Naslov
Stanje i odnosi oborinskih voda u šumskim ekosustavima Nacionalnog parka Plitvička jezera
(The conditions and relationship of percipitation waters in the forest ecosystems of Plitvice lakes National park)

Autori
Tikvić, Ivica ; Seletković, Zvonko ; Magdić, Nikola ; Šojat, Višnja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja = Anti-erosive and water-protective role of the forest and methods of its preservation and improvement / Matić, Slavko ; Klimo, Emil - Zagreb : Akademija šumarskih znanosti ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004, 37-38

Skup
Međunarodni znanstveni skup "Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja" = International Scientific Symposium "Anti-erosive and water-protective role of the forest and methods of its preservation and improvement"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.11.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
oborine; onečišćujuće tvari; bukovo-jelovi šumski ekosustavi; nacionalni park Plitvička jezera
(precipitation; deposition of pollutants; beech-fir forest ecosystems; national park Plitvice lakes)

Sažetak
Temeljno obilježje Nacionalnog parka Plitvička jezera su prirodna jezera sa čistom i bistrom vodom te raznoliki slapovi koji se prelijevaju preko sedrenih barijera. Jedna od pretpostavki za uravnoteženo slijevanje oborinske vode, osiguravanje čiste i bistre vode, sprečavanje erozije, te nastanak i održavanje jezera jesu šumski ekosustavi koji zauzimaju oko 76% površine. Kako je glavna vrsta drveća u tim ekosustavima obična bukva, a još su značajnije zastupljene obična jela i obična smreka, istraživanje je provedeno u ta tri glavna šumska ekosustava. Cilj istraživanja je bio utvrditi utjecaj šumskih ekosustava na dinamiku i kvalitetu oborinskih voda, odnosno njihov posredni utjecaj na stanje površinskih voda i proces eutrofikacije jezera koji se sve više naglašava. Stanje oborinskih voda je utvrđeno na temelju tjednih i dvotjetnih uzoraka oborina i njihovog fizikalno-kemijskog sastava izvan šume (kontrola) i na devet različitih mjesta u šumi. Istraživano je taloženje onečišćujućih tvari (sulfati, nitrati), odnosno suho gravitacijsko taloženje lebdećih čestica i mokro taloženje. U šumskom ekosustavu obične bukve utvrđene su manje količine oborina (maksimalne, srednje i minimalne vrijednosti) od količina oborina izvan šume. U šumskom ekosustavu obične jele i obične smreke, maksimalne vrijednosti količina oborina su bile veće od vrijednosti izvan šume samo u slučajevima jakih kiša, dok su prosječne vrijednosti bile manje od vrijednosti izvan šume. Slični rezultati su utvrđeni i u šumskom ekosustavu obične jele i obične bukve. Rezultati ukazuju na raznoliki utjecaj krošanja šumskog drveća na slijevanje, otjecanje i procjeđivanje oborinske vode, te na različiti utjecaj šumskih ekosustava na stanje oborinskih voda u odnosu na različite intezitete oborina. Prosječna intercepcija za sva tri ekosustava u vrijeme jačih kiša se kretala od 25-30%. Utvrđeno je značajno prisustvo oborina sa pH vrijednosti ispod 5, 6 izvan šume i u šumi. One su bile manje zastupljene u šumskom ekosustavu obične bukve. U nekoliko slučajeva pH vrijednosti u šumskom ekosustavu su bile veće i povoljnije u odnosu na vrijednosti izvan šume što govori o određenom pozitivnom utjecaju šumskog ekosustava na kemizam oborina i taloženje onečišćujućih tvari. To se također odnosi i na druge tvari (Cl, SO4-S, NO3-N i dr.) koje su u radu analizirane.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA