Naslov
Epidemiologija multiple skleroze u Istri
(Epidemiology of Multiple Sclerosis in Istria)

Autori
Materljan, Eris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
25.05

Godina
1984

Stranica
83

Mentor
Sepčić, Juraj

Ključne riječi
multipla skleroza; epidemiologija; Istra; Hrvatska
(multiple sclerosis; epidemiology; Istria; Croatia)

Sažetak
Temeljna svrha istraživanja multiple skleroze (MS)u Istri bila je nastavak analize rasprostranjenosti te bolesti u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Cilj istraživanja bio je da se što jasnije definira linija tranzicije prevalencije MS između visoke i srednje zone rizika u europskom kontinentu u pravcu sjever-jug i zapad-istok, te doprinosi kompletiranju studija rasprostranjenosti MS u Sredozemlju. Istra se prostire na krajnjem sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske gdje se Alpe spajaju s dinarskim gorjem. Tijekom 1979.-1981.god. na tom području je izvršeno epidemiološko istraživanje MS. Nakon ispitivanja svih izvora zdravstvenih informacija prikupljena su 125 potencijalna bolesnika. Prema kriterijima Allisona i Millara i kriterijima Schumachera osobnom analizom izdvojeno je i priznato 47 kliničko sigurnih bolesnika, od kojih je 37 rođeno u Istri, a 10 izvan nje. Na dan prevalencije, 31. ožujka 1981., prevalencija MS u Istri iznosila je 24, 9/100.000 stanovnika ; stopa za autohtone bolesnike bila je veća, 28, 27/100.000 stanovnika. Bolest je pokazivala dishomogenu distribuciju: bolesnici su bili brojniji u središnjem području Istre. To je planinsko-brežuljkasto područje s prelazno kontinentalnom klimom, pretežno seosko i ruralno s minimalnim migracijskim gibanjima, etnički najhomogenije (skoro isključivo starosjedioci-Slaveni). Spolni indeks (2, 13) i prevalencija po spolovima potvrdili su učestaliju rasprostranjenost bolesti među ženama. Prevalencija prema starosti bila je najveća između 35. i 55. god. života, s vrhom oko 45. Na dan prevalencije srednja dob pacijenata iznosila je 46, 28 (9, 56) godina i bila je najduža no u bilo kojem drugom istraženom području Jugoslavije ; bolesnici su bili stariji od bolesnica. Početno doba bolesti je iznosilo 30, 59 (7, 9)godine ; muškarci su obolijevali ranije. Na dan prevalencije trajanje bolesti u Istri, 16, 57 (8, 05)godine bilo je duže od onog u drugim ispitanim područjima Federacije ; žene su živjele kraće. Mjesto stalnog boravka nije mijenjalo po rođenju 70, 2% autohtonih bolesnika. Smrtnost od MS u Istri iznosila je od 0, 53 - 1, 61/100.000 stanovnika. Prosječna godišnja stopa incidencije, izračunata metodom prilagođenom bolesti niske incidencije za razdoblje od 1951.-1979. god. iznosila je 1, 01/100.000 stanovnika. U razdoblju do 1961.-1972. god. specifična incidencija je iznosila 1, 51/100.000 stanovnika s najvećom stopom za bolesnice od 25-29 i od 40-44 godina. Doživotni kumulativni rizik za MS u Istri, procijenjen modificiranim pristupom tablicama života, iznosio je 103, 33/100.000 rođenih ; rizik je opadao nakon 25. god. starosti, nestao poslije 50. Temeljni rezultati istraživanja upućuju da s prevalencijom od 24, 9/100.000 stanovnika (28, 27/100.000 stanovnika za autohtone bolesnike) Istra se nalazi na prijelazu zone srednjeg i visokog rizika za MS u Europi. Rasprostanjenost MS bila je u prošlosti jako potcijenjena na području Sredozemlja. Rođenje u određenom ambijentu uvjetovalo je u većem dijelu rizik obolijevanja od MS u Istri.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA