Naslov
Gorski kotar, Hrvatska, područje visokog rizika za multiplu sklerozu
(Gorski kotar, Croatia, high risk area for multiple sclerosis)

Autori
Materljan, Eris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
16.07

Godina
1994

Stranica
235

Mentor
Sepčić, Juraj

Ključne riječi
multipla skleroza; epidemiologija; deskriptivna; analitička; Hrvatska
(multipla skleroza; epidemiologija; deskriptivna; analiticka; Hrvatska)

Sažetak
CILJ ISTRAŽIVANJA - Osnovni i ostvarljivi cilj istraživanja multiple skleroze u Gorskome kotaru, Hrvatska je ustvrditi rasprostranjenosti bolesti, te isticati važnost genetskih i ambijentalnih čimbenika u njenoj etiopatogenezi. PLAN ISTRAŽIVANJA - U tijeku 1991.-1992. sastavljen je popis potencijalnih MS bolesnika pažljivom analizom svih raspoloživih izvora zdravstvenih informacija. Bolesnici koji su ispunjavali dijagnostičke kriterije bili su temelj za izračunavanje deskriptivnih epidemioloških pokazatelja. U dopunskom, analitičkom dijelu istraživanja MS bolesnici, Gorani, podvrgnuti su upitniku o nekim osobitostima iz razdoblja njihova dijetinjstva, a svakako prije nastupa bolesti. Njihovi su rezultati uspoređeni s onima iz odgovarajuće odabrane kontrolne skupine. MJESTO ISTRAŽIVANJA - Istraživanje je obuhvatilo sve MS bolesnike rođene ili oboljele u Gorskome kotaru. ISPITANICI - U diferencijaciji bolesnika primjenjeni su dijagnostički kriteriji prema Poseru. Svi su (živi) potencijalni i MS bolesnici osobno pregledani, a osobno je provjerena i njihova medicinska dokumentacija. U slučajevima nesigurne dijagnoze, bolesnici su podvrgnuti suvremenim dopunskim dijagnostičkim postupcima evocirani moždani potencijali, kompjutorizirana aksijalna tomografija odnosno nukleama magnetska rezonancija i ispitivanje cerebrospinalnog likvora na IgG unutartekalnu sintezu i oligoklonalne trake. Kontrolnu skupinu sačinjavali su nasumice odabrani stanovnici Gorskog kotara (za svakog MS bolesnika po jednu i dvije kontrolne osobe)istoga spola, s približno istom godinom rođenja (razlika ne veća od dvije godine) i s istim mjestom rođenja i boravištem tijekom djetinstva do adolescencije. Kontrolne su osobe mogle bolovati od bilo koje bolesti osim multiple skleroze, drugih bolesti poznate imunosne uzročnosti i duševnih bolesti. REZULTATI - Od ukupno 139 analiziranih potencijalnih bolesnika (i njihove medicinske dokumentacije), 74 bolesnika prihvaćena su kao slučajevi klinički sigurne odnosno laboratorijski potkrijepljene sigurne multiple skleroze (prema Poseru). Njih 36 je živjelo u Gorskome kotaru na dan prevalencije (31. ožujka 1991. Prevalencija bolesti iznosila je 117, 9/100.000 stanovnika 122, 3/100.000 kada standardizirana prema stanovništvu bivše Zajednice općina Rijeka. Bolest je pokazivala neujednačenu distribuciju, učestalija je u zapadnim općinama Čabar i Delnice (193, 5 odnosno 134, 5/100.000 stanovnika), značajno manje učestala u istočnom Vrbovsko (26, 6/100.000 stanovnika)(p=0, 016). Takva dispozicija rasprostranjenosti multiple skleroze u Gorskome kotaru (zapad-istok) stabilna je u vremenu, a visoka učestalost bolesti zabilježena je i među Goranima koji su napustili Gorski kotar. Specifična prevalencija prema spolu, u Gorskome kotaru pokazuje preponderantnost ženskog spola: 148, 1 u odnosu prema 86, 6/100.000 stanovnika, ali ne i značajnu (p=0, 12). Prema dobi, najveći je broj bolesnika bio u dobi od 30. do 34. godine, 40. do 49. i 55. do 59. Tijekom razdoblja od 1971. do 1991. prosječna godišnja smrtnost iznosi 2, 2/100.000 stanovnika. MS bolesnici umirali su u prosjeku u 44, 8+/-8, 9 godina, žene kasnije od muškaraca (46, 3+/-9, 9 prema 42, 3+/-6, 9). U razdoblju od 1946. do 1987, obolio je od multiple skleroze 61 stanovnik Gorskog kotara. Prosječna godišnja incidencija u navedenom razdoblju je iznosila 3, 7/100.000 stanovnika (5, 0/100.000 u razdoblju od 1961. do 1978). Čabar i Delnice bilježile su veću prosječnu godišnju incidenciju od Vrbovskog (5, 0 odnosno 4, 3 spram 1, 2/100.000 stanovnika) (p=0, 056). Tijekom tog razdoblja, u severinskome kraju nije zabilježen ni jedan jedini MS bolesnik. Procijenjena prosječna godišnja specifična incidencija za MS bolesnike, pokazala je najveći postotak u oba spola u dobi između 25. i 29. godine života. Na dan prevalencije prosječna dob MS bolesnika u Gorskome kotaru bila je 40, 6+/-12, 5 godina, prosječna dob u početku bolesti bila je 24, 4+/-9, 5 godina, a prosječno trajanje bolesti do dana prevalencije je bilo 16, 0+/-9, 0 godina. Žene su oboljevale češće od muškaraca. Omjer prema spolu iznosio je 1, 8. Najučestalija početna simptomatologija bila je motorno-osjetna 19, 4%, zatim vidna 17, 9%, osjetna 17, 9%, motorna 16, 4%, okulomotorna 9, 0% i cerebelarna 7, 5. Na dan prevalencije klinički tijek bolesti je u 88, 9% bio remitentan odnosno remitentno progresivan, a u 11, 1% primarno progresivan. Interval od početka bolesti do dijagnoze u prosjeku je iznosio 5, 4 godine. Bolje dijagnostičke mogućnosti umnogome su utjecale na smanjenje intervala od početka bolesti do dijagnoze, koji danas je unutar godinu dana. U 61, 1% slučajeva invalidnost je bila lakog oblika, a za 38, 9% teškog oblika. Analitičko epidemiološko istraživanje multiple skleroze u Gorskom kotaru, pokazalo je da je multipla skleroza učestalija pojava u trećerođene djece (0, 046), u osoba visokog obiteljskog i osobnog imovnog stanja (p=0, 02), da je napose u MS bolesnika u anamnezi česta ozljeda (p=0, 046), a u MS bolesnica rođenih prije godine 1946. preboljeli tonzilitis u dobi od 7. do 15. godine (p= 0, 011). MS bolesnici su bili poglavito oni koji su srednje ili dulje spavali i ustajali su kanije (p=0, 007), a MS bolesnice one koje su dulje boravile u zatvorenom prostoru (p=0, 053). Psihička napetost (p=0, 032) i psihička trauma (p=0, 036) bitna su obilježja MS bolesnika oba spola, kao i preboljeli optički retrobulbarni neuritis (p= 0, 011). MS bolesnici češće su imali svijetlu boju očiju (p=0, 036), a kontrolna skupina tamne oči i tamnu kosu (p=0, 037). Ozljede glave, vrata i kralježnice u MS bolesnika bile su češće no u kontrolnoj skupini (p=0, 016), a analiza linearnosti trenda pokazala je izrazito veliku povezanost težine ozljede i nastupa bolesti (p=0, 003). Nije bilo povezanosti s drugim izlistanim bolestima. Posjedovanje mačke (p=0, 038), koze (p= 0, 025) ili ptice (p= 0, 023), bitna je pojava vezana uz MS bolesnike. ZAKLJUČCI - Gorski kotar područje je visokog rizika za multiplu sklerozu u Hrvatskoj i u Europi. Incidencija multiple skleroze u Gorskome kotaru upućuje na to da je prostorna distribucija te bolesti izrazito nepravilna s razlikama rizika unutar relativno ograničenog prostora. Ta neujednačena prostorna rasprostranjenost multiple skleroze u Gorskome kotaru postojana je u vremenu. Goranin koji emigrira, nosi sa sobom visoki rizik za multiplu sklerozu, uz uvjet da je emigrirao do adolescencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA