Pregled bibliografske jedinice broj: 189294
Kroz povijest do današnjih dosega infektologije u Hrvatskoj
Kroz povijest do današnjih dosega infektologije u Hrvatskoj // Infektološki glasnik, 19 (1999), 1; 25-30 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 189294 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kroz povijest do današnjih dosega infektologije u
Hrvatskoj
(Throughout history to the present day of infectology in Croatia)
Autori
Jeren, Tatjana
Izvornik
Infektološki glasnik (1331-2820) 19
(1999), 1;
25-30
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
infektologija ; Hrvatska ; povijest
(infectology ; Croatia ; history)
Sažetak
Geopolitički položaj Hrvatske uvjetovao je kroz cijelu povijest sukobljavanje političkih i trgovačkih interesa Istoka i Zapada, s brojnim ratovima na tom području, što je pridonosilo širenju zaraznih bolesti. Od ranog srednjeg vijeka na ovom se području širi lepra, nešto kasnije kuga, pa zatim variola, malarija, kolera i drugo. Ove su činjenice uvjetovale demografske promjene, a također su utjecale na ekonomska, socijalna i kulturna zbivanja. Sva medicinska dostignuća zapadne, latinske, grčke i arapske civilizacije, vrlo su se brzo proširila po našim krajevima. Već od 6. stoljeća na ovom se prostoru osnivaju primitivni oblici bolnica za zarazne bolesti i nalaze pisani dokumenti o postupku liječenja zaraznih bolesnika. U 14. stoljeću u Zadru se osniva Medicinski fakultet i otvara prva bolnica. Godine 1377. pokraj Dubrovnika je organizirana prva karantena na svijetu. Već 1809. godine (ubrzo nakon Jennerova otkrića) u nekim je dijelovima Hrvatske donesen zakon o obveznoj vakcinaciji protiv variole. Slično je bilo i s propisima o zaštiti od kolere, ubrzo nakon Kochova otkrića. Suvremena infektologija se na tlu Hrvatske kao i drugdje u svijetu počinje razvijati u 19. i 20. stoljeću. U to vrijeme već su nestale teške epidemije lepre i kuge, a pojavljuju se streptokokne bolesti, difterija, tifus, tuberkuloza, trahom i ehinokokoza (posebno u Dalmaciji). Istraživanju ovih bolesti uvelike su doprinijeli naši liječnici, a početkom 20. stoljeća razvija se laboratorijska i etiološka dijagnostika zaraznih bolesti. Panorama zaraznih bolesti je danas bitno promijenjena (vakcine, antibiotici, prirodna patomorfoza, zatim zdravstveno prosvjećivanje i socijalni standard) i javile su se "nove infektivne" bolesti, koje zaokupljuju čitav svijet: u imunokompromitiranih, nove virusne, hospitalne i drugo. Suvremena infektologija je interdisciplinarna struka, koja koristi saznanja na polju mikrobiologije, imunologije, molekularne medicine i drugo i to upotpunjuje u rješavanju kompleksnog problema infekta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinika za infektivne bolesti "Dr Fran Mihaljević"
Profili:
Tatjana Jeren
(autor)