Pregled bibliografske jedinice broj: 189549
Mogućnosti proširenja područja primjene postupka sinteze u oblikovanju relacijskih baza podataka
Mogućnosti proširenja područja primjene postupka sinteze u oblikovanju relacijskih baza podataka, 1992., magistarski rad, Elektrotehnički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 189549 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mogućnosti proširenja područja primjene postupka sinteze u oblikovanju relacijskih baza podataka
(Possible Extensions of the Synthesize Algorithm Application in Relation Database Design)
Autori
Zakošek, Slaven
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Elektrotehnički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
25.02
Godina
1992
Stranica
134
Mentor
Baranović, Mirta
Ključne riječi
relacijska baze podataka; algoritam sinteze
(relational database; synthesize algorithm)
Sažetak
Predmet razmatranja ovog rada jesu mogućnosti prilagođavanja algoritma sinteze za uporabu u programskom sustavu za projektiranje i podržavanje baze podataka u svim periodima njezinog životnog ciklusa. U tu svrhu analiziran je algoritam sinteze Synthesize. Predložene su modifikacije algoritma koje projektantu baze podataka omogućuju upravljanje procesom sinteze. Modificirani algoritam implementiran je u programskom sustavu za projektiranje konceptualne sheme. Izgrađena su prijazna korisnička sučelja koja omogućuju opisivanje modela i prezentaciju rezultata sinteze u korisnički definiranom obliku. U uvodnom dijelu opisani su osnovni razlozi zbog kojih se razvija vlastiti programski sustav za projektiranje baza podataka. Ukratko su definirana glavna svojstva koja mora imati dio sustava namijenjen normalizaciji konceptualne sheme. U drugom poglavlju navedene su definicije osnovnih pojmova potrebnih za razumijevanje algoritma sinteze. Treće poglavlje opisuje matematički aparat koji predstavlja temelj za izgradnju algoritma sinteze. U četvrtom poglavlju definirane su normalne forme relacijske baze podataka i njihova svojstva. U petom poglavlju analizira se metoda normalizacije dekompozicije i ukazuje na njezine nedostatke. Šesto poglavlje definira algoritam sinteze. Uočeni su neki njegovi nedostaci, ali i predložena gotova rješenja kojima se oni neutraliziraju. U sedmom poglavlju analizirana je jednoznačnost rezultata normalizacije sintezom. Predloženi su postupci kojima se u većini slučajeva može detektirati postojanje alternativnih modela. Osmo poglavlje analizira probleme koji se javljaju prilikom formiranja inherentnog skupa funkcijskih zavisnosti za relacijske sheme koje imaju samo jedan ključ i niti jedan atribut u zavisnom dijelu. Predložen je postupak kojim se zadovoljavajuće rješava taj problem. U devetom poglavlju predložene su modifikacije koje omogućuju upravljanje postupkom sinteze, npr. odabir između više ekvivalentnih modela ili namjerno uvođenje kontroliranih zalihosti u model. Problemi implementacije modificiranog algoritma analizirani su u desetom poglavlju. Opisane su primijenjene strukture podataka. Predložena su rješenja koja omogućuju provođenje normalizacije nad postojećom shemom baze podataka i fizički ubrzavaju izvođenje algoritma. U jedanaestom poglavlju prikazan je isječak strukture baze na kojem su demonstrirane mogućnosti jezika za opis modela i jezika za opis specifikacija prema kojima se oblikuju izlazni rezultati.
Izvorni jezik
Hrvatski