Naslov
Bioarheološka analiza ljudskog osteološkog materijala s nalazišta Narona-Augusteum
(Bioarchaeological analysis of the human osteological material from the Narona-Augusteum site)

Autori
Šlaus, Mario

Izvornik
Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (0350-8447) 96 (2004); 539-561

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Bioarheologija; paleopatologija; paleodemografija; kasna antika; Hrvatska
(Bioarchaeology; palepathology; palaedemography; late Anitque pariod; Croatia)

Sažetak
Ljudski koštani ostaci prikupljeni su na lokalitetu Narona-Augusteum. Materijal je otkriven tjekom sustavnih arheoloških istraživanja koja je 1995. i 1996. godine vodio Arheološki muzej Split. Osteološki materijal datira se u 6. stoljeće. Paleodemografske i paleopatološke analize provedene u laboratoriju Odsjeka za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pokazuju da se ukupni uzorak sastoji od ostataka 21 osobe (5 žena, 5 muškaraca i 11 djece). Prosječna doživljena starost muškaraca iznosila je 42, 0 godina, žena 36, 0 godine. Uzorak karakterizira visoki subadultni mortalitet, naročito djece ispod 5 godina starosti (djeca čine 52, 4% ukupnog uščuvanog uzorka). Učestalosti dentalnih oboljenja, subadultnog stresa, nespecifičnog periostitisa i fizičkog stresa slične su vrijednostima evidentiranim u kontinentalnoj Hrvatskoj tijekom kasnoantičkog razdoblja. Prisutna je jedna trauma, dobro zarasla fraktura na desnoj potkoljenici djeteta starog između 10 i 11 godina. Učestalosti pokazatelja kroničnog fizičkog stresa (Schmorlovi defekti, osteoartritis na kralježnici i velikim zglobnim ploštinama) sustavno su više kod muškaraca što sugerira podjelu poslova baziranu na spolu. Dodatna istraživanja drugih kasnoantičkih skeletnih uzoraka s istočne obale Jadrana potrebna su kako bi se preciznije razjasnili uzroci uočenih razlika te dodatno potvrdile ili opvrgnule uočene sličnosti u kvaliteti života s kontinentalnom Hrvtaskom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA