBSTW9XP+q A`E Isp) IWSfM Th^FIѰ4(EjJMEߺyjy{ҞwYV&ZTO+zP|MUЎ𿎂g{J+iXo'z#i'5p{ME~b7'kыIqn'; '4N,?,Us1j32?4#$*7(ٽ`QpLDd0B   S A ?  2~_3Cj=Z fZdu`!R_3Cj=Z f,@Ck xAJAEUIƀWCو 0@ DH@gkSx 9JN\Jmj*~Mhڕhv$H;ZtT;=߹&fupK]mL4q5ߎm"^E~u c/͎$pb3#e,Ni6΁O!y&'zIu=KOV,_<,9>%*UG#O-3y %U=4yBn:K Qýߊb6O3~ODdB   S A ?  2Dlij !)Pk xu`!lij !)PkH`!xcdd``^$D@9@, fbd02,(1dbfaZ(d3H1ibYπX jx|K2B* R @naJ`u!0y1DY@##ȽAN`A $37X/\!(?71b #6r`a` RF9`S= cdbR ,.Iex1 @3Y/ DdlB   S A ?  2gl _D*DfD"?|jCRu`!;l _D*DfD"?|jxt xPKJCA<>zDpg Wf@49$Nǽewt[*'d;"x }ME- y,|%y*E+Nn^x.U}),{=*M >6 Joe&D EQ$*Fh)l`"-GyXcb6Žp/T`}Nik[+oȋbeq]ApgFYo[ W{NvjG8ޒ2s$S޺'8th%jޅ v67c\t:+ߞ7$Uʯw@ ( h[Q߹1a0N$eDdThB  S A? 2X)26JX路f4s`!,)26JX路f @XJ|xcdd`` @bD"L1JE `x,56~) M @ k;?jP5< %! `fRvF+B2sSRsA.si#/ F&00pz$& Ma`H2ԇ\P{j;n+KRsޡ@DdB  S A? 2Lv\z 's`!Lv\z '@x5O ` ,Nঠ 8us/Pp(إ]3IK˅ c}m)k)Jdsΐ 35AkRI.QDöƤͧ]KwN-&rp=U u5J#ӕNtX]D)'k?$37X/\!(?71IP4z 1e(&o, p1ph_!|t3[0̆c8A(`(121)W2C 3XYmrr&Odjel za procjenu utjecaja na okoliat djedjeNormala DRumenjakro2umMicrosoft Word 9.0t@F#@=+@=+<Ab՜.+,0 hp  MZOPUNa2x mr DocumentSummaryInformation8t CompObjykNaslov  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q      i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH2@2 Naslov 1$@&;aJ6A@6 Zadani font odlomka@P@@ Tijelo teksta 2$a$\aJ)wXpqrUVuvw K L M { : v 89CNO[ghr{|G89K567fgh    1QRS~()Btuv#GHIfgh>?$./UV:;`as t ##$$%%Y%Z%[&\&&&&&'''F(j(((())(*)* + +#+-+.+^+_+++,,,!-"-:0;0000"1j1k1l1m1n1111112 2%2?2[2\2w2y2z2|2}222222222222222222222222 3 3 33?3x3333355558666666666 7 777%7?7@7H7R7Z7u7v7~777777777777777777I88888888 9 9 9#9%9&9)9,9-9B9D9E9Z9\9]9`9c9d9{9}9~99999t:u:<<<===`?a???7@8@@@AAIAJAAnCoCDDDE&EgEhEEEFFHyJzJLsNtNNNN ObOsOtOPySUVV1W2W[[_`Udeffffffh kumcndnpnnn:oooWppqyqrpr srssOtt1uuvcvv%w&w'w(w+wM M M M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M M M M M M M M M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M M M M M ???????????????????????????????????????????????????????????????????????????0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0????????????????0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0???????0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?????????????????????????????????0?????????? ? ? ? ? ? ???????????0???????????????? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ?;fR*ir|dx ""$$%%Z&''0(())v**+,Z,8@NZYf"gAgdgggghJopp"q?r"sLtcvy{|}~z  "''' ++!+344j4~44<<<G@[@]@^@r@t@@@@@@@AAA1AEAGADDDDDDDDDDDD)w::::::::::::::::::8@N(  VB  C D"VB  C D"B S  ?)wddttV:W:<<==K=U=[=\=q==GBGBqFrFsFsF'G(GKGMGkGvG~G~GGGGGyJzJ}J}J~JJJJ^K^KLLMMNNOOOO P PtPzPPPbTbTCUDUUUUUVVXX\[][[[a^a^|_|___uauaaaaaccefgg5h5hPjPjXjbjjjjjllmm+worTVtw J M z { 9 : u v 79BCMOZ[fhqrz| FG79JK47eh   01PS}')ABsv"#FIeh=?~#$-/TV9;_ar t ##$$%%X%Z%Z&\&&&&&''''E(F(i(j((((())'*)* +#+,+.+]+_+++,, -"-90;000!1"1i1n111111122 2 2$2&2>2?2Z2\2v2w2y2z2|2}22222222222222222222222 3 3 33>3?3w3x333335555768666666666666666 7 77777$7/7>7@7G7H7Q7R7Y7d7t7v7}77777777777777H8I888888888889 9 9 9"9#9%9&9(9)9+9-9A9B9D9E9Y9Z9\9]9_9`9b9d9z9{9}999999s:u:<<<<====_?a???6@8@@@@@AAHAJAAAmCoCDDDDEE%E&EfEhEEEFFHHxJzJLLrNtNNNNNNN O OaObOrOtOPPxSySUUVV0W2W[[__``TdUdeeffffhhk ktmumbndnonpnnnnn9o:oooooVpWpppqqxqyqrrorpr s sqsrsssNtOttt0u1uuuvvbvcvvv$w+w +#++waaa-C:\My Documents\COST Benefit u PUO- lanak.docaaa A:\COST Benefit u PUO- lanak.docaaa A:\COST Benefit u PUO- lanak.docaaa A:\COST Benefit u PUO- lanak.docaaa A:\COST Benefit u PUO- lanak.docaaa A:\COST Benefit u PUO- lanak.docaaa-C:\My Documents\COST Benefit u PUO- lanak.docaaa-C:\My Documents\COST Benefit u PUO- lanak.docaaa A:\COST Benefit u PUO- lanak.doc DRumenjakKC:\My Documents\DOKTORSKIstudij\BAZA PODATAKA\COST Benefit u PUO- lanak.docd(M k  aHF   F-D$b. P/ f<0 /3  ; =M V%M %M 'N FU$GqlKX [P o `D}ue "Yj ISnj pKvl +bw &;z hh^h`. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(hh^h`o(-hh^h`. hh^h`OJQJo(hh^h`.hh^h`.hh^h`.hh^h`. hh^h`OJQJo(hh^h`.hh^h`.^`o(hh^h`.^`o(-hh^h`o(-hh^h`.hh^h`o(.hh^h`.hh^h`. hh^h`OJQJo(hh^h`.[FU$b. F-o `k }uef<0d(M%M"YjaHF +bwP/V%MISnj'N&;z/3lKX=MpKvl ; v 89CNO[ghr{|89K567fgh    1QRS~()Btuv#GHIfghm1n1111112 2%2[2\2w2y2z2|2}222222222222222222222222 3 3 38666666666 7 777%7?7@7H7R7Z7u7v7~777777777777777I88888888 9 9 9#9%9&9)9,9-9B9D9E9Z9\9]9`9c9d9{9}9~9+w@TD 9999999999 9!9%9&9'9(9+9091 3 4 6 7 89;<=@DENR[\_`coprstu)w8@ D@$&*,04:<>DFNPRTZd@hjnp@txz|@p@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1<Ab2r0x%w2mr%Odjel za procjenu utjecaja na okoliaa DRumenjak