Naslov
Prilog ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(Contribution to the ecological production of agricultural and food products)

Autori
Krsnik, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik radova Veterinarski dani 2001 / Balenović, Tomislav - Zagreb : Hrvatska veterinarska komora, 2001, 139-150

Skup
Veterinarski dani 2001

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 17.10.2001. - 20.10.2001

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ekologija; poljoprivreda; prehrambeni proizvodi; tlo; držanje (životinja); životinjski okoliš
(ecology; agriculture; food products; ground; keeping (of animals); animal environment)

Sažetak
Zbog narušene prirodne ravnoteže, njenih ekosustava došlo je do neprirodnih pojava u atmosferi, tlu i pod zemljom. Jedan od značajnih uzročnika poremećaja u okolišu je intenzivna poljoprivredna proizvodnja, prerada i promet hrane pa pohrana i koncentracija ostataka iz velikih komunalnih sustava. Kroz procese i programe postojanog i uravnoteženog gospodarenja obnovljivom energijom i tvari u poljodjelstvu i komunalnom sustavu kao i u stočarstvu sa svim njegovim pratećim sadržajima rješili bi se ekološki problemi onečišćenja atmosfere amonijakom (kisele kiše i štetnost za šume), drugim plinovima i isparavanjima, zagađenja podzemnih voda nititima, površinskih voda dušičnim tvarima, fosfatima i organskim tvarima (biljne proizvodnje i stočarstva, prehrambene industrije i komunalnog života). Time bi se sačuvao okoliš, prirodna ravnoteža, biogenost tla i organizirano biološko poljodjelstvo. U poljodjelstvo i proizvodnju hrane trebat će iznovice uvesti plodored i biološko načelo poljodjelstva za uspostavu prirodnih ekoloških sustava u tlu i okruženju. To je moguće uz razumnu upotrebu mineralnih gnojiva kao i upotrebu bioloških sredstava umjesto sintetičkih insekticida, a što znači početni ekološki stupanj u proizvodnji hrane, ali i garancija očuvanja poljodjelnog ekološkog sustava. Za mnoge poljoprivredno korisne životinje staja ili kavez u staji predstavlja cjelovitost egzistencije, cjelovitost iskustva okoliša što, potiče i pitanje - ako je to sve je li to dovoljno? Hranjenje i držanje farmskih životinja su kompleksne teme gdje se treba još puno toga istražiti da se dobe određena znanja o principima hranjenja i menađmentu okoliša, s težištem pristupa dijagnozi i kontroli problema produktivnosti, zdravlja djelomično ili u cjelosti kao posljedicu poremetnje hranjenja i držanja. Saznanje o svezi između okoliša životinje i njenog zdravlja od najbitnije je važnosti za sve obilniji uzgoj domaćih životinja, jer se samo na taj način mogu napraviti analize troškova - dobiti koje omogućuju ekonomsku usporedbu raznih metoda menađmenta. Nove matode i tehnike za životinje ako nisu dovele do pojave novih bolesti, onda su izmjenile panoramu bolesti dok je učestalost bolesti izazvanih okolišem postala sve većom. U pokušaju da se time obvlada uvode se monitoring sistemi i prikupljaju podaci. Sistem monitoringa omogućuje procjenu npr. tekuće zdravstvene situacije stada, evaluaciju tekućeg zdravstvenog statusa stada u odnosu na prethodne godine, ili u odnosu na druga stada sličnog ili drugačijeg okoliša, kao i stvaranje zdravstvene povijesti za svaku kravu, krmaču itd. To otvara prostor da se ustanovi veza između zdravlja životinja i promjene čimbenika iz okoliša ili menađmenta, čime se povečava ujedno i mogućnost za identifikaciju rizičnih faktora bolesti. Također treba voditi računa o kontroli i pregledu te odobrenju sistema za uzgoj životinja, ali i vršiti pregled projekata za zgrade u kojima se ili će se držati životinje. Kako bi se izbjegle bolesti do kojih dolazi zlouporabom ili krivim uporabom tehnologije buduća strategija uzgoja domaćih životinja se mora promjeniti i primarno bazirati na biologiji pri čemu je tehnologija adaptirana na način da osigura životinji zdravlje. Problem današnjeg farmera, koji ujedno predstavlja i farmera budućnosti, leži u tome da mu je potrebno više biološkog znanja nego što ga u principu dobiva. Za veterinare su danas takva saznanja važnija nego ikad, radi promjena u životinjskom okolišu na farmama i njihovog utjecaja na zdravlje životinja. Veterinari će morati preuzeti i aktivnu ulogu kako pri projektiranju smještaja za životinje tako i kod njihovog menađmneta. Znanstveni programi trebat će se bazirati na dobrim tehnikama istraživanja gdje bi se pokazala sveza između zu zdravlja životinje, vladanja životinje, okoliša životinje i menađmenta.Veterinari bi se trebali znati koristiti sistemima monitoringa koji se temelje na kliničkim, subkliničkim i behavioralnim evidencijama. Edukacija mora proizlaziti iz istraživanja unutar animalne higijene, uključujući i epidemiologiju i primjenjenu etologiju. Ukoliko za to nedostaju financijska sredstva trebalo bi izmjeniti trenutačni poredak prioriteta kako bi se veće težište dalo biološkom sektoru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA