Naslov
Neke epidemiološke osobitosti alimentarnih toksoinfekcija u Hrvatskoj u razdoblju 1992. - 2001. godine
(Some epidemiological characteristics of foodborne intoxications in Croatia during the 1992 - 2001 period)

Autori
Mulić, Rosanda ; Giljanović, Silvana ; Ropac, Darko ; Katalinić, Višnja

Izvornik
Acta Medica Croatica (1330-0164) 58 (2004); 421-427

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
alimentarne toksoinfekcije; epidemije; salmoneloze; botulizam; histaminsko otrovanje hranom; Hrvatska
(foodborne intoxications; outbreak; salmonellosis; staphylococcal food intoxication; foodborne botulism; histamine poisoning; Croatia)

Sažetak
U radu su opisane epidemiološke osobitosti alimentarnih toksoinfekcija zabilježenih u Hrvatskoj u razdoblju 1992 - 2001. godine. promatrane su epidemiološke osobitosti otrovanja hranom izazvanih salmonelama, stafilokoknog otrovanja hranom, botulizma, otrovanja hranom izazvanog Clostridium perfringens, histaminskog otrovanja hranom te otrovanja hranom izazvanih drugim uzročnicima u prvom redu uvjetno patogenim bakterijama. U promatranom desetogodišnjem razdoblju zabilježeno je ukupno 87.782 oboljelih od čega se 45.721 (52, 1%) odnosi na otrovanja hranom uzrokovana salmonelama, dok se na skupinu oboljelih od alimentarnih toksoinfekcija druge etiologije odnosi ostatak od 42.061 oboljelih (47, 9%). Bolest se javlja tijekom cijele godine ali se najveći broj oboljelih bilježi tijekom ljetnih mjeseci. U promatranom razdoblju zabilježeno je ukupno 480 epidemija alimentarnih toksoinfekcija sa 10.567 oboljelih od čega se 405 epidemija (84, 4%) sa 8.476 oboljelih (80, 2%) odnosi na salmoneloze. Od uzročnika epidemija salmoneloza na prvom je mjestu Salmonella enteritidis koja je dokazano uzrokovala 345 epidemija. Od hrane koja je poslužila kao vehikulum u salmoneloznom otrovanju hranom na prvom mjestu su kolači (40, 1%). Sladoled je rizičan za stafilokokno otrovanje hranom, a salata od kuhanog graha za otrovanje hranom uzrokovano Clostridium perfringens. Glede botulizma, u Hrvatskoj je najrizičnija hrana pršut koji je inkriminiran u sedam od devet epidemija. Histaminsko otrovanje hranom zabilježeno u četiri epidemije, nastalo je nakon konzumacije ribe ili ribljih prerađevina. S obzirom na mjesto nastajanja, najveći je broj epidemija salmoneloznog otrovanja hranom zabilježen u obiteljima - 149 (36, 8%), na drugom su mjestu slastičarnice sa 47 epidemija (11, 6%) koje su ujedno i najvažnije mjesto izbijanja stafilokoknih epidemija (40%=.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija, Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA