Naslov
Novosti u otkrivanju i praćenju diseminirane i intravaskularne koagulacije (DIK-a)

Autori
Kolovrat, Krunoslava ; Jeren, Tatjana

Izvornik
Infektološki glasnik : znanstveno-stručni časopis za infektologiju (1331-2820) 24 (2004), 2; 91-6

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
Diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK); Koagulacija; Fibrinoliza; Metabolizam trombina; Metabolizam plazmina; Fibrin/fibrinogen razgradni produkti; Tipovi potrošne koagulopatije (Testiranje u DIK-u)
(-)

Sažetak
Namjera ovog rada je približiti kliničaru suvremene mogućnosti koagulacijske dijagnostike. Prikazani testovi omogućavaju detekciju intravaskularne aktivacije sustava zgrušavanja prije nego diseminirana intravaskularna potrošnja postane manifestirana. S globalnim koagulacijskim testovima [protrombinsko vrijeme (PV), aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APVT)] analizom čimbenika zgrušavanja i određivanja aktivnosti inhibitora ponekad se ne dobiju patološki nalazi sve dok se ne formiraju ugrušci u mikrocirkulaciji. Hemostatski mehanizam u tijelu je dobro uravnotežen međudjelovanjem zgrušavanja i fibrinolize. Hemostatska ravnoteža je regulirana putem kompleksnih mehanizama koji uključuju sustav zgrušavanja i fibrinolize, kao i ekstra-plazmatske čimbenike poput krvnih stanica, endotela, ekstacelularnog matriksa, viskoznosti krvi i dr. Diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK) je simultana sistemska cirkulacija trombina i plazmina, DIK je teško kontrolirati zbog diseminirane aktivacije sustava zgrušavanja, koji rezultira gubitkom glavnog obilježja fiziološke hemostaze. Diseminirana aktivacija zgrušavanja je uvijek patološki događaj. U DIK-u se nalazi istovremeno aktivacija zgrušavanja, sustava fibrinolize i trombocita što rezultira sistemskim krvarenjem i mikrovaskularnom trombozom. DIK nije primarna bolest nego sekundarni sindrom različite patogeneze. Čimbenici koji pokreću DIK su endotoksini, imuni kompleksi, tkivni tromboplastin, tromboplastinu-slične i koloidne supstance, proteolitički enzimi, strana površina, antigen/antitijelo kompleksi. Rana dijagnoza DIK-a je neophodna zbog sprečavanja teških ili nekontroliranih komplikacija. To je najvažniji čimbenik za prognozu pacijenta. Kombinacija koagulacijskih parametara koristi se sa svrhom rane dijagnostike DIK-a. To bi uključivalo osjetljive, vrlo specifične testove koji daju izravnu procjenu tijeka aktivacije trombina i plazmina, što je nephodno za dijagnozu i praćenje. Stalno formiranje trombina vodi do kontinuiranog prevo|enja fibrinogena u fibrin s formiranjem, porastom TAT, F1+2 FPA, FM i s potrošnjom, sniženjem AT III, fibrinogena, trombocita i različitih koagulacijskih čimbenika. Fibrinolitička aktivacija s razgradnjom fibrina i uvjetovana plazminom, vezana je s porastom D-dimera i PAP te sa sniženjem fibrinogena, plazminogena i a2-antiplazmina. Kombinacija parametara FM (aktivnost trombina) i D-dimera (aktivnost reaktivnog plazmina kao odgovor na aktivnost trombina) bili bi najefikasniji parametri u ranoj dijagnozi DIK-a. U ranoj fazi, drugi parametri (kao što su AT III, broj trombocita, fibrinogen, PV, APVT) su gotovo normalni. Pri tome, oni nisu prilagođeni za ranu dijagnozu DIK-a gdje su D-dimeri i FM već povišeni u pre-DIK-u. Za ova dva parametra postoje praktični, za hitne slučajeve dobro prilagođeni testovi. Ovi drugi parametri mogu dati dodatne vrijedne informacije o razvoju poremećaja. Parametri, kao npr. AT III i broj trombocita daju dalju orijentaciju koje relevantne terapeutske mjere treba poduzeti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA