Pregled bibliografske jedinice broj: 18959
O promjenama temperature zraka od 18. do 20. stoljeća u Zagrebu
O promjenama temperature zraka od 18. do 20. stoljeća u Zagrebu // Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama / NN (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 1998. str. 33-40 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 18959 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O promjenama temperature zraka od 18. do 20. stoljeća u Zagrebu
(On variations in air pressure from the 18th to the 20th century in Zagreb)
Autori
Juras, Josip ; Pasarić, Miroslava ; Penzar, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama
/ NN - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 1998, 33-40
Skup
Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 1998
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
klimatske promjene; meteorološka mjrerenja; efekt staklenika
(climatic change; meteorological measurements; greenhouse effect)
Sažetak
U radu se daje kratki pregled povijesti meteoroloških mjerenja u svijetu i kod nas. Prikaz temperaturnih kolebanja u našim krajevima temelji se na podacima od kraja 18. stojeća do danas. Obuhvaćeni su podaci izmjereni u Zagrebu od 1862. do danas, dok su podaci za ranije godine dobiveni ekstrapolacijom pomoću mjerenja u Beču i Budimpešti koja su započela već krajem 18. stoljeća. Od najhladnijeg 30-godišnjeg razdoblja (1874-1903) do najtoplijeg tridesetljeća sredinom ovog stoljeća (1923-1952) ustanovljen je porast srednje godišnje temperature zraka u Zagrebu od 0,85oC. Dio tog porasta temperature mogao bi se pripisati "urbanom efektu" tj. povećanju temperature zbog promjene mikroklime šireg okoliša meteorološke postaje. Sličan porast uočljiv je i u podacima Beča i Budimpešte, ali je najslabije izražen u Zagrebu. To upućuje na visoki stupanj homogenosti zagrebačkih podataka o temperaturi. Porast temperatura u posljednjih tridesetak godina prije bi se mogao pripisati izostanku hladnijih zima i osobitostima makrocirkulacije unutar tog razdoblja, negoli pojačanju "efekta staklenika". Zbog velikog broja čimbenika koji utječu na promjene srednjih godišnjih temperatura zraka teško je razlučiti pojedinačni doprinos svakoga od njih
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
