Naslov
Uloga alkohola u nastanku karcinoma usne šupljine
(The role of alcohol in the etiology of oral cancer)

Autori
Macan, Darko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Stomatološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.04

Godina
1999

Stranica
164

Mentor
Virag, Mihajlo

Ključne riječi
alkohol; oralni karcinom; etiologija
(alcohol; oral cancer; etiology)

Sažetak
Rad smo počeli s pretpostavkom da je alkohol odgovoran za nastanak karcinoma u dijelovima usne šupljine koji su u funkciji rezervoara sline (dno, retromolarni dio, jezik i gingiva mandibule). Prospektivno epidemiološko istraživanje obrađuje konzumiranje alkohola i duhana za 851 bolesnika s oralnim karcinomom (91% muškaraca, omjer muški:žene 10:1). Karcinom rezervoara imalo je 96% bolesnika, 97% muškaraca i 86% žena. U muškaraca je učestaliji karcinom dna usne šupljine i retromolarnoga područja, a u žena karcinom jezika i gingive mandibule. Samo 3, 5% bolesnika (2% muškaraca i 22% žena) nije nikada pilo ni pušilo. U muškaraca pušača alkohol je bitno povezan s karcinomom rezervoara usne šupljine, posebice dna usne šupljine, retromolarnoga područja i jezika. U žena koje puše alkohol je podjednako odgovoran za nastanak karcinoma gingive mandibule i retromolarnoga područja, ali nije odgovoran za nastanak karcinoma jezika. Sinergističko djelovanje alkohola i duhana u muškaraca ima jaču povezanost s nastankom oralnoga karcinoma od pojedinačnoga djelovanja jednog rizičnog čimbenika. Žene su osjetljivije od muškaraca na pojedinačno djelovanje rizičnih čimbenika, jače na djelovanje alkohola nego duhana, ali su bitno manje osjetljive na sinergističko djelovanje alkohola i duhana u nastanku karcinoma rezervoara usne šupljine. Za prevenciju oralnoga karcinoma žene moraju prestati i piti i pušiti, a muškarci moraju prestati piti ili pušiti. U drugom dijelu istraživanja sudjelovalo je 30 dragovoljaca u kojih smo utvrdili koncentraciju alkohola u slini dna usne šupljine, prednjega gornjeg vestibuluma i nepca, i to 1, 10, 20, 30 i 60 minuta nakon konzumacije 1, 5 dl viskija. Alkohol u slini odredili smo kvantitativnim postupkom Q.E.D. Saliva Alcohol Testom (Enzymatics, Inc.). Najveća je koncentracija alkohola u dnu usta, tj. rezervoaru usne šupljine. Lokalizacije povišene koncentracije neposrednog alkohola i povišene koncentracije u slini izlučenog alkohola podudaraju se s tipičnim lokalizacijama karcinoma u usnoj šupljini pa se alkohol može smatrati karcinogenom. Karcinogeno djelovanje alkohola na oralnu sluznicu nastaje dugotrajnim djelovanjem alkohola izlučenog u slini, a ne kratkotrajnim neposrednim kontaktom visoke koncentracije alkohola nakon konzumacije pića. Nakon jednokratne konzumacije pića djelovanje neposrednog alkohola na sluznicu traje otprilike 20 minuta, a djelovanje u slini izlučenog alkohola trajalo bi u dnu usne šupljine otprilike 7, 7 sati. Sa sigurnošću se može pretpostaviti da alkoholičar tijekom 7, 7 sati resorpcije jednokratno konzumiranog alkohola popije još nekoliko pića i stoga alkoholičari imaju stalno djelovanje određene koncentracije alkohola na sluznicu usne šupljine, posebice rezervoara.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA