Naslov
Ekološka poljoprivreda u Republici Hrvatskoj
(Ecological agriculture in the Republic Croatia)

Autori
Kisić, Ivica

Izvornik
Gazophylacium : časopis za znanost, umjetnost, gospodarstvo i politiku (1330-0504) 3-4 (2004), 3-4; 119-124

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
ekološka poljoprivreda; RH
(ecological agriculture; RC)

Sažetak
U RH smo na samom početku u razvoju ekološke poljoprivrede. A kako je svaki početak vrlo težak, a osobito u poljoprivredi ne iznenađuje nas da je relativno puno problema (gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, upisnik, zaštitna sredstva, prodaja proizvoda, podjela poticaja poslije žetve/berbe, itd). Pozitivni rezultati u poljoprivredi su vrlo spori i treba proći nekoliko godina da bi se vidjeli pozitivni pomaci. Izlagati neke zaključke temeljem jedne do dvije godine iskustva u ekološkoj poljopriverdi osobno smatram da je neozbiljno. Osobito, poslije 2003. godine kada je palo u RH u prosjeku 30-ak (ili manje) postotaka prosječnih oborina i to većim dijelom u izvanvegetacijskom razoblju. Samo trenutno stanje u hrvatskom agraru ne daje mi puno prostora da budem optimist, glede razvoja ekološke poljoprivrede. Jedan od dodatnih problema je i taj što su vrhunski agronomi sa višegodišnjim iskustvom u agraru sa uništavanjem bivših PIK-oba jednim dijelom otišli iz ove struke. A njihovo iskustvo i znanje u uzgoju bilja i stoke ne mogu namiriti nikakvi poticaji. Osobno smatram da bez razvoja konvencionalne (održive) poljoprivrede nema ni razvoja ekološke poljoprivrede. Kada budemo imali razvijenu konvencionalnu na načelima održive poljoprivrede u ovoj Državi, biti će razvijena i ekološka poljoprivreda. U budućnosti u poljoprivrednoj politici više pažnje treba posvetiti samoj proizvodnji i razlozima pada prinosa i nižoj kvaliteti proizvoda, a puno manje socijalnoj politici na selu. Kako je razvoj ekološke poljoprivrede na samom početku u RH, potrebito je imati strategiju razvoja vegetacijsku godinu po vegetacijsku godinu. Na kraju vegetacijske godine treba vidjeti koji su rezultati predviđeni, koji su ostvareni i razloge zašto se nije napravilo više ili zašto nisu ostvareni očekivani rezultati. Na jednogodišnjem okruglom stolu koji bi organiziralo MPŠRH sami eko-farmeri mogli bi ukazati na koji način pospješiti ovaj vid poljoprivredne proizvodnje. Osobno smatram, da se u ekološkoj poljoprivredi samo malim koracima može postići veliki rezultat. Ekološka poljoprivreda u Europi doživjela veliku ekspanziju i stalno se širi, premda se nigdje ne računa da bi taj oblik proizvodnje dostigao više od petnaestak do dvadesetak postotaka ukupnih obradivih površina. Kada bi u Hrvatskoj za desetak godina pod ekološkom proizvodnjom bilo 1 do 1, 5% ukupnih obradivih površina, bio bi to nevjerojatan uspjeh. Kada bi postojala jedna osoba koja može riješiti sve probleme hrvatskoga agrara, trebalo bi joj dati sve moguće nagrade, ordenje i sve druge zahvale. Svi mi trebamo puno više raditi a manje pričati o prosperitetu ekološke poljoprivrede. Za napredak agrara a osobito ekološkoga koji je na samim počecima u RH potrebita je bolja suradnja matičnog Ministarstva, ostalih Ministarstava, zainteresiranih Fakulteta, savjetodavne službe, farmera i svih ostalih zainteresiranih na dobrobit svih nas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA