Naslov
Filozofija - odgoj - filozofija
(Philosophy - Education - Philosophy)

Autori
Polić, Milan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Metodički ogledi / Polić, Milan - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2001, 27-37

Skup
Filozofija i obrazovanje

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.12.2000. - 02.12.2000

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
filozofija; manipulacija; odgoj; pedagogija
(education; manipulation; pedagogy; philosophy)

Sažetak
Za razliku od ostalih živih bića, kojima je rodna bit uglavnom zadana životnim obrascem vrste čak i prije njihova začeća kao jedinki, čovjek se kao rodno biće odlikuje upravo relativno niskom razinom biološke određenosti i ogromnom duhovnom, tj. kulturnom nadgradnjom osnovnog životnog obrasca koji mu je urođen. Neopremljen u trenutku rođenja životnim programom dovoljnim za samostalno preživljavanje, čovjek je prisiljen učiti. Toliko više koliko je duhovno bogatije i kulturno izgrađenije okruženje u kojemu treba živjeti. Stoga valja pretpostaviti da je čovjeku učenje urođena potreba. Pa kao što se život uopće ne može održati bez hranjenja i razmnožavanja, ljudski se život ne može održati bez učenja. Lišenom instinkata i snažnih nagona čovjeku su potrebna znanja i vrijednosti, da bi znao i htio živjeti. Slijedom toga, odgojivost i odgoj bitna su čovjeka obilježja. U predfilozofsko doba kulturne su se zakonitosti činile jednako nužne kao i prirodne, a znanja i vrijednosti jednako apsolutni kao instinkti i nagoni. Ali samoopažajuća i samopromišljajuća sposobnost duha dovela je to s vremenom u pitanje. Pitajući se o sebi i svijetu čovjek je već odavno shvatio važnost odgoja u reprodukciji svijeta iako su mu povijesna bit svijeta i budućnonosna bit odgoja još ostale nedovoljno jasne. Stoga je odgoj dugo vremena mišljen kao sredstvo, a ne kao svrha života u zajednici. Nužna je posljedica toga bila njegova instrumentalizacija i svođenje na različite oblike gojidbene manipulacije prožete konkurentskim ideologijama u borbi za prevlast. Posebno mjesto u tome imalo je odvajanje vrijednosne i spoznajne komponente odgoja. Iako je odgoj s vremenom postao predmet proučavanje pedagogije, kao posebne znanosti o odgoju, filozofsko zanimanje za odgoj nije prestalo. Naprotiv, pokazalo se da pedagogija ne samo da svojim znanstvenim instrumentarijem ne može zadovoljavajuće riješiti problem vrijednosne i spoznajne podvojenosti odgoja, nego se zbog toga nikako ne može do kraja konstituirati kao moderna znanost, jer stalno mora ideološki posezati u etičko područje filozofije. Razvitak suvremenih znanosti i s tim u vezi filozofije znanosti, informatička revolucija i nemoć tradicionalnog odgoja da zadovoljavajuće odgovori na izazove suvremenog svijeta oživjeli su zanimanje filozofa za problematiku odgoja. Zapravo, od svih velikih problema s kojima je suvremeni svijet suočen i od čijeg rješenja ovisi njegova budućnost, najveći je i najpreči problem odgoja. I dok su još nedavno mnogi, pa i filozofi, postavljali pitanje što je to filozofija odgoja, danas je sazrela svijest, čemu je dokaz i ovaj simpozij, da filozofija odgoja više ne smije ostati marginalna filozofska disciplina.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA