Naslov
Vrtovi u humanističko-renesansnom ozračju Dubrovnika
(Gardens in the Humanism and Renaissance circumstances of Dubrovnik)

Autori
Šišić, Bruno

Izvornik
Dubrovnik : časopis za književnost i znanost (0353-8559) 6 (1995), 4; 242-254

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
Dubrovnik; humanizam i renesansa; vrtovi
(Dubrovnik; Humanism and Renaissance; Gardens)

Sažetak
Povijesno razdoblje zvano humanizam obilježavaju duhovna kretanja koja se javljaju oko početka XIV. stoljeća, u vrijeme kada se civilizacija Zapada ponovo okreće svojim antičkim izvorima i vrijednostima. Humanizam je ponikao u Italiji, zemlji koja je baštinila antičko naslijeđe. Novi pogledi i potrebe, koji su se manifestirali u duhovnoj i materijalnoj sferi, utjecali su kroz humanizaciju društva i na pojavu novih oblika u kulturi življenja, kao što je napr. ladanje. Nedaleko talijanske obale, na drugoj strani Jadrana rastao je i razvijao se pomorski Dubrovnik. Brojni pomorsko-trgovački ugovori sklopljeni tijekom XII. i XIII. stoljeća svjedoče o tijesnim vezama i dobrim odnosima Dubrovnika s gradovima Italije, i to ne samo s onima na obali. Dubrovnik je bio uključen u šira kretanja i tokove, rezonantan na vibracije novih poriva i nazora. Humanistički nazori u Dubrovniku živo su prisutni već od XIV. stoljeća. Istražujući izvore, doznajemo kako bogati sloj dubrovačkog društva, usvajajući naviku ladanja, još krajem XIV. i prvih desetljeća XV. stoljeća bio podigao svoje kamene kuće među vrtovima i vinogradima na izvangradskim prostorima nedaleko Dubrovnika. O tome je posebno zanimljivo svjedočenje, koje je u svom poznatom djelu o Dubrovniku ostavio Filip de Diversis de Quartigianis, talijanski humanist rodom iz grada Lucce, koji je između 1434. i 1441. godine bio upravitelj gimnazije u Dubrovniku. Sklonost prema ladanju oplođena renesansnim graditeljskim duhom, od kraja XV. stoljeća pa tijekom čitava XVI. stoljeća i dalje, snažno je bila potvrđena podizanjem prostranijih ljetnikovaca i oko njih na specifičan dubrovački način uređenih vrtova namijenjenih ugodi. Njih je kraja XV. stoljeća pa nadalje u okolici Dubrovnika bilo je podignuto više od dvije stotine, što je potvrda o punom sudioništvu Dubrovnika u aktualnim kulturnim tokovima tadašnje Europe. Toliki brojni vrtovi podignuti i uređeni usprkos teškom kamenitom terenu škrtoga tla, sasvim su poseban indikator humanizmom prožetog duha renesansnog i postrenesansnog Dubrovnika s duboko motiviranom željom za napajanjem ljepotom svog zavičaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA