Pregled bibliografske jedinice broj: 188511
Zdravstveno stanje kultura crnoga bora u Hrvatskoj
Zdravstveno stanje kultura crnoga bora u Hrvatskoj // Glasilo biljne zaštite / Maceljski, Milan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2001. str. 39-39 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 188511 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zdravstveno stanje kultura crnoga bora u Hrvatskoj
(The health status of Austrian pine plantations in Croatia)
Autori
Diminić, Danko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Glasilo biljne zaštite
/ Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2001, 39-39
Skup
45. seminar iz zaštite bilja
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.02.2001. - 16.02.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Pinus nigra; borove kulture; uzročnici bolesti; sušenje; Mycosphaerella pini; Lophodermium seditiosum; Sphaeropsis sapinea
(Pinus nigra; pine plantations; diseases; dieback; Mycosphaerella pini; Lophodermium seditiosum; Sphaeropsis sapinea)
Sažetak
Zadnjih godina u Hrvatskoj provode se istraživanja zdravstvenoga stanja borovih kultura. Istraživanja kultura crnoga bora (Pinus nigra Arnold) obuhvatila su slijedeća područja: Hrvatsko priobalje, te središnju i sjevernu Hrvatsku. Zdravstveni pregled proveden je u borovim kulturama različite dobi. Svaka istraživana borova kultura prvo je ocjenjena s aspekta zdravstvenoga stanja, a zatim su odabrana pojedina stabla s različitim intenzitetom oboljenja u cilju uzimanja uzoraka za daljnu laboratorijsku analizu. Za analizu skupljeni su sa oboljelih stabala slijedeći uzorci: iglice, izbojci, grane i češeri. Utvrđivanje uzročnika nastalih oboljenja vršeno je mikroskopskom analizom uzoraka: prisutnost fruktifikacija fitopatogenih gljiva, te izolacijom iz oboljelih organa. Temeljem izvršenih zdravstvenih pregleda kultura crnoga bora utvrđeni su lokaliteti sa značajnijim simptomima sušenja u krošanjama borovih stabala: Marina, Prtlog, Kršan, Plomin, Šušnjevica, Puntera i Kanegra u Istri, Lopar na otoku Rabu, Vinska draga - Žumberak i Đurđevački peski. Među utvrđenim različitim fitopatogenim gljivama kao najštetnije utvrđene su Mycosphaerella pini Rostrup ap Munk i Lophodermium seditiosum Minter, Staly et Millar na iglicama, te gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton na izbojcima i granama borova. Gljiva S. sapinea uzrokovala je značajna sušenja najmlađih izbojaka, grana te krošanja borovih stabala. Pretpostavlja se da su pojedini abiotski čimbenici (suša, siromašniji stanišni uvjeti, kritične i visoke koncentracije SO2 u atmosferi, posolica i mehanička oštećenja) uzrokovali stanje stresa, odnosno utjecali su na predispoziciju stabala crnoga bora na napad spomenute gljive.
Izvorni jezik
Hrvatski
