Pregled bibliografske jedinice broj: 189588
Prilog poznavanju šuma i šumske vegetacije nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica
Prilog poznavanju šuma i šumske vegetacije nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 125 (2001), 11-12; 583-598 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 189588 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prilog poznavanju šuma i šumske vegetacije nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica
(A contribution to knowing the forests and forest vegetation in Kornati National Park and Telašćica Nature Park)
Autori
Matić, Slavko ; Rauš, Đuro ; Seletković, Zvonko ; Španjol, Željko ; Anić, Igor ; Oršanić, Milan ; Tikvić, Ivica ; Baričević, Dario
Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 125
(2001), 11-12;
583-598
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Nacionalni park Kornati; park prirode Telašćica; zaštita prirode; šumska vegetacija; sukcesija vegetacije; Quercus ilex; Pinus halepensis; Pinus pinea
(National Park of Kornati; the Telašćica Park of Nature; nature conservation; forest vegetation; succesion of vegetation; Quercus ilex; Pinus halepensis; Pinus pinea)
Sažetak
U radu je dan prilog poznavanju šumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica. Stoljetni odnosi čovjeka i prirode (vegetacije) te gospodarske aktivnosti (poljodjeljstvo, stočarstvo) učinili su Kornate jedinstvenim i neponovljivima. To je rezultiralo proglašenjem većeg dijela kornatskog otočja nacionalnim parkom. Kornati i Telašćica nalaze se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni gdje je klimazonalna zajednica Myrto-Quercetum ilicis. Kornatsko je otočje samo naizgled goli kamenjar. Uočava se da je biljni pokrov na svim otocima razvijen u obliku različitih degradacijskih stadija autohtone klimatskozonske vegetacije. Smanjenjem gospodarskih aktivnosti na otocima je omogućen spontani, progresivni razvoj pašnjaka i kamenjara, gariga , makije, sastojina alepskog bora i pinije te crnikovih panjača. Takav je razvitak vegetacije upitan glede definicije nacionalnog parka i njegove zakonske zaštite te gospodarskog interesa vlasnika Kornata, koji su gotovo potpuno u privatnome vlasništvu. Njihova zaštita znači postupno obrašćivanje i progresivnu sukcesiju vegetacije, zbog čega Kornati prestaju biti ono zbog čega su zaštićeni i jedinstveni. Rješenje može proizaći jedino iz integralnoga valoriziranja i zaštite, čime će se zadovoljiti sve zainteresirane strane - zaštita prirode, domaće stanovništvo i njihov gospodarski interes te svi željni užitaka u jedinstvenosti kornatskog otočja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
068001
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Profili:
Dario Baričević
(autor)
Slavko Matić
(autor)
Željko Španjol
(autor)
Zvonko Seletković
(autor)
Milan Oršanić
(autor)
Igor Anić
(autor)
Đuro Rauš
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Biological Abstracts
- CAB Abstracts
- Forest Abstract